vrijeme: 13.05.2021.
Nakladnik OceanMore objavio je novi roman francuskog književnika Frédérica Beigbedera 'Čovjek koji plače od smijeha', bestseller 'Alternativne činjenice' Åse Wikforss, te novu knjigu domaće autorice Nore Verde 'Moja dota'.
Frédéric Beigbeder (1965.) autor je svjetski popularnih romana "129,90 kn", "Ljubav traje tri godine", "Windows on the World" (Nagrada Interallié), "Romantični egoist", "Upomoć, molim oprost", "Vjerujem, ni ja također", "Praznici u komi", "Francuski roman" (Nagrada Renaudot), "Život bez kraja". Djela su mu objavljena u tridesetak zemalja.
Kako se ističe u najavi, njegov roman "Čovjek koji plače od smijeha" kronika je zastranjenja i otuđenja suvremenog društva kojom se zatvara trilogija o Octaveu Parangou, "najiskrenijem pariškom neodekadentu".
Octave Parango bio je copywriter u oglašivačkoj industriji devedesetih, skaut u svijetu mode dvijetisućitih, a sada se vraća na parišku pozornicu s novim zanimanjem, stoji u najavi. "Nakon romana '129,90 kn' o tiraniji marketinga i 'Upomoć, molim oprost!' o komodifikaciji ženskoga tijela, novi roman Frédérica Beigbedera 'Čovjek koji plače od smijeha' istovremeno je smiješan i ciničan, ali i očajnički elegičan. Beigbeder iznova uspijeva proživljeno životno iskustvo pretočiti u britku satiru no suze od smijeha postaju sve gorčima", dodaje se. Prijevod s francuskoga potpisuje Ita Kovač.
U izdanju OceanMora objavljena je i knjiga "Alternativne činjenice" Åse Wikforss, koja se bavi lažnim vijestima, teorijama zavjere te negiranjem i ignoriranjem znanstvenih činjenica. Autorica rasvjetljuje stanje stvari iz filozofskog i psihološkog kuta gledanja, na pristupačan način vodi čitatelja kroz fenomen post-istine i sugerira kako se odnositi prema tzv. alternativnim činjenicama.
Koristeći primjere iz medija, obrazovanja i politike, autorica nam pomaže da shvatimo problem koji spada u najveće izazove današnjice, objašnjavajući po čemu se znanje razlikuje od mišljenja, zašto se sumnja i dezinformacije tako lako šire, zašto je ponekad tako teško prihvatiti istinu i kako nas društvena priroda ljudskog znanja čini lakim metama za manipulacije – i u privatnom i u javnom prostoru.
Knjiga je od prvog izdanja 2017. postala nezaobilazan dio rasprava u Europskoj uniji te je prevedena na više od deset jezika.
Åsa Wikforss doktorirala je filozofiju na Sveučilištu Columbia u SAD-u i trenutačno predaje na Sveučilištu u Stockholmu. Članica je Academie Europaea, Kraljevske akademije znanosti, a nedavno je odabrana i za članicu Švedske akademije. Za svoj je rad na populariziranju filozofije i zagovaranju važnosti znanosti u suvremenom društvu dobila mnoštvo nagrada, a njezina knjiga "Alternativne činjenice" postala je bestseler i prevedena je na deset jezika. Knjigu je na hrvatski prevela Željka Černok
Novi roman Nore Verde "Moja dota" donosi dirljivu i bolno upečatljivu priču o odrastanju obilježenom klasnim sramom, bijesom i otkrivanjem vlastite seksualne orijentacije te tako u korpus pripovijesti o otočkom djetinjstvu u hrvatskoj književnosti unosi novu, prijeko potrebnu klasnu i rodnu perspektivu.
U središtu je priče prkosna djevojčica koju pratimo od početka 80-ih godina prošloga stoljeća, koja provodi ljeta u Veloj Luci, gdje idilične dane s babom, ispunjene kućanskim poslovima, pjesmom i pričanjem priča, narušava barbina prijeteća prisutnost. S prolaskom godina, djevojčicu sve više opterećuje osjećaj nepripadnosti svojoj radničkoj i težačkoj obitelji. Rastrgana između grada i otoka, standarda i dijalekta, ženske i muške rodne ekspresije, u obrazovanju i pisanju traži put prema slobodi i samostalnosti.
Nora Verde (Antonela Marušić, 1974.) prvu knjigu poezije "Sezona bjegova" objavljuje kao studentica. Autorica je proznih knjiga "Posudi mi smajl","Do isteka zaliha" i "O ljubavi, batinama i revoluciji". Proza i poezija objavljivana joj je u brojnim zbornicima i antologijama i prevođena na nekoliko jezika. Jedna je od pokretačica feminističkog portala Vox Feminae. Surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija i portala koji se bave nezavisnom kulturom, medijima, književnošću, glazbom i ljudskim pravima. (Hina)
Izvor:Culturnet.hr
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.