nedjelja, 15. studenoga 2020.

Obilježavanje rođendana velikog književnika Augusta Šenoe

u organizaciji Udruge "August Šenoa" 14.11.
kod spomenika u staroj Vlaškoj 

piše: Narcisa Potežica, mr.sc.

I ove 2020. godine usprkos nepovoljnim uvjetima za održavanje različitih manifestacija zbog pandemije korone ipak je u subotu 14. studenog održano na otvorenom, na ulici u središtu Zagreba kod Šenoinog spomenika već tradicionalno obilježavanje rođendana Augusta Šenoe. 

Taj poznati hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, dramaturg, kritičar i pisac podlistaka špznatih "Zagrebulja" po mnogima je najzagrebačkiji pisac svih vremena. U danima novog velikog potresa u ožujku ove godine posebno često je spominjan August Šenoa kao svijetli uzor jer je kao gradski senator za vrijeme Velikog potresa 1880. po hladnoći skrbio za unesrećene, požrtvovno obilazio ruševine voljenog grada Zagreb, popisivao štetu od potresa pa je od posljedica upale pluća i umro u 43. godini života. 

Pravim imenom August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa rođen je u Zagrebu 14. studenoga 1838. a umro 13. prosinca 1881. također u Zagrebu. August Šenoa je najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti. Autor je opsežnog korpusa romana, toga egzemplarnog žanra suvremene literature ujedno je inovator proze  i tvorac razvijenoga urbanog jezičnoga standarda. Često se naglašava Šenoina uloga kao jezikotvorca koji je više učinio za izražajnost suvremenoga hrvatskog jezika od mnogih sastavljača rječnika i jezičnih savjetnika. Poznato je da je napisao prvi moderni hrvatski roman "Zlatarevo zlato" 1871. a Gornji grad i zagrebački Grič dobio je nezaboravnu ljubavnu priču i heroinu u liku legendarne Dore Krupićeve. Značajni su njegovi povijesni  romani "Seljačka buna" i "Kletva" te ostala djela među njima "Čuvaj se senjske ruke", "Prosjak Luka", "Prijan Lovro", "Turopoljski top" i druga , a Šenoa je imao veliki utjecaj na hrvatsku književnost više od dva desetljeća u kojima je aktivno djelovao između 1865. i 1881. pa se to razdoblje u povijesti književnosti s pravom naziva "Šenoino doba". Svojom pojavom, djelovanjem i djelima stekao je brojne čitatelje koji ga s poštovanjem uvažavaju i sretni su da u našem gradu postoji njegov spomenik koji će privući mnoge pa i brojne turiste da se pokraj Šenoinog kipa slikaju.

Zato je više nego najprimjerenije mjesto da svake godine svečanost Šenoi u čast  održana upravo kraj spomenika Augusta Šenoe, u ulici gdje je rođen, koji je postavljen 1988. godine u staroj Vlaškoj (točnije raskršću Banjugove i na početku Vlaške ulice) a rad je velike umjetnice Marija Ujević. Kip je svečano otkriven povodom 150. obljetnice Šenoinog rođenja.
 

Udruga "August Šenoa" koja s ponosom nosi njegovo ime već trideset godina na dan rođenja ovog hrvatskog književnika organizira prigodan program i polaganje vijenca cvijeća na kip ovog najpoznatijeg književnika grada Zagreba. 

Udruga umjetnika "August Šenoa" okuplja raznovrsne umjetnike i kulturne djelatnike i djeluje na književnom, likovnom i glazbenom području uz održavanje tribina i likovnih uzložbi, a osnovana je 1989. na poticaj svog idejnog začetnika i prvog predsjednika prof.Juraja Lončarića. Zatim su predsjednici Udruge bili Zlatko Durbešić, prof.Josip Slavić i sadašnji je predsjednik Ivan Dujmović.mr.sc. uz dugogodišnju vrijednu dopredsjednicu Danicu Vukelić koja je svake godine pa i ove uz Šenoin spomenik organizirala okupljanje svojih članova i pozvani su svi koji žele odati počast Augustu Šenoi. Na taj način je to prigoda da se  podsjetimo na njegova djela, sigurno najljepši pisani spomenik gradu Zagrebu naročito svojim prvim romanom "Zlatarevo zlato". 

Tako je i ovu subotu u 14 sati dopredsjednica Danica Vukelić bila koordinatorica obilježavanja Šenoina rođendana, pa je kao moderatorica ove lijepe priredbe, prigodnih govora i recitala u čast Augustu Šenoi otvorila ovu svečanost. U programu ovom prigodom sudjelovali su Aleksandar Cvitas, u ime obitelji Šenoa, zatim su govorili prof. Ivica Krakić, Gordana Maravić iz Turističke zajednice grada Zagreba, a uz prisustvo uvaženog predsjednika Ivana Dujmovića i brojnih građana položen je prekrasan vijenac cvijeća a na kraju je pozdrav i zahvalu uputila i dugogodišnja članica Udruge Đurđica Stubičan. 

Svečanost obilježavanja rođendana Augusta Šenoe završila je zajedničkom fotografijom svih koji su se okupili pokraj spomenika - ispred kipa književnika koji je svojom pojavom i djelom ostavio neizbrisiv trag u povijesti književnosti, ostat će zapamćen kao veliki humanist koji je volio svoj grad svojim požrtvovnim djelom kao i pisanom riječju, svojim književnim djelima koja će ostati zauvijek. 

Kao da je znao da će prerano otići i s kakvim izazovima ćemo se stalno suočavati od njegovog doba do danas, ostavio nam je veliku poruku, moto svog života: 

Oj budi svoj! Al brat ti budi braći,
I radi za svijet, al ne slušaj pljeska;
I ljubi svijet, al ne daj se plaći,
Jer hvala ljudska voda je vrh pijeska,
U svojoj svijesti hvala ti na trudu,
S poštena tekar lica teče pošten znoj,
I nisi brate, živio zaludu,
Kad jesi svoj.
 

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.