u utorak 27. ožujka u 18 sati u Centru Miroslav Krleža (Lovćenska 85 a) obilježava se Svjetski dan kazališta uz program:
MIROSLAV KRLEŽA - FRAGMENTI
Sudjeluju: Perica Martinović, Goran Grgić, Sara Renar, Nikša Marinović, Hrvojka Begović, Luka Bulović, Selma Mehić, Tonko Maroević, Irena Šekez Sestrić i Goran Matović, autor događanja
Nakon čitanja međunarodne i/ili hrvatske poruke istaknutog redatelja i glumca Renea Medvešeka poznati umjetnici spajaju fragmente Krležinog polemičkog opusa i grade jedinstveni scenski događaj pod naslovom Krleža – fragmenti. Scenski kolaž Krleža – fragmenti građen je iz fragmenata sljedećih Krležinih djela: Banket u Blitvi, Na rubu pameti, Saloma, Deset krvavih godina, Dnevnik, Razgovori s Krležom Predraga Matvejevića…
To je višeslojni polemički portret legendarnoga pisca koji je građen udjelom dokumentarnoga filma, tonskog zapisa Krležina glasa, glazbe i živog govora.
U okviru novog susreta s piscem i njegovim polemičkim opusom u Centru Miroslav Krleža predstavit će se kreativni tim Krležinog virtualnog centra te najaviti preliminarni program 7. festivala Miroslav Krleža.
U današnjem vremenu spasonosan je Krležin lucidni duh i intelektualni skepticizam. Polemičnost je osnovica Krležina odnosa prema svijetu. U svemu što je napisao Krleža je uvijek i neprestano demonstrirao polemički odnos. Neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini, Krleža daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođenog buntovnika. Tko ulazi u Krležino djelo, ulazi u djelo koje stalno sebe negira; ono je slika slobode.
Krleža se konstantno razvijao u otporima prema postojećim literarnim strukturama ili diskursima, tražeći uvijek načina da se oslobodi bilo koje norme, a prije svega vlastite.
Krleža je naučio da je sloboda nedjeljiva i neograničena. Zadržao je sebi pravo da u literaturi nastavi svoju negaciju i da sa sugestivnom strašću stvara djela koja nisu ništa drugo nego trajni poziv na slobodu i ljudsko dostojanstvo. Dijalog o Krleži i s Krležom ono je što bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punoću.
Pokrovitelj događanja: Slastičarnica Zagreb.MIROSLAV KRLEŽA - FRAGMENTI
Sudjeluju: Perica Martinović, Goran Grgić, Sara Renar, Nikša Marinović, Hrvojka Begović, Luka Bulović, Selma Mehić, Tonko Maroević, Irena Šekez Sestrić i Goran Matović, autor događanja
Nakon čitanja međunarodne i/ili hrvatske poruke istaknutog redatelja i glumca Renea Medvešeka poznati umjetnici spajaju fragmente Krležinog polemičkog opusa i grade jedinstveni scenski događaj pod naslovom Krleža – fragmenti. Scenski kolaž Krleža – fragmenti građen je iz fragmenata sljedećih Krležinih djela: Banket u Blitvi, Na rubu pameti, Saloma, Deset krvavih godina, Dnevnik, Razgovori s Krležom Predraga Matvejevića…
To je višeslojni polemički portret legendarnoga pisca koji je građen udjelom dokumentarnoga filma, tonskog zapisa Krležina glasa, glazbe i živog govora.
U okviru novog susreta s piscem i njegovim polemičkim opusom u Centru Miroslav Krleža predstavit će se kreativni tim Krležinog virtualnog centra te najaviti preliminarni program 7. festivala Miroslav Krleža.
U današnjem vremenu spasonosan je Krležin lucidni duh i intelektualni skepticizam. Polemičnost je osnovica Krležina odnosa prema svijetu. U svemu što je napisao Krleža je uvijek i neprestano demonstrirao polemički odnos. Neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini, Krleža daje Zagrebu jedan osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođenog buntovnika. Tko ulazi u Krležino djelo, ulazi u djelo koje stalno sebe negira; ono je slika slobode.
Krleža se konstantno razvijao u otporima prema postojećim literarnim strukturama ili diskursima, tražeći uvijek načina da se oslobodi bilo koje norme, a prije svega vlastite.
Krleža je naučio da je sloboda nedjeljiva i neograničena. Zadržao je sebi pravo da u literaturi nastavi svoju negaciju i da sa sugestivnom strašću stvara djela koja nisu ništa drugo nego trajni poziv na slobodu i ljudsko dostojanstvo. Dijalog o Krleži i s Krležom ono je što bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punoću.
Zbog ograničenog broja mjesta, molimo vas da potvrdite svoj dolazak najkasnije do ponedjeljka 26.3.2018. na mail teatar.poezije@yahoo.com ili na 095 353 7172 (Irena Šekez Sestrić, voditeljica protokola Teatra poezije)
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.