Kolumne

utorak, 21. studenoga 2017.

Predstavljena knjiga intervjua '50 ljudi otkriva Hrvatsku' Dobroslava Silobrčića


vrijeme: 20.11.2017.

Knjiga intervjua "50 ljudi otkriva Hrvatsku" uglednoga novinara Dobroslava Silobrčića vrijedan je prinos hrvatskoj kulturi iz pera vrsnoga poznavatelja vještine intervjuiranja i štivo koje nas, istaknuto je u ponedjeljak na njezinu predstavljanju, sigurno izvodi iz apatije prema simpatiji za Hrvatsku.   

U Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) okupili su se brojni posjetitelji koji su željeti čuti nešto više o knjizi od njezina autora, ali i nekoliko uglednih osoba iz hrvatskoga kulturnog i javnog života koje je Silobrčić intervjuirao, a našli su se i u ulozi supredstavljača.

Silobrčićevu knjigu objavila je nakladnička kuća "Fraktura", njezin glavni urednik Seid Serdarević bio je moderator, a o knjizi su govorili autor pregovora akademik Tonko Maroević, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić, akademkinja Marija Ujević-Galetović, mons. Juraj Kolarić i glumac Ozren Grabarić.

Knjiga donosi odabranih 50 intervjua od njih ukupno 232 koliko ih je Silobrčić objavio tijekom pretekle četiri godine u dnevnim novinama "Jutarnji list", a kako je istaknuo akademik Maroević, Silobrčić nam kroz svoje vrsne intervjue predstavlja ljude koji su se realizirali u maloj sredini poput naše, ali su često ostvarili nešto šire i dublje od okvira sredine u kojoj žive i rade.

Čudesna knjiga o čudesnoj zemlji od čudesnih ljudi

Pred nama je čudesna knjiga, nastala u čudesnoj zemlji od čudesnih ljudi, riječi su kojima je svoj osvrt na knjigu počeo mons. Kolarić i dodao kako je autor dobro primijetio da otkrivati znači već postojeće prihvatiti, osmisliti, uočiti i onda otkrivenu ljepotu dalje prenositi.

Po Kolariću, riječ je o vrlo zanimljivoj knjizi koja nas poziva da i mi konačno, nakon toliko stoljeća, otkrijemo Hrvatsku. Potom je i na nekoliko primjera objasnio zašto je pridjev čudesan upotrijebio za knjigu, zemlju i ljude, a počeo je od imena Hrvat koje, kako je rekao, još danas povjesničari nisu dovoljno protumačili. Napomenuo je da se svi slažu kako na sanskrtskom Hrvat znači amicus -prijatelj. A ako, dodao je, nomen est omen (lat. ime je znamen), onda ta riječ biti nekome prijatelj ima veliku ne samo ljudsku, nego i biblijsku težinu.

Kolarić je 'nanizao' lijepi niz razloga za čudesnost, pa je tako rekao da je Hrvatska prva slavenska država koja je našla put prema papama i otuda dolazi velika i nemjerljiva ljubav rimskih prvosvećenika prema tom malom narodu. Isto tako i prvo slovo naše abecede u glagoljskom pismu - az - ima vertikalu i horizontalu što je znak križa rekao je mons. Kolarić i okupljene podsjetio da ni jedan drugi europski i svjetski kulturni narod na početku svoje kulture i civilizacije nema znak križa.

Na ovim prostorima gdje se, podsjetio je, ginulo puno više, brže i tragičnije nego u drugim dijelovima, Hrvati su branili kršćanstvo, a danas bismo mogli reći da brane katoličanstvo, ali je zanimljivo da ta kršćanski prožeta kultura i civilizacija nikada do danas nije imala političku stranku s kršćanskim predznakom. A da, kako je rekao Kolarić, ne bismo govorili samo u superlativima, treba reći da su Hrvati, uz Talijane i Mađare, "najveći psovači u Europi".

Zaključio je pak kako nas Silobrčićeva "izvanredna knjiga sigurno izvodi iz apatije u simpatiju prema Hrvatskoj".

Diskretna komunikacija, pametna pitanja koja traže pametne odgovore

Akademkinja Ujević-Galetović ukazala je na to da je Silobrčić diskretan u komunikaciji, te postavlja pametna pitanja koja traže i pametne odgovore, a Ozren Grabarić na Silobrčićevo novinarsko umijeće koje je usporedio s onim glumačkim koristeći se riječima poznatoga britanskog redatelja Petera Brooka da su "glumci poput hodača na žici, akrobata koji ne smiju pasti ni na stranu svoje nutrine, niti na stranu vanjske ekspresije". Akademik Kusić tomu je dodao kako je Silobrčić vrhunski psiholog koji na suptilan način i bez agresivnosti "iz sugovornika 'izvlači' i ono što možda i ne bi htio reći".

Maroević je pak podsjetio da neki od onih koje je Silobrčić intervjuirao više nisu među nama, poput fra Bonaventure Dude, Arsena Dedića, akademika Vladimira Iblera, Otta Reisingera i Relje Bašića. Neki su pak od "50 ljudi koji otkrivaju Hrvatsku" bili i na predstavljanju, poput znanstvenika Ivana Đikića, arhitekata Branka Silađina i Idisa Turata, liječnika Borisa Labara, baletnoga plesača i koreografa Milka Šparembleka i teatrologinje Mani Gotovac.

Autor je posvjedočio kako je do sada napravio više od četiri tisuće intervjua, te da voli intervjue  jer su, rekao je "ljudi sjajni".

Dobroslav Silobrčić rođen je 12. studenoga 1943. u Zagrebu gdje je završio Klasičnu gimnaziju, apsolvirao pravo te diplomirao i magistrirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Njegova iznimno plodna novinarske karijera na Hrvatskoj radioteleviziji uključuje i radijsku emisiju Taxi za Babilon, televizijske emisije Mali noćni razgovori, Gost urednik, Intervju. Od 1967. uvodi u hrvatsko novinarstvo intervju kao jedan od najzanimljivijih, najzahtjevnijih i najistinitijih novinskih žanrova. U diplomatskoj službi bio je od 1992. do 2011.  i obnašao je visoke diplomatske dužnosti u Italiji i Vatikanu, a od 2005. do 2011. bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj. (Hina)

Izvor:Culturnet.hr

Nema komentara :

Objavi komentar