Rose L. Harper po treći nas je put ugodno iznenadila svojim dosad najkreativnijim uratkom Slika, konjanik, sat koji ne samo da je pisan u maniri modernističkih pisaca, već ima i onaj prizvuk djela koje je vrijedno višekratno pročitati jer ne samo da su zanimljiva marnom čitatelju, već i educiraju, dakle imaju onu umjetničku vrijednost koju rijetki pisci uspiju ostvariti – da su jednako dobra i atraktivna i publici i kritici.
Događaji iz prošlosti vješto su isprepleteni događajima iz sadašnjosti metodom retrospekcije u koju je umetnuta i introspekcija. Gotovo da natjera čitatelja da počne i sam istraživati postavljenu problematiku i diviti joj se istovremeno. Formom je roman podijeljen na 57 poglavlja, a radnja se odvija u vremenu neposredno prije, ali i za Prvog svjetskog rata u Sarajevu u koji je autorica smjestila osamnaest realističnih poglavlja. Trinaest je poglavlja vrlo emotivnih i to su ljubavna pisma između Dore i Zvonimira, kojima je spisateljica vješto popunila izostavljena ratna zbivanja, jednako u Sarajevu i Beču, a čitatelja doista vesele. Gotovo podsjećaju na svjetski poznato pismo Petra Zrinskog ženi Katarini /Moje drago serce/. Oni ljepši, fantastičniji i povijesno ne manje jaki događaji smješteni su u prošlost – od petnaestog stoljeća do danas i to u više mjesta vezanih uz glavne i sporedne protagoniste radnje: od Dubrovačke Republike, preko Olova (s osamnaest poglavlja) i Kraljeve Sutjeske (s četiri poglavlja) te Iloka i Beča. Događaji se vežu u posljednjem poglavlju čija je radnja smještena tamo gdje je i započela, u Sarajevo, ali 1919. god.
Glavni su protagonisti: Dora Zlatar, lijepa, dobra i pametna djevojka iz građanske obrtničke obitelji (rekli bismo „urarovo blago“) te Zvonimir Josip Stjepan Krsto Anton Maria Kotromanić – potomak slavne plemićke obitelji koji je u skladu s imenom i kraljevskog ponašanja i jednakih vještina.
Vrstom je ovo povijesno - ljubavni roman čije su obje komponente jednako zastupljene. Možemo reći da ga mogu podjednako čitati sve generacije jer pruža novi pogled na staru (poznatu) problematiku. Smatram da će osobito biti zanimljiv mlađoj populaciji koja sve više traži fantastičnost kao conditio sine qua non svake dobre knjige po mjeri njihova književnog ukusa.
Fabularni je tijek osobito zanimljiv što se tiče religiozne tematike. Najbitniji je događaj našašće čudotvorne slike Gospe Olovske, zatim dar kraljice Katarine Kotromanić Olovskom samostanu povodom uslišane molitve za pomirenje; bile su to dvije škrinje: veća s misnim ruhom, kaležom i kadionikom i manja s obiteljskim bodežom i prstenom koje su franjevci smjestili na tajno mjesto. Ovo je situacija kao u pustolovnim filmovima o Indiani Jonesu.
Možemo zaključiti kako se stvarnost i fantastičnost prožimaju tijekom cijelog romana. A i same njegove korice dovoljno su atraktivne i bajkovite, sjajno pogođene pa možemo reći kako forma u cijelosti odgovara sadržaju. Vjerujem da će se sav trud uložen u ovu knjigu višestruko isplatiti. Osobno bih je preporučila svima koji vjeruju u ideale i čija srca krase ljubav i dobrota!
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.