"Pod jednim zvonom dva jezika" | Antologija hrvatskog i njemačkog pjesništva

 

Pjesnikinja iz Münchena, Nada Pomper, sastavila antologiju s po dvadeset hrvatskih i dvadeset njemačkih pjesnika. U antologiji od Tina Ujevića do Danijela Načinovića nalazi se i Tomislav Marijan Bilosnić.

Hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica Nada Pomper (Repušnica, 1942.), članica Društva njemačkih književnika, koja od 1970. godine živi u Njemačkoj priredila je nadasve zanimljivu i vrijednu dvojezičnu Antologiju hrvatske i njemačke suvremene lirike Zwei Sprachen unter einer Gloce / Pod jednim zvonom dva jezika. Antologija je koncipirana tako da je izbor od 36  hrvatskih pjesnika prevedeno na njemački, a izbor od 26 njemačkih pjesnika na hrvatski jezik. 

S po pet pjesama kao hrvatski reprezentativni pjesnici 20. stoljeća predstavljeni su: Tin Ujević, Dobriša Cesarić, Đuro Sudeta, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Viktor Vida, Jure Kaštelan, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Ivan Golub, Ivan Slamnig, Anka Petričević, Irena Vrkljan, Vesna Krmpotić, Antun Šoljan, Danijel Dragojević, Zvonimir Mrkonjić, Dubravko Horvatić, Nikica Petrak, Ante Stamać, Igor Zidić, Stijepo Mijović Kočan, Boris Maruna, Tonko Maroević, Nevenka Nekić, Luko Paljetak, Ernest Fišer, Andrijana Škunca, Jakša Fiamengo, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Štambuk, Gordana Benić, Mile Pešorda, Božica Jelušić, Danijel Načinović i Nada Pomper.

Kao i hrvatski pjesnici s po pet pjesama predstavljeni su i njemački autori: Nelly Sachs, Rose Ausländer, Hilde Domin, Karl Krolow, Hans Magnus Enzenberger, Peter Härtling, Hans Krieger,  Reiner Kunze, Sarah Kirsch, Albert von Schirnding, Walter Flemmer, Robert Gernhardt, Wolf Peter Schnetz, Wolfgang Hilbig, Michael Krüger, Wolf Wondratschek, Gert Heidenreich, Ulla Hahn, SAID, Ralph Grüneberger, Thomas Kling, Anton G. Leitner, Durs Grünbein, Ludwig Steinherr, Georg Maria Roers, Dagmar Nick.

Uz autoricu pogovore ovoj antologiji s hrvatske strane potpisuju akademik Josip Bratulić i Srećko Listeš, a s njemačke poznati književni kritičar Dieter Borchmeyer, sa Sveučilišta  u Heidelbergu, gdje je trenutno viši stručnjak. Akademik Bratulić, svoj tekst započinje mišlju kako je pjesnička riječ poput glasa zvona koja „budi i uzbuđuje, uči i podučava, potiče na razmišljanje i radost, hrabri u vremenima klonulosti“, da bi završio kako je nekoć „njemački jezik  bio drugi jezik hrvatskih pisaca. Tom smo jeziku dužni zahvalnost za mnoge poticaje u književnosti, znanosti i publicistici“. Pod naslovom „Svjetska književnost u očima Goethea“ gospodin Dieter Borchmeyer među ostalim piše o slučaju kada „prijevod stvara novu pjesmu“, a to je onda „ako se strasno unosi u vlastitu kuću i pridruži vlastitom inventaru“, odajući time puno priznanje marnoj Nadi Pomper na silno uloženom trudu i znanju. „Tako neka ova antologija utire nove putove s ciljem da se njemačka poezija udomaći u hrvatskoj – ako to već nije velikim dijelom, jer je njemačka literatura u Hrvatskoj toliko prisutna, kao ni u jednoj od istočnoeuropskih zemalja- pa da obje srastu u jesni 'svjetsku poeziju' kako je o tome Goethe sanjao“, zaključuje svoju visoku ocjenu uvaženi njemački kritičar Borchmeyer.

Sami autori pogovora i njihova imena zorno govore o kakvom je djelu riječ. Riječ njemačkog uglednog kritičara gospodin Dieter Borchmeyera više je od svake kurtoazne pohvale. Autorica Nada Pomper sama će istaknuti kako je uz njezin dugogodišnji rad na ovom antologijskom izboru bila želja doprinijeti „jednakomjernom  priznanju hrvatskog jezika u koncertu europskih jezika“, što je svakako i u potpunosti uspjela. Autorici ovog djela koje otvara nove mogućnosti pjesničke komunikacije između pjesnika u Hrvatskoj i Njemačkoj, doista valja odati svako priznanje na osmišljavanju i realiziranju jednog ovakvog posve opsežnog projekta.  

Antologija hrvatsko-njemačkog pjesništva na hrvatskom i njemačkom jeziku impresivnog je opsega od 900 stranica, a izdavač njezina hrvatskog izdanja je agilni Ogranak Matice hrvatske u Križevcima, koji se u hrvatskoj javnosti, ali i šire, već predstavio kao izdavač više značajnih djela iz oblasti književnosti, povijesti, uopće kulture i znanosti, s kojim valja računati uz dužno poštovanje.

Tomislav Marijan Bilosnić