Kolumne

utorak, 4. lipnja 2024.

Sonja Smolec | Instant književnost i njen utjecaj na čitatelje

U posljednje vrijeme, svjedoci smo zanimljivog trenda u svijetu izdavaštva: sve više mladih, pa i onih manje mladih neiskusnih pisaca ulazi na scenu s romanima koji ponekad na prvi pogled izgledaju obećavajuće, ali zapravo pate od nedostatka dubine i originalnosti. Često su ta djela protkana sličnostima s već postojećim djelima, s izmijenjenim imenima likova i mjestima radnje, dok atraktivne naslovnice privlače pažnju i osiguravaju prodaju. Ovaj fenomen postavlja niz pitanja o prirodi originalnosti, kreativnosti i etičkim granicama umjetnosti. Mogu li ovi pisci nesvjesno kanalizirati drevne arhetipove i univerzalne teme? Je li to oblik moderne mitologije ili tek trka za popularnošću? 

Mnogi pisci koriste platforme kao što su Instagram, Twitter, Facebook i Tik Tok za promociju svojih knjiga, stvarajući sebi i drugima iluziju uspjeha kroz broj lajkova i dijeljenja, što rade neki prijatelji međusobno, što kroz lažne profile i jednako takve osvrte. Atraktivne naslovnice, često dizajnirane kako bi privukle pažnju, igraju ključnu ulogu u ovom procesu. Vizualna privlačnost postaje važnija od samog sadržaja knjige, što dodatno otežava čitateljima da razlikuju kvalitetna djela od onih koja su tek površno privlačna.


Pojava samostalnog izdavaštva nije samo promijenila način na koji knjige dolaze do čitatelja, već i samu percepciju književnosti. Knjige više nisu nužno rezultat dugogodišnjeg rada i posvećenosti, već se često doživljavaju kao proizvodi koji se mogu proizvesti brzo i lako. Ovo ima značajne implikacije na kvalitetu književne produkcije i na očekivanja čitatelja koji postaju naviknuti na brzi protok sadržaja, često bez dublje vrijednosti.

Nedostatku općeg znanja kod pisaca početnika može se pripisati nekoliko čimbenika. Edukacijski sustav često ne pruža dovoljno temeljitog obrazovanja kako u književnosti, povijesti i znanosti, što rezultira površnim razumijevanjem tih područja. U svijetu gdje prevladava kultura instant zadovoljstva, mnogi pisci preferiraju brzu produkciju sadržaja, umjesto da posvete vrijeme ozbiljnom istraživanju i razvijanju svojih vještina. Društvene mreže i digitalna tehnologija također igraju ulogu, omogućujući brzu i jednostavnu distribuciju, ali i potičući površnost. Ekonomija i vrijeme također mogu biti ograničavajući faktori; mnogi jednostavno nemaju resurse za detaljno istraživanje i edukaciju o područjima o kojima pišu ili žele pisati. Na žalost, tu sve češće ulogu imaju novokomponirani nakladnici, urednici i lektori koji to u biti nisu.

Atraktivne naslovnice igraju ključnu ulogu u prodaji knjiga. Marketing i dizajn postali su presudni u privlačenju pažnje potencijalnih čitatelja. Primjeri poput serije knjiga "Sumrak Saga" ili „Pedeset nijansi sive" pokazuju kako atraktivne naslovnice i dobro osmišljen marketing mogu osigurati visoku prodaju, unatoč kritikama o kvaliteti sadržaja. Psihološki, vizualna privlačnost naslovnice može stvoriti pozitivnu pristranost prema knjizi, utječući na percepciju čitatelja prije nego što su uopće pročitali prvu stranicu.

Originalnost u književnosti može biti složen koncept. Mnogi argumentiraju da su svi radovi u osnovi derivativni, jer se oslanjaju na prethodna djela i ideje. Mladi pisci, čak i kada nesvjesno kopiraju, često kanaliziraju drevne arhetipove i univerzalne teme koje su prisutne u ljudskoj kulturi od pamtivijeka. Ove teme, kao što su junakovo putovanje, ljubav, borba dobra i zla, daju njihovim djelima osjećaj poznatosti i povezanosti s čitateljima. 

Pitanje etičkih granica u umjetnosti dolazi do izražaja kada se razmatraju aspekti kopiranja i plagijata. Inspiracija iz postojećih djela je neizbježna i često poželjna, ali gdje je granica između inspiracije i krađe ideja? Pravna perspektiva jasno definira plagijat kao neovlašteno preuzimanje tuđih djela, dok moralna perspektiva zahtijeva poštovanje prema izvornim autorima i njihovom trudu. Pisci trebaju biti svjesni tih granica i raditi na razvoju vlastitih originalnih ideja, istovremeno priznavši utjecaje koje su ih oblikovale.

Fenomen kopiranja u književnosti pokazuje da su mnogi autori skloni preuzimanju priča, zapleta, pa čak i cijelih odlomaka iz uspješnih knjiga što se ne jednom očitovalo javnim sukobom autora na platformi Wattpad. Ova praksa nije samo neetična, već i ilegalna, jer krši autorska prava originalnih autora. Plagijarizam u književnosti ima ozbiljne pravne posljedice, uključujući tužbe, novčane kazne i povlačenje knjiga s tržišta. Unatoč tome, mnogi mladi pisci smatraju da će proći nezapaženo zbog velikog broja knjiga koje se objavljuju svakodnevno.

Osjećaj prijevare kod čitatelja može biti snažan kada otkriju nedostatak originalnosti u djelima. To može dovesti do gubitka povjerenja u autora i izdavača. S druge strane, neki mladi pisci (nažalost, ne svi) se nalaze u dilemi između inspiracije i krivnje zbog nesvjesnog kopiranja. Ima ih koji teže autentičnom izražaju, ali su suočeni s pritiscima tržišta i potrebom za brzim uspjehom. Potraga za autentičnošću može biti dugotrajan proces, ali je ključna za razvoj istinski vrijednih književnih djela.

Popularnost romana koji nisu potpuno originalni može se smatrati odrazom suvremenih kulturnih vrijednosti gdje su brzina i vizualna privlačnost važnija od sadržajne dubine.

Dugoročne posljedice na književnu scenu mogu uključivati površnost i nedostatak inovacija, ali i potencijal za razvijanje novih oblika izražavanja kroz modernu mitologiju. Kritičari i izdavači imaju važnu ulogu u oblikovanju književnosti, promovirajući kvalitetne radove i podržavajući originalne talente. U novije vrijeme „rađa se“ sve više isključivo profitabilnih nakladnika, izdavača knjiga, koji nemaju dovoljno resursa za objavu kvalitetnih djela. Njihov jedini cilj je promocija njih samih i podilaženje neiskusnim autorima bez obzira na njihove godine.

Neiskusni pisci mogu razviti svoje znanje i originalnost kroz nekoliko strategija. Prvo, čitanje širokog spektra književnih djela i edukacija su ključni. Drugo, duboko istraživanje i razumijevanje različitih tema može obogatiti njihovo pisanje. Treće, redovita praksa pisanja i primanje konstruktivne kritike pomaže u razvoju originalnog glasa. Izdavači mogu podržati ovaj proces pružanjem resursa i poticanjem stvaralaštva koje ide dalje od trenutnih trendova.

Nedostatak originalnosti ne samo da šteti samim autorima, već i čitateljima i književnoj industriji u cjelini. 

Čitatelji koji kupe knjigu očekujući nešto novo i uzbudljivo često bivaju razočarani kad shvate da su pročitali već viđenu priču. Ovo razočaranje može dovesti do gubitka povjerenja u autora i općenito u samostalno izdavaštvo. Književna industrija, s druge strane, suočava se s problemom preplavljenosti tržišta nekvalitetnim i neoriginalnim sadržajem, što otežava pronalaženje i promociju stvarno vrijednih djela.

Utjecaj neoriginalnih djela na književnu industriju je značajan. Izdavači su sve oprezniji prilikom odabira novih autora i često preferiraju provjerene pisce s dokazanim talentom i originalnošću. Ovo dodatno otežava rad kvalitetnim mladim autorima koji žele proći kroz tradicionalne kanale izdavaštva, stvarajući začarani krug u kojem se tada okreću samostalnom izdavaštvu, ali bez potrebnih resursa i podrške kako bi uz podršku i savjete urednika uklonili sve ono što njihova djela, potencijalno perspektivna, ne čini dovoljno kvalitetnima.

Dugoročne posljedice za mlade pisce su posebno zabrinjavajuće. Umjesto da razvijaju svoje spisateljske vještine i grade karijeru na temeljima originalnosti i kvalitete, mnogi se, u nedostatku samokritičnosti, okreću brzom uspjehu. Ovo ih sprječava u razvoju kao autora i smanjuje njihove šanse za dugoročni uspjeh. Bez vlastitog stila i autentičnog glasa, teško je izgraditi stabilnu i uspješnu književnu karijeru.

Budućnost književnosti ovisi o našoj sposobnosti da potičemo i cijenimo kvalitetu i originalnost.

Samo kroz zajednički trud autora, izdavača, obrazovnih institucija i čitatelja možemo osigurati da književnost ostane vitalan i važan dio naše kulture i društva. Pisci koji se trude donijeti nove ideje i perspektive zaslužuju našu podršku, a čitatelji koji prepoznaju i cijene kvalitetu igraju ključnu ulogu u održavanju visokih standarda u književnosti.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.