Kolumne

srijeda, 21. rujna 2016.

Što je pisac htio reći X.


O KREATIVNOJ BLOKADI

Piše: Vlatka Planina

U današnjoj kolumni odlučila sam se uhvatiti u koštac s najvećim strahom svakog umjetnika: kreativnom blokadom. Bit će ovo nešto drukčija kolumna, manje književno-estetska a više praktična, no vjerujem da će biti korisna.

Kreativna blokada, jednostavno rečeno, jest nemogućnost kreativnog izražavanja. Umjetnik ima osjećaj da nije povezan s kreativnim tokom ideja, ništa mu „ne pada na pamet“ a kad i uspije nešto iznjedriti iz sebe, to je u najbolju ruku prosječno, a češće loše.

Iako ne postoji univerzalni lijek za kreativne blokade, postoje načini s kojima možemo smanjiti njihov intenzitet, skratiti njihovo trajanje ili barem umanjiti umjetnikov strah i zaziranje od iste.

Savjeti koji slijede oni su koji su meni pomogli u tim trenucima. Skupila sam ih tijekom godina, čitajući (čitajući, čitajući, čitajući!) i slušajući što drugi umjetnici imaju reći o toj temi. Dakle, krenimo:

1. Dozvolite si pisati (slikati, plesati, što već) loše. Već sam u nekoliko navrata pisala o tome, no iz nekog razloga umjetnici zaziru od toga više nego od same blokade. Pisati loše ne znači biti loš pisac i tome ne treba pristupati kao tragičnom događaju nego kao nezgodi. Ups, presolila sam ručak, ups, zakasnila sam na autobus, ups, napisala sam očajnu pjesmu. Događa se. Da, isto vrijedi i ako se radi o pedeset loših pjesama. A uostalom, loša pjesma može se popraviti kasnije, kad inspiracija dođe, ali prazan papir ne može.

2. Radite popise. Odličan savjet koji sam „pokupila“ na jednom TED Talku (što su TED Talks? Google je vaš najbolji prijatelj. I, bit ćete mi zahvalni). Popisi su odličan način da prevarite mozak i uvjerite ga kako ne radi ništa kreativno, a zapravo mu krišom dajete ideje od kojih vrlo često, barem u mojem slučaju, nastane nešto konkretno. Govorim o popisima tipa: deset stvari koje sam dosad trebao naučiti, ali nisam; deset rečenica koje su za mene u ovom trenutku potpuno istinite; deset stvari koje bih izrekao kad se ne bih bojao posljedica... Takvih popisa možete napraviti bezbroj. A, ako i ne uspijete ništa umjetnički iz njih izvući, zasigurno ćete malo bolje upoznati sebe. Dakle, win-win situacija.

3. Okružite se kreativnošću. Čitajte, gledajte slike i fotografije (ako ne možete otići na izložbu, imate internet), potražite „uradi sam“ (DIY iliti do it yourself) ideje na internetu, slušajte glazbu, proučavajte stvari koje vas zanimaju, proučavajte i one stvari koje vas zanimaju ali ne želite da itko zna za njih (svi mi imamo takve skrivene interese), širite vidike... što više znate o svijetu i o sebi, lakše ćete pronaći ideje za stvaranje.

4. (Po)radite na sebi. Možda vaša blokada ima korijenje u nečemu što vas muči. A ako i nema, rad na sebi uvijek se isplati.

5. Budite dobri prema sebi. I nemojte dramatizirati, histerizirati i očajavati. Kak bi se reklo – ni drveće ne dramatizira kad čitavu zimu provede bez lišća. Vratit će se i lišće i kreativnost, kad-tad. Vi samo, kad do toga dođe, trebate biti spremni. Zato ovaj savjet: budite dobri prema sebi. Znam da ima nešto romantično u liku umjetnika-patnika a la Sylvia Plath, ali, zaboga, nitko ne želi završiti kao ona.

6. Posljednji, a možda i najvažniji savjet: okružite se stvarima i ljudima koje volite. Zašto? Kako to mislite zašto?

I uživajte u ovoj prekrasnoj jeseni. Ispred moje zgrade počeli su već prodavati kestene, sad mi samo fali vrući čaj ili grog (Google je i opet vaš najbolji prijatelj).

A blokada? Još su davno, davno, u srednjovjekovnoj Perziji govorili:

„I to će proći.“

Nema komentara :

Objavi komentar