Kolumne

subota, 18. studenoga 2017.

Danijela Deković | Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava


Razgovor pripremila i vodila Gordana Malančuk

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Već početkom 16. stoljeća sve je više potiskuje latinica. Postojale su raznorazne teze tko je pravi autor ovoga pisma. Povijest je zapisala Svetu braću Ćirila i Metoda, no najveći poznavatelj glagoljice u Hrvata, fra Marko Japundžić, bio je pristaša teorije da je glagoljica starija od vremena Svete braće. Njegovu tezu pobio je Franjo Rački 1861. djelom "Pismo slovjensko" u kojem navodi da je Sveti Jeronim živio u 4. stoljeću, i kada bi on bio tvoritelj glagoljice, teško da bi pismo ušlo u uporabu tek 800 godina nakon njegove smrti. Danas malo tko dvoji tko je tvoritelj glagoljice.

Naziv "glagoljica", nastao je na hrvatskom prostoru u 16. st. kada su glagoljicom pisali još samo Hrvati. Pismo tzv. "azbuka" sastoji od 38 grafema ili znakova, a ukoliko je znak sadržavao točku sa svake strane ili ligaturu iznad, označavao je broj.



Glagoljicom piše sav slavenski svijet, no u 13. st. nastaje drugi tip glagoljice tzv. "uglata glagoljica" kojom pišu samo Hrvati dok se ostali narodi počinju služiti ćirilicom u 12. st., te latinicom početkom 14. st.

Vremenu nastanka oble glagoljice, svjedoči najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik "Baščanska ploča" nastao 1100. godine,a pronađen je 15. rujna 1851. godine u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku zahvaljujući kleriku Petru Dorčiću. Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Glagoljica se koristila kako u crkvenim, tako i u svjetovnim poslovima. Imamo dobro očuvano pismo velikaša Nikole Šubića Zrinskog iz 1544. godine na glagoljici. Važni glagoljski spomenici pravnog karaktera su i "Vinodolski zakonik" iz 1288. godine, te "Istarski razvod" sa prijelaza 13. na 14. stoljeće.

Prva knjiga tiskana tim pismom i na hrvatskom jeziku jest "Misal po zakonu rimskoga dvora" (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483., koji je tiskan u Kosinju u Lici te se popularno naziva i "Kosinjski misal". Tiskanje je dovršeno 22. veljače 1483. i time su Hrvati dobili svoju inkunabulu i to samo 28 god. nakon Gutenbergova izuma. Misal se i danas smatra naljepšom tiskanom glagoljskom knjigom, a raskoš svjedoči o ekonomskoj i intelektualnoj moći popova glagoljaša jer u to vrijeme nije bilo lako pripremiti i tiskati knjigu, i to u domaćoj tiskari.

Uglata je glagoljica najčešća u primorskim krajevima: Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, (prije svega Krk, Cres i Lošinj), zadarski i kvarnerski otoci, te iako je ima i u unutrašnjosti Like i Krbave sve do Kupe, Međimurja i slovenskih krajeva Udruga glagoljaša smjestila se upravo u Zadru, čija je predsjednica profesorica Danijela Deković. Udruga glagoljaša Zadar osnovana je 22. prosinca 2011. godine.

Izvor: Wikipedia



Lijep pozdrav. Recite nam, za početak, tko je osnovao "Udrugu glagoljaša Zadar" i kako je započela cijela vaša priča?


Glagoljaška priča u Zadarskoj županiji započela je 2008. godine osnivanjem Male škole glagoljice OŠ Sv Filip i Jakov, u  OŠ Sv Filip i Jakov. Godinu dana prije, odnosno 2007. god. Povijesna grupa OŠ Sveti Filip i Jakov sa voditeljicom Danijelom Deković, učiteljicom povijesti započela je s prikupljanjem i obradom glagoljske građe. Popisani su svi kameni glagoljski natpisi župa Turanj i Sv. Filip i Jakov te su fotografirani i obrađeni. Veći dio ovih natpisa nije bio poznat  i ovo je bio  njihov prvi cjeloviti popis. Istovremeno, u Državnom arhivu u Zadru obrađene su  Glagoljske Matične knjige Župe Turanj koje sežu od 1634- 1846. god. Tijekom rada na glagoljskoj građi ostvarili smo suradnju sa Maticom Hrvatskom ogranak u Rijeci i njenim tadašnjim predsjednikom pok. Darkom Dekovićem. U svibnju 2008. godine, bili smo  njihovi gosti na terenskoj nastavi na o. Krku  gdje smo proveli pet dana proučavajući glagoljicu. Sredinom svibnja iste godine sudjelovali smo i na glagoljaškoj radionici u Dubovcu kod Karlovca.

Sve ove aktivnosti bile su nam poticaj da i sami osnujemo Malu školu glagoljice kako bi i ostalima približili ovo pismo koje pomalo nestaje na ovim prostorima. Kroz cijelo ljeto 2008. i 2009. god. organizirali smo, u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Sveti Filip i Jakov radionice pisanja glagoljice koje su bile izvrsno posjećene.  Jedna od radionica koja je bila izuzetno posjećena je ona prilikom dolaska Broda knjižare broda kulture u Sv. Filip i Jakov. Tom prilikom je Turistička zajednica zajedno sa malim glagoljašima  dobila Zlatnu statuu Master Carda  za sudjelovanje i sveukupni doprinos kulturno- turističkom projektu BROD KNJIŽARA 2008, a istu nagradu su dobili i za 2009. god i 2010. god.

Od tada pa do danas Mala škola glagoljice pod geslom ''Samo edukacijom možemo glagoljicu spasiti od zaborava'', uspješno je nastavila sa sudjelovanjem na svim važnim smotrama i natjecanjima. Naime, cilj ove izvannastavne aktivnosti je očuvanje i revitalizacija glagoljice, posebno hrvatske uglate glagoljice.

Od 2010. god.  zajedno sa TZ općine Sv. Filip i Jakov Mala škola glagoljice je organizirala  Sabor malih glagoljaša, ''Ajmo dico glagoljati''. Suorganizator je  Zavičajni muzej Biograd, Biograd na Moru i Udruga glagoljaša Zadar, a pokrovitelji Zadarska županija, Općina Sv. Filip i Jakov i Grad Zadar. Aktivno su se uključili u rad Sabora te ga na taj način poduprli Društvo prijatelja glagoljice Zagreb, Glagoljaška mladež, Zagreb, Glagoljaško središte „Frankopan”, OŠ Frana Krste Frankopana, Zagreb, Hrvatska udruga Učeničkog zadrugarstva, Zagreb, Zadarska nadbiskupija- benediktinci i franjevci trećoredci glagoljaši, Mala glagoljska akademija Juri Žakan, Roč, Matica Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti, Zadar,  Državni arhiv, Zadar,  Arheološki muzej, Zadar, Sveučilište u Zadru, Zadarska županija, Grad Zadar, Zavičajni muzej Benkovac, Benkovac, akademkinja Anica Nazor, mons. dr. sc. Pavao Kero, dr. fra Izak Špralja, dr.sc. Grozdana Franov Živković, dr.sc. Kristijan Juran kao i brojni drugi znanstvenici i ustanove. Mala škola glagoljice ostvarila je suradnju s osnovnim školama iz cijele Hrvatske - OŠ Jagode Truhelke Osijek, OŠ Ernestinovo, Ernestinovo, OŠ Vukovina, Vukovina, OŠ Frana Krste Frankopana, Zagreb, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Zagreb, OŠ Antuna Nemčića Gostovinskog, Koprivnica, OŠ Ljudevita Modeca, Križevci, OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Senj, OŠ Mejaši, Split, Klasična gimnazija Ivana Pavla II, Zadar, OŠ Murterski škoji, Murter, OŠ Franka Lisice, Polača, SŠ Kneza Braninira Benkovac, OŠ Stjepana Radića, Bibinje, OŠ Zadarski otoci, Zadar, Maći Oštarski glagoljaši, Oš Josipdol......

Na ovim temeljima iznikla je Udruga glagoljaša Zadar koja  sa svojim radom započinje 22.12. 2011.   Prije samog osnutka Udruge održan je, na inicijativu  mons. dr. don. Pavla Kere sastanak na kojem je donesena odluka o osnutku Udruge. Sastanak se je održao u Turnju prigodom održavanja 2. Sabora glagoljaša, Slovo Rogovsko a okupio je zaljubljenike u glagoljicu iz cijele Zadarske županije.

Čime se sve bavite u udruzi? Tj. da li učite pisati i čitati pismo, ili i povijest nastanka glagoljice, te, možda, razvijate i svoje teze o nastanku glagoljice?

Cilj osnivanja Udruge je promicanje, poznavanje i uporaba glagoljice te upoznavanje cjelokupne glagoljaške baštine kao dragocjene i neizbrisive sastavnice hrvatskog duhovnog i kulturnog identiteta. Radi ispunjenja svoje zadaće Udruga u okviru svojih mogućnosti potiče  uporabu glagoljice suvremenim sredstvima posebice glagoljičkim tiskom na osobnim računalima, promiče organiziranje pjevačkih zborova i glazbenih sastava  radi izvođenja glazbenih djela temeljenih na glagoljaškoj tradiciji  i hrvatskoj duhovnoj pučkoj glazbi,  organizira  stručne skupove, tribine,predavanja i radionice, bavi se izdavačkom djelatnošću, tiska časopis ''Slovo Rogovsko'' i prvu slikovnicu na glagoljici ''Legenda o nastanku Velebita i Jadranskog mora, potiče suradnju s drugim istovrsnim i sličnim udrugama i organizacijama u inozemstvu, te svim organizacijama koje podupiru rad Udruge.

Posebnost Udruge se ogleda u radu sa djecom i njihovim učiteljima. Zahvaljujući osiguranim sredstvima od strane Zadarske županije i Grada Zadra  Udruga organizira tečajeve  i radionice za osnovne i srednje škole Zadarske županije iz čijeg rada je nastala Staza glagoljaša koja se odvija pod sloganom ''IZ UČIONICE NA ULICU''. Ovom manifestacijom, koja se održava u svibnju u Zadru na Poluotoku učenici sa svojim učiteljima prezentiraju sve ono što su napravili tokom cijele školske godine te su na taj način  promotori hrvatske glagoljaške baštine.

Osim ove manifestacije, Udruga u rujnu organizira Sabor glagoljaša ''SLOVO ROGOVSKO'' na kojem se okupljaju mali i veliki glagoljaši iz Hrvatske i inozemstva. Sabor traje tjedan dana te se tokom cijelog tog vremena organiziraju predavanja, promocije raznih izdanja kao i rezultati novijih istraživanja, izložbe, koncerti pučkih pivača i klapa, glagoljaška misa, radionice, izleti i druženja. Također,  tokom cijele godine Udruga organizira tečajeve pisanja uglatom i kurzivnom glagoljicom za građane, sudjeluje u organizaciji brojnih znanstvenih skupova, izložbi i predstava. Udruga se uključuje u brojne druge manifestacije kao što su Dani grada Zadra, Dani Zadarske županije, Brod  knjižara - brod kulture, Dani HAZU-a, Dani hrvatskog jezika te ostale brojne smotre i manifestacije u Zadarskoj županiji  kao i izvan nje. 2014. god.  umijeće pisanja, tiskanja i čitanja glagoljicom proglašeno je Nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske a  Udruga je proglašena  jedanim  od nosinositelja.

Koliki je interes za učenjenjem glagoljice? Ima li više djece ili starijih osoba?

Djeca su odlično prihvatila prihvatila rad Male škole glagoljice i rad Udruge glagolješe Zadar te se uvijek rado uključuju u sve aktivnosti. Moram istaknuti i roditelje koji priskoče u pomoć kad zatreba. Problem s kojim se susrećemo je „prevelik" broj djece. U početku sam ga željela ograničiti, ali sam vrlo brzo odustala. Djeca bi jednostavno sjela za stol i počela raditi, a ja naravno nisam imala srca nikog „izbaciti". Broj djece raste i danas imam četiri grupe. Vrlo se često radi i subotom, a djeca dolaze i ljeti. Starija djeca uče mlađu, a osim što nauče pisati i čitati glagoljicu, djeca upoznaju i Hrvatsku povijest u sklopu koje se posebno orijentiramo na proučavanje zavičajne povijesti. Naravno, sve se radi kroz igru i radionice, preme sklonostima. Potičem djecu na istraživanje i ne ograničavam ih. Imaju slobodu te na ovaj način svatko pronađe ono što ga zanima. Posebno treba naglasiti da  sve više osnovnih i srednjih škola Zadarske županije osniva glagoljaške skupine unutar  izvannastavnih aktivnosti  tako da ih danas ima 13  i njihov broj neprestano raste. Upravo zbog ovakvog  inetresa pokrenut je već navedeni projekt Staza glagoljaša gdje na ulicama Grada Zadra  učenici sa svojim učiteljima prezentiraju sve ono što su napravili tijekom školske godine.



Postoji li interes izvan grada Zadra? Hoćete li se proširiti i u druge gradove?

Interes za proučavanjem glagoljske baštine postoji i izvan Zadarske županije, odnosno Udruga djeluje i na području Šibensko-kninske županije, posebno dobru suradnju imamo na otoku Murteru gdje su se u rad Udruge uključili njihovi pučki pivaći. Također, Udruga surađuje i sa Ruskom akademijom u Sankt Peterburgu gdje se čuva poznata Berčićeva zbirka, najveća zbirka glagoljskih dokumenata izvan RHrvatske a od ove godine uspostavili smo suradnju i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Boke Kotorske kako bi predstavili glagoljsku baštinu Boke Kotorske. Osim u Gradu Zadur, Udruga aktivno djeluje i u Biogradu na Moru  kao i u Benkovcu te u Općinama Sv. Filip i Jakov, Bibinje, Tkon, Polača, Pakoštane, Polača, Kali.

S kojom tezom o nastanku glagoljice biste se složili?

Kao što ste već naveli postoji više teorija o postanku glagoljice  -    Ćirilsko – Metodska  teorija prema kojoj  je glagoljicu stvorio po božanskom nadahnuću Sv Ćiril u 9. st., Hammova migracijska hipoteza koja navodi da je glagoljica nastala prilikom seobe Slavena u dodiru s gotskim runama, do onih teorija prema kojima se smatra da je glagoljica nastala iz etiopskog pisma ili da su je donijeli irski misionari iz Salzbura do one najstarije Jeronimske predaje koja je zapravo legenda iz  12. st. kojom su svećenici glagoljaši nastojali izbjeći neugodnosti s Rimom  a prema kojoj je glagoljicu sastavio Sv. Jeronim. Osobno se najviše priklanjam tezi da je postanak glagoljice vezan uz misionarski rad Svete braće Konstantina i Metoda iz Soluna. Kao što je poznato, njih je u Moravsku poslao bizanski car koji je zapravo udovoljio želji moravskog kneza Rastislava. Rastislav je na ovaj način htio izbjeći utjecaj Franačke, odnosno njenih misionara na svoju kneževinu. Došavši u Moravsku, braća su sastavila novo pismo, glagoljicu, kako bi što lakše tekao proces pokrštavanja pri tom dolazeći u izravni sukob s franačkim svećenicima koji su ih u više navrata tužili papi da šire krivovjerje. Zbog tih optužbi, braća su otišla u Rim kod pape da bi opravdali svoje djelovanje. U Rimu je, u samostanu ostao Konstantin koji se je zaredio i uzeo redovnićko ime Ćiril. Metod se je vratio u  Moravsku ali je ponovno bio primoran otići u Rim kod pape. Ovom prigodm papa je izdao dokument kojim je dopustio održavanje bogoslužja na slavenskom jeziku. Nakon Metodove smrti papa je  zabranio  slavensko bogoslužje u Moravskoj a učenici moraju bježati u Hrvatsku, Makedoniju i Bugarsku gdje nastavljaju sa svojim djelovanjem. Tada Kliment Ohridski sastavlja novo, jednostavnije pismo koje je u čast svome učitelju nazvao ćiririlicom. I glagoljicu i ćirilicu Hrvati su preuzeli kao svoje pismo razvijajući pri tom ''svoj tip pisma'', odnosno hrvatsku uglatu glagoljicu koja je svojstvena samo Hrvatsima i zapadnu hrvatsku ćirilicu koja je razlikuje od od srpske, crnogorske ili bilo koje druge pismenosti europskog pravoslavnog istoka.

Glagoljica se sve češće spominje kao prvo i pravo hrvatsko pismo. Smatrate li da je potrebno uvrstiti je u nastavni program osnovnih i srednjih škola?

U današnjem obrazovnom sustavu, jednako u osnovnim i srednjim školama ili na fakultetima glagoljica je jako malo zastupljena. Npr. u nastavi povijesti glagoljica se obrađuje samo u šestom razredu i to nekoliko sati. Isto je i srednjim školama i na fakultetima. Postoji inicijativa da se glagoljica, odnosno glagoljaštvo uvede kao izborni predmet. Tu se ne bi učilo samo pisati glagoljicu, nego bi se djeca upoznala i s hrvatskom kulturnom baštinom, s posebnim naglaskom na glagoljaško pjevanje koje djeca rijetko kada imaju priliku  čuti. Posebno je to važno na fakultetima, gdje bi se studentima npr. hrvatskog jezika ili povijesti trebalo omogućiti da barem jedan semestar mogu proučavati glagoljaštvo. Bolja situacija nije ni u kulturnom životu, gdje je glagoljica jako malo zastupljena. Zapravo, sve se zasniva na inicijativi pojedinaca ili grupa i svi oni rade volonterski i uče jedni od drugih. Geslo Malih glagoljaša je: „Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava".

Abeceda glagoljice takozvana AZBUKA, može se naći na internetu. Koliko je, zapravo, teška za naučiti?

Glagoljica spada u slikovno pismo te ju nije teško naučiti. Čar glagoljice se ogleda u tome što se sa slovima možemo ''igrati''. Naime, slova nam mogu biti motiv za izradu nakita, torbica, kalendara, označivača stranica, s njom možete oslikavate zidove, ukratko igrati se na način da vam igra nikad ne dosadi  a da istovremeno igru nikad i ne prekidate. Pri tom se možete ne samo zabaviti već i jako puno naučiti.




Pismenost u vrijeme nastanka glagoljice, bila je privilegija, i rezervirana samo za svjetovne i visokopozicionirane osobe, zato ne čudi da je glagoljica prisutna, većinom, u crkvenim zapisima. Postoji li neki zapis, ili čak knjiga koja nije povezana s crkvom?

Glagoljica je vezana uz popove glagoljaše koji su bili nositelji pismenosti i zapravo jedini pismeni ljudi. Sačuvane su brojne glagoljske notarske knjige koje su važne za proučavanje povijesti hrvatskoga gospodarstva. U njima nalazimo na kupoprodajne ugovore, oporuke, kundicilije (dopune oporukama), nagodbe o diobi, procjene imovine, darovnice, mirazi, nagodbe, procjene šteta, zaloge maslina, dražbe, potvrde o krštenju,  knjige primitaka i izdataka raznih bratovština, imenike bratovština…… U notarskoj knjizi Dobrinjskog kaptola  najstarija glagoljska isprava potječe od 1.1. 1100. god.  Zabilježio ju je notar Kirin, na molbu Dragoslava i biskupa. Ispravom, Dragoslav dariva Crkvu Sv. Vida koju je sam sagradio. Sačuvana je u hrvatskoglagoljskom prijepisu Petra Petriša iz 18. st. Također, postojao je i senjski glagoljaški notarijat. Posebno je značajno da glagoljski notari  kao dio pravnog sustava postoje sve do početka 19. st. Također značajni su i statuti gradova kao što su to u kasnijim prijepisima sačuvani Statut grada Krka iz 1388., Senjski statut iz  1388., Trsatski statut iz 1460., statut grada Vrbnika iz 1470, statut glagoljaškog sjemeništa Zmajević iz druge polovice 18. st. ….. kao i brojni zakoni: Vinodolski zakonik  koji je pisan 6.1. 1288. u  Novom Vinodolskom.To je  najstariji hrvatski zakonik pisan je na 17 stranica, ukupno 75 članaka,  na temelju važećeg običajnog prava. Na marginama ima crteža koji ukazuju na pojedine članove zakona. Jedinstven je po tome što ne poznaje mučenja u kaznenom postupku kao i po moralnoj zaštiti žene. Glavno dokazno sredstvo su svjedoci, a ako njih nema, zakletva. Donesen je dogovorom slobodnih općina- Bakra, Bribira, Drivenika, Grižana, Grobnika, Hreljina, Ledenica, Novog Vinodolskog i Trsata.  Među slavenskim zakonicima jedino je '' Ruska pravda'' starija – 1282.(kneževski zakon). Tu je i Istarski razvod najstariji sačuvani međunarodni pravni dokument u hrvatskoj povijesti. Nastao je postupno od 1275. – 1395., a predstavlja zapis razgraničenja između Akvilejske patrijaršije, Pazinske grofovije i Venecije. Razgraničenje se odvijalo na način da komisija obilazila teren, a međe su se utvrđivale zakletvom svjedoka. Zapisala su ga tri notara na tri jezika – hrvatskom, latinskom i njemačkom. Hrvatski pisar bio je pop Mikula iz Gole Gorice. Sačuvan je jedino prijepis iz 16. st. pisan glagoljicom. Imao je sve osobine obrednog razvoda, pučke svečanosti čiji je dio bilo i povlačenje male djece za uši ili kosu, da bi granica bila upamćena za buduće naraštaje. Također, razvod je pisan kao putopis. Osim ovih navedih, poznati su i drugi zakonici a poznati su zapisnici sudbenih stolova u Lici. Svi ovi dokumenti daju podatke značajne za svakodnevni život ljudi (podatci o stanovništvu, njihovim imenima i prezimenima, toponime, razvoj gospodarstva, seoskim bratovštinama, običajima……), pokazuju upravni ustroj sela i gradova kroz stoljeća te organizaciju duhovnog života. Nisu se samo prevodili i prepisivali liturgijski i biblijski tekstovi, već i razna druga literatura poput poučnih knjiga Lucidara, teoloških priručnika, neliturgijska književnost, legende, apokrifi…… U Državnom arhivu u Zadru, u zbirci zadarskih knezova, u 7 velikih svezaka pod naslovom TESTAMENTI PRESENTATI NELLA CANCELLARIA DEI CONTI DI ZARA (1318.-1397.) među oporukama koje su pisane latinski, talijanski i hrvatskom latinicom, uvezeno je oko 310 oporuka sa zadarskog područja koje su pisane glagoljicom od 1550. god.- do 1797. god. Oporuke su pisali župnici i kapelani u okolnim mjestima, a zatim su bile pohranjene u kancelariji zadarskih knezova. Mletačke vlasti su ih priznavale kao da su ih napisali javni bilježnici u Zadru te su upotrebljavale glagoljicu u službene svrhe o čemu nam svjedoče brojne sačuvane prepiske mletačkih i turskih vlasti hrvatskim jezikom.

A da se vama pruži prilika da napišete knjigu na glagoljici, (možda je već i pišete), o čemu biste pisali?

Velika su mi ljubav bajke i legende. Tijekom terenskih istraživanja nastojim zapisati što više priča i legendi kako bi  one ostale sačuvane. Želja mi je sve ove zapise sakupiti u jednu knjižicu koja će biti tiskana na glagoljici. Prvi korak smo napravili sa slikovnicom ''Legenda o nastanku Velebita i Jadranskog mora''  koju su ispisala i oslikala djeca prema mojem radnom zapisu koji sam napravila u Turanju. Legendu mi je prema svom sjećanju govorio mještanin Aleksandar Lešo Santini koji je tada imao 84 godine.

Nema komentara :

Objavi komentar