Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Ela Ernoić
Rozin kutak

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Jelena Miškić
Pramcem u sumrak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

četvrtak, 5. svibnja 2022.

Darija Žilić | Zemunica od sunca


Od jednog do drugog kraja grada, u tramvajima s mnoštvom nevidljivih lica. Iz centara za ljepotu tijela istrčavaju žene, prodrmane blagom strujom, sakrivene u termalne deke iz kojih isparava jaka tekućina. Tisuće kapi sitnog znoja, i štetna tijela koja odlaze u visinu, i gube se u prohladnom ljetnom zraku. I mekoća izmasiranih tijela ne opire se više toplini daha svih onih struja koje se komešaju. Začas prestajem biti homo timens, podižem glavu, gledam u zraku okrajke zida, sparušene ptice, iz tanjura vrabac mi krade hranu, u centru s buticima i jednom jedinom rupom za prolaz. Putuju energetske pločice, i vrte se refreni poznatih šansona, u snu se vrtovi babilonski pojavljuju. I mischung jezika koji se vrti oko novih, podatnih lica. Zabijaš dijetlo u zid, gradiš zemunicu od sunca. S krova se zvukovi revolucije pojavljuju. I remete mir...


Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.