Jelena Hrvoj | U samom srcu predivnog Osla, točnije, u blizini St. Hanshaugena, smjestila se šarmantna knjižara Norli Per Magnussen

 

Agnethe Katarina Landre koja drži knjigu popularnog Norveškog autora hrvatskih korijena; Oliver Lovrenski

U samom srcu predivnog Osla, točnije, u blizini St. Hanshaugena, smjestila se šarmantna knjižara Norli Per Magnussen, koja je dobila ime po svojem originalnom vlasniku. Riječ je o drugoj najstarijoj knjižari u Oslu, a otvorena je 1916. godine, te od tada nije mijenjala lokaciju. Sama knjižara broji preko 60 000 naslova, od kojih je većina na norveškom jeziku, ali ovdje se može pronaći i pozamašan broj engleskih izdanja, kao i naslova na švedskom i danskom jeziku. Sam ambijent knjižare je izvanvremenski i nestvaran. Brojna knjiška građa posložena je od poda, pa do samog plafona, uz predivnu kolekciju dječje literature i igara koje se nalaze u podrumskom dijelu knjižare.

Pukom slučajnošću, upravo je voditeljica ove knjižare bila prva osoba koja me dočekala na mojem putovanju u glavni grad Norveške. Simpatična i komunikativna Agnethe Katarina Landre strpljivo je odgovorila na svako pitanje koje se rojilo u mojoj glavi. Ono što me najviše interesiralo bila je razlika u navikama čitanja između Hrvata i Norvežana, kao i neke osnovne razlike u izdavaštvu. 

Agnethino putovanje u Norli Per Magnussen započelo je prije trinaest godina, a prije nepunih 7 godina preuzima glavnu odgovornost vođenja knjižare. Jedno od mojih prvih pitanja bilo je o tome je li primijetila uspon ili pad prodaje knjiga za vrijeme pandemije, koja je kod Hrvata bila prekretnica u navikama čitanja. I dok su hrvati podjednako hrlili u knjižnice i knjige naručivali online, norveški čitatelji usmjerili su pažnju na e-knjige. Ispričala je kako se u tom periodu elektronska knjiga gotovo izjednačila s fizičkom. No, e-knjiga kao takva nije preuzela dobru staru naviku držanja papira u rukama. 

Zanimljivo je napomenuti, govori, kako se posljednjih godina primjećuje sve veći utjecaj Booktoka. Popularna platforma TikTok čini drastičnu razliku u popularizaciji knjiga među mlađim čitateljima koji u norveškoj trenutačno čitaju više od odrasle populacije. To je još jedna od interesantnih razlika između naše dvije zemlje. 

Sa sve većim utjecajem društvenih mreža na navike čitanja, povećava se i interes za knjigama pisanim na engleskom jeziku. Kada govorimo o preferencijama, Norvežani čitaju raznoliku literaturu. Ipak, najviše se kupuje i čita beletristika. Ako ćemo biti specifični, najveća potražnja postoji za fantasy i ljubavnim romanima, kao i za kriminalističkim i triler romanima. 

Dok pričamo o izdavaštvu, postoji nekoliko drastičnih razlika. Iako je samoobjavljivanje u hrvatskoj posljednjih godina proizvelo nekoliko neizmjerno uspješnih autora, u Norveškoj se na samoobjavljen roman ne pridaje mnogo pažnje. Također, dok hrvati bestselerom smatraju svaki naslov koji je prodan u 1000 primjeraka, u Norveškoj se bestselerom smatra svaki naslov prodan u 10 000 primjeraka. Također je zanimljivo napomenuti kako „Norwegian Art Council" (Norveško umjetničko vijeće) svake godine otkupljuje preko 600 naslova u 1500 primjeraka (informacija preuzeta s Googla). 

Zaključit ću ovaj kratak članak svojom apsolutnom preporukom za sve one koji će se odlučiti zaputiti u Oslo. Na popis posjeta svakako stavite i knjižaru Norli Per Magnussen i uronite u predivan svijet ispunjen nebrojenim stranicama knjiga.