Višestruko nagrađivan i hvaljen roman nove europske književne zvijezde
Napisan u obliku serije pisama i bilješki upućenih neimenovanom čitatelju kojega pripovjedač izvještava o svome životu u Genovi, gdje se trajno nastanio u „želji da ovdje, u ovome srednjovjekovnom labirintu, ostvari svoj vječni san o zavidno bogatom i bezbrižnom mediteranskom životu među pravim, autentičnim ljudima“, roman La Superba nizozemskog autora Ilje Leonarda Pfeijffera na duhovit i domišljat način istražuje, pripovijeda i raščlanjuje fantaziju o boljem životu negdje drugdje.
Okarakteriziravši sam sebe kao „luksuznog imigranta“, želeći se na taj način razlikovati od „svih onih jadnika iz Maroka i Senegala koji su zalutali u te iste uličice maštajući o boljem životu i zajamčenom bogatstvu u Europi“, a koje vlasti „proganjaju kao štakore“, pripovjedač romana svakodnevno luta labirintom srednjovjekovnih đenoveških uličica tragajući za „najljepšom djevojkom Genove”. Pritom se susreće i upoznaje s cijelom galerijom pitoresknih likova – od doseljenih intelektualaca sa Zapada i vremešne domaće gospode do senegalskih i marokanskih imigranata te prostitutki i transvestita – a svima njima zajedničko je da na različite načine „lutaju u svojim fantazijama“…
Tematski i stilski višeslojan, roman La Superba postmoderna je oda imaginaciji te posveta gradu kakav može biti samo Genova – La Superba, „uzvišena i ohola, lijepa i ponosna, zavodljiva i nedostupna… poput kakve kurve koja te izazovno gleda, ali koja nikad neće biti tvoja“.
AUTOR
Ilja Leonard Pfeijffer
Nizozemski romanopisac, dramaturg i pjesnik Ilja Leonard Pfeijffer rođen je 1968. u Rijswijku (Južna Holandija). Do 2008. godine živio je u Leidenu i predavao klasičnu filologiju na Leidenskom sveučilištu, a nakon toga trajno se naseljava u Genovi (Italija).
Svoju prvu pjesničku zbirku Van de vierkante man objavio je 1998. i ona mu je osigurala pjesničku nagradu „C. Buddingh“. Objavio je još šest pjesničkih zbirki, najviše pod utjecajem antičkih pjesnika poput Horacija i Pindara, ali i suvremenih poput Ezre Pounda i Dereka Walcotta. Za knjigu pjesama Idyllen (2015.) iste su mu godine dodijeljena dva najvažnija nizozemska pjesnička priznanja: nagrade „Jan Campert“ i „VSB Poëzieprijs“.
Osim poezije, Pfeijffer je objavio i desetak dramskih i proznih djela; svojim prvim romanom Rupert (2002.) zabilježio je velik uspjeh u domovini te su mu za njega dodijeljene i dvije nizozemske književne nagrade („Anton Wachterprijs“ i „Seghers-Literatuurprijs Gerard Walschap-Londerzeel“). S romanom La Superba (2013.) ostvario je velik međunarodni uspjeh; roman je preveden na više od deset stranih jezika i nagrađen s nekoliko važnih književnih nagrada, među njima i najprestižnijim nizozemskim književnim priznanjem, nagradom „Libris“ (2014.).
Njegov zadnji roman, Grand Hotel Europa, objavljen u prosincu 2018., trenutačno je najprodavaniji roman u Nizozemskoj (150 000 prodanih primjeraka).
PREVODITELJ
Radovan Lučić
Radovan Lučić rođen je 1963. u Zagrebu. Kao dvadesetdvogodišnji mladić napušta domovinu te odlazi okušati sreću u Nizozemskoj. Godine 1995. magistrirao je slavistiku na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz redovite prevodilačke aktivnosti bavi se primijenjenom lingvistikom, ponajprije leksikografijom. Autor je Hrvatsko-nizozemskog rječnika (Pegasus, Amsterdam, 2013.; Dominović, Zagreb, 2014.). Preveo je djela nizozemskih autora Willema Frederika Hermansa, Ceesa Nootebooma, Annie M. G. Schmidt, Geerta Maka, Douwea Draaisme, Guida Snela, Rozalie Hirs i drugih.
Radi kao docent hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz brojne prijevode, objavljuje radove s područja leksikografije i standardologije, a u slobodno vrijeme svira bubnjeve i cimbalo.
NASLOV IZ NOVE BIBLIOTEKE V.B.Z.-a „NA MARGINI“
Biblioteka „Na margini“ jedinstveni je trogodišnji projekt stvoren kako bi odražavao kulturnu raznolikost Europe u Hrvatskoj i istodobno promovirao hrvatsku književnost na engleskom i njemačkom jeziku. Projekt se tematski fokusira na manjinske i marginalizirane skupine u društvu. Tijekom prve godine projekta V.B.Z. će objaviti 10 književnih djela različitih književnih vrsta i žanrova koja govore o različitim imigrantskim iskustvima. Tema druge godine projekta bit će ženski glasovi, a treće godine manjinski izvještaj – glasovi seksualnih, dobnih i religioznih manjina i ljudi s invaliditetom. Vjerujemo da ova biblioteka može pridonijeti podizanju svijesti o problemima s kojima se suočavaju imigranti i druge manjinske društvene grupe i učiniti ih vidljivijima i prihvaćenijima u hrvatskome društvu.
Okarakteriziravši sam sebe kao „luksuznog imigranta“, želeći se na taj način razlikovati od „svih onih jadnika iz Maroka i Senegala koji su zalutali u te iste uličice maštajući o boljem životu i zajamčenom bogatstvu u Europi“, a koje vlasti „proganjaju kao štakore“, pripovjedač romana svakodnevno luta labirintom srednjovjekovnih đenoveških uličica tragajući za „najljepšom djevojkom Genove”. Pritom se susreće i upoznaje s cijelom galerijom pitoresknih likova – od doseljenih intelektualaca sa Zapada i vremešne domaće gospode do senegalskih i marokanskih imigranata te prostitutki i transvestita – a svima njima zajedničko je da na različite načine „lutaju u svojim fantazijama“…
Tematski i stilski višeslojan, roman La Superba postmoderna je oda imaginaciji te posveta gradu kakav može biti samo Genova – La Superba, „uzvišena i ohola, lijepa i ponosna, zavodljiva i nedostupna… poput kakve kurve koja te izazovno gleda, ali koja nikad neće biti tvoja“.
AUTOR
Ilja Leonard Pfeijffer
Nizozemski romanopisac, dramaturg i pjesnik Ilja Leonard Pfeijffer rođen je 1968. u Rijswijku (Južna Holandija). Do 2008. godine živio je u Leidenu i predavao klasičnu filologiju na Leidenskom sveučilištu, a nakon toga trajno se naseljava u Genovi (Italija).
Svoju prvu pjesničku zbirku Van de vierkante man objavio je 1998. i ona mu je osigurala pjesničku nagradu „C. Buddingh“. Objavio je još šest pjesničkih zbirki, najviše pod utjecajem antičkih pjesnika poput Horacija i Pindara, ali i suvremenih poput Ezre Pounda i Dereka Walcotta. Za knjigu pjesama Idyllen (2015.) iste su mu godine dodijeljena dva najvažnija nizozemska pjesnička priznanja: nagrade „Jan Campert“ i „VSB Poëzieprijs“.
Osim poezije, Pfeijffer je objavio i desetak dramskih i proznih djela; svojim prvim romanom Rupert (2002.) zabilježio je velik uspjeh u domovini te su mu za njega dodijeljene i dvije nizozemske književne nagrade („Anton Wachterprijs“ i „Seghers-Literatuurprijs Gerard Walschap-Londerzeel“). S romanom La Superba (2013.) ostvario je velik međunarodni uspjeh; roman je preveden na više od deset stranih jezika i nagrađen s nekoliko važnih književnih nagrada, među njima i najprestižnijim nizozemskim književnim priznanjem, nagradom „Libris“ (2014.).
Njegov zadnji roman, Grand Hotel Europa, objavljen u prosincu 2018., trenutačno je najprodavaniji roman u Nizozemskoj (150 000 prodanih primjeraka).
PREVODITELJ
Radovan Lučić
Radovan Lučić rođen je 1963. u Zagrebu. Kao dvadesetdvogodišnji mladić napušta domovinu te odlazi okušati sreću u Nizozemskoj. Godine 1995. magistrirao je slavistiku na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz redovite prevodilačke aktivnosti bavi se primijenjenom lingvistikom, ponajprije leksikografijom. Autor je Hrvatsko-nizozemskog rječnika (Pegasus, Amsterdam, 2013.; Dominović, Zagreb, 2014.). Preveo je djela nizozemskih autora Willema Frederika Hermansa, Ceesa Nootebooma, Annie M. G. Schmidt, Geerta Maka, Douwea Draaisme, Guida Snela, Rozalie Hirs i drugih.
Radi kao docent hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Amsterdamu. Uz brojne prijevode, objavljuje radove s područja leksikografije i standardologije, a u slobodno vrijeme svira bubnjeve i cimbalo.
NASLOV IZ NOVE BIBLIOTEKE V.B.Z.-a „NA MARGINI“
Biblioteka „Na margini“ jedinstveni je trogodišnji projekt stvoren kako bi odražavao kulturnu raznolikost Europe u Hrvatskoj i istodobno promovirao hrvatsku književnost na engleskom i njemačkom jeziku. Projekt se tematski fokusira na manjinske i marginalizirane skupine u društvu. Tijekom prve godine projekta V.B.Z. će objaviti 10 književnih djela različitih književnih vrsta i žanrova koja govore o različitim imigrantskim iskustvima. Tema druge godine projekta bit će ženski glasovi, a treće godine manjinski izvještaj – glasovi seksualnih, dobnih i religioznih manjina i ljudi s invaliditetom. Vjerujemo da ova biblioteka može pridonijeti podizanju svijesti o problemima s kojima se suočavaju imigranti i druge manjinske društvene grupe i učiniti ih vidljivijima i prihvaćenijima u hrvatskome društvu.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.