Kolumne

ponedjeljak, 5. veljače 2018.

Krešimir Nemec: 'Glasovi iz tmine'


vrijeme: 09.02.2018.
mjesto:
Zagreb, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića

Predstavljanje nove knjige akademika Krešimira Nemeca 'Glasovi iz tmine. Krležološke rasprave' održat će se u petak, 9. veljače 2018. u 12 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. 

Osim autora i urednice Nives Tomašević, o ovome obaveznom štivu za sve ljubitelje Krleže i književne stručnjake govorit će i akademkinja Dubravka Oraić Tolić te prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić.

Knjiga 'Glasovi iz tmine' pokušava odgovoriti na pitanje kakav je položaj Miroslava Krleže u hrvatskoj kulturi danas i kakve su se promjene dogodile u recepciji njegova djela u proteklih trideset i pet godina, koliko je prošlo od njegove smrti. Od 1914. godine, kada se pojavio na hrvatskoj književnoj sceni dramom Legenda, do dana današnjega Krleža je izazivao radikalne polarizacije i provocirao oprečne kritičke sudove. Njegova djela i društveni angažman nikoga nisu ostavljali ravnodušnim. Analizirajući tekstove Krležinih apologeta, ali i brojne protukrležijanske pamflete, Krešimir Nemec otkriva razloge zašto taj veliki pisac nastavlja i prekogrobno dijeliti hrvatsku intelektualnu javnost. U analitičkim tekstovima autor se zalaže za postideološko čitanje Krležinih djela otkrivajući njihovu estetsku snagu i provokativnu aktualnost.

Krešimir Nemec, vrsni književni znanstvenik, u svojoj novoj knjizi Glasovi iz tmine, izašloj u studenom u nakladi Ljevak, kaže: „Kad bismo eliminirali društveno kontrolirani mehanizam koji još uvijek omogućuje prisilu/nametanje čitanja kanonskoga pisca kroz djelovanje školskoga sustava ili akademske zajednice, mogle bi se ostvariti zloguke prognoze samoga Krleže: njegova se djela neće čitati ili će ih čitati samo uski krug ljudi.“

No takva pesimistična kanonsko-recepcijska pitanja tema su samo prve rasprave u knjizi. Ostalih šest studija bavi se istaknutom Krležinom pozicijom na polju hrvatske književnosti u reprezentaciji Prvoga svjetskog rata, njegovim antitetičkim strukturnim principom kao načinom gradbe svojega intelektualnog i književnog svijeta, Krležinim dijalogom s rodnim Zagrebom, obradom „Lede“ iz glembajevskoga ciklusa na kalineskuovskoj skali od umjetnosti do dekadencije i kiča, mađarskim tematskim kompleksom u svojim monumentalnim „Zastavama“ te, na kraju, i odnosom Krleže i Andrića – jednom „poredbenom skicom“.

O autoru

Književni povjesničar i teoretičar Krešimir Nemec rođen je 29. svibnja 1953. godine u Županji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zaposlen je od 1979. godine; od 2001. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju na Katedri za noviju hrvatsku književnost. Za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2008.

Od 1986. do 1988. bio je predavač hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu Ruhr u Bochumu; 1999. i 2003. godine predavao je kao gost na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, a u šk. god. 2004./2005. radio je kao gostujući profesor na Sveučilištu u Klagenfurtu. Predavao je po pozivu na brojnim inozemnim sveučilištima (Ljubljana, Graz, Pariz, Budimpešta, Pečuh, Szombathely, Klagenfurt, Skopje, Berlin, Göttingen, Hamburg, Beč, Helsinki). Uređivao je biblioteku „L“ Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, časopise „Most“ i „Encyclopaedia moderna“, a od 2010. godine glavni je i odgovorni urednik časopisa „Forum“ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je više od 150 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu. Priredio je za tisak djela brojnih hrvatskih pisaca (Šenoa, Gjalski, Kovačić, Kozarac, Becić, Lorković, Zagorka, Nehajev, Majer, Sudeta, Andrić, Krleža, Desnica, Cvitan i dr.). Za svoj znanstveni rad nagrađen je brojnim nagradama: 1999. Državna nagrada za znanost i Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; 2004. Nagrada Brandenburške akademije znanosti u Berlinu za izniman doprinos znanosti o književnosti; 2005. Herderova nagrada za književnost na Sveučilištu u Beču; 2015. Nagrada Josip i Ivan Kozarac za životno djelo; 2017. Nagrada Vladimir Nazor za književnost.

Objavio je sljedeće knjige: Pripovijedanje i refleksija, 1988.; Vladan Desnica, 1988.; Med literarno teorijo in zgodovino, 1990.; Der kroatische Literatur der achtziger Jahre, 1990.; Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, 1994.; „Večernji akt“ Pavla Pavličića i „Mor“ Ðure Sudete, 1994.; Tragom tradicije, 1995.; Antologija hrvatske novele, 1997.; Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, 1998.; Mogućnosti tumačenja, 2000.; Leksikon hrvatskih pisaca (autor koncepcije i urednik za noviju hrvatsku književnost), 2000.; Hrvatski pripovjedači, 2001.; Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, 2003.; Putovi pored znakova, 2006.; Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, 2010.; Gospodar priče. Poetika Ive Andrića, 2016. (ljevak.hr)

Pozivnica
Izvor:Culturnet.hr

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.