Kolumne

ponedjeljak, 6. studenoga 2017.

Slavica Gazibara | Jutro



jesenja sonata poručuje da
nema puta naokolo ni
istočno od raja ali da negdje ipak postoji
medvjed koji teče

zima za dvoje hoće li
zamijeniti
sto godina samoće i
mali princ je li ikad sreo
onu što zove se ana karenjina
mirisao dušu njenu makar samo kao
stranac

voda nešto nosi
u jesenjim elegijama
nadam se da nije betty blue dok
čudo u mojoj glavi prati
znakove pored puta

u nebuloznom jutru
rat i mir i dalje vode svoje igre a
crni album zatvara nebo dok
ždralovi lete uzalud

gle kako dan lijepo počinje

Nema komentara :

Objavi komentar