
Pjesnici ne umiru, oni odu van ovog svijeta, presele u svoje pjesme, s vremena na vrijeme svrate u naša sjećanja. Odu tamo kud nas naše sudbine vode, s one strane ruba neba.
Neka ti je laka Makedonska gruda Dragi Prijatelju. Ni jedan narod s toliko ljubavi i ushita ne govori o svojoj zemlji kao što govore Makadenoci. A kako je o Makedoniji govorio Petko. Govorio o Zadru. Govorio o Hrvatskoj. Širio se ljubavlju na Zadar na Hrvatsku. Upalio sam svijeću Prijatelju i dugo u noć sjećao se naših susreta, razgovora, njegove lijepe i srcu mi drage Domaje, koju sam rado posjećivao i nosio i nosim u srcu. Makedoniju.
PETKO ŠIPINKAROVSKI: rođen je u s. Budimirci (Bitolj), pisac, pjesnik, esejist, dramski autor, kritičar, prevodilac i pisac za djecu. Diplomirao je na Fakultetu za bezbjednost Sv. Ćirilo i Metodije u Skopju.
Član je Društva pisaca Makedonije, Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, počasni član Udruženja pisaca Srbije i Udruženje pisaca Kosova i Metohije, vanjski je član Saveza nezavisnih pisaca Bugarske i član MND – Bitolj. Osnivač je i predsjednik Kulturnog centra „BRAN” – Struga, glavni i odgovorni urednik časopisa Branuvanja i organizator „Struških književnih susreta” u Strugi (2010).
Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja.
Preveden je i prepjevan na više jezika: hrvatski, albanski, engleski, francuski, bugarski, poljski, rumunjski, ruski, srpski, slovenski, crnogorski...
Živio je i radio u Strugi. Sjeverna Makedonija.
SKIDAM ZVJEZDE: Noćas se, u tučenom loncu kotrljaš, snu moj! / Jedna po jedna, / valjaju se, razigrane u pepelištu: / nada i velika laž; / ružičastim svanućima – / snovi bulazne; / potčinjeni baruni / babilonskom carevinom kumuju. / Ostavljaju pustoš u ruiniranim jutrima. / Pogani i slijepi miševi raskrajaju platna; / izvorišta presušuju, / u gori kosti u pepelu igraju, /
kao urna koja plovi Gangom. / A ja, ostavljam poruke. / Na zakrastalom Pireju / gluhi drumovi riču. / Rađa se dan. Zvijezde skidam. / Na prostranoj livadi bljesci. / Iz tog zla niču moji ratnici.
Prepjev s makedonskog na hrvatski: Nikola Šimić Tonin
Tišina je pala po svima nama. Pjesnik Muniam reče: srce je domovina ljubavi, um je njeno utočište – o sjećanju i o pjesnicima ne reče ništa. Ja znam gdje ću te tražiti i naći, u tvojim pjesmama u sjećanjima na tebe PRIJATELJU.
Nikola Šimić Tonin
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.