Knjižnica S. S. Kranjčevića, Zapoljska 1, Zagreb
ponedjeljak, 20. 5. u 18 sati
Sudjeluju: Ivana Guljašević Kuman, Marsela Hajdinjak, Dražen Jerabek, Vjekoslav Vojo Radoičić, Sanja Rešček Ramljak, Manuela Vladić-Maštruko
Autorica izložbe: Anda Bukvić Pažin
Kustosice: Anda Bukvić Pažin i Petra Dolanjski Harni
Dizajn: Barbara Bjeliš - Studio Kanu
Bajke pokrivaju cjelinu svijeta i ljudskih odnosa, ali svode ih na formule. Funkcioniraju stoga na nekoj općenitoj, na osnovne pojmove svedenoj razini. Želimir Hercigonja pisao je priče koje slijede mnoge motive i većinu obrazaca klasičnih bajki, ali u njima se nazire i osjeća nešto što su kritičari nazvali „postmodernističkim pukotinama“: linije duž kojih prosijava ono današnje i svakodnevno. To su mjesta koja sam pokušala izvući na svjetlo – odnosno na prozore – u ilustraciji, i u tekstu. Čitajući stalno iznova, kombinirajući tekst sa slikom, i puštajući čak i podsvijest da radi kad više nisam znala što istaknuti, osvijetliti, uvijek sam se na kraju vraćala na suptilnosti, male stvari bez kojih se ne kreće ni na bajkovito, ni na stvarno putovanje.
Izbor tekstova i ilustracija temelji se na raznolikim šavovima. To su oni spojevi gdje ne zjapi rupa, ali odjednom postane hrapavo. Pa se zapitaš zašto se tekstura promijenila, i što je ispod površine.
Tražila sam stoga male autobiografske stvarnosti: čarobne predmete koji su mostovi između vlastitog Ja i kolektiva, ili prijevozna sredstva za neke drukčije stvarne ili izmišljene svjetove. Sitnice u tekstu, i u ilustracijama. Zamamnu hranu. I zanimljive riječi, koje uopće nisu nosive riječi u tekstu, ali ne bih htjela da padnu u zaborav, već da budu nagovor na čitanje bajki – i ponovno otkrivanje opusa Želimira Hercigonje.
(iz predgovora, Anda Bukvić Pažin)
Želimir Hercigonja (Zagreb, 29. 3. 1956. – Zagreb, 12. 12. 2018.) pisao je bajke i priče, romane, poeziju i scenarije. Posebno se istaknuo upravo bajkovitim proznim tekstovima, okupljenima u uspješnim zbirkama „Bajkovnica“, „Srebrnasta nit snova" i „Vladar ledene osame". Kritika se uvijek posebno osvrtala na bogatstvo pjesničkih slika i lijep jezik u njegovim djelima, ističući promišljeno izabrane riječi i osjećaj za skladan poredak. Djela su mu uvrštena u lektirni popis za osnovnu školu, a na temelju svoga književnog rada uvršten je i u Hrvatsku književnu enciklopediju.
Više informacija: https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/koliko-stvarnosti-stane-u-bajku-zelimir-hercigonja-u-slikovnici/66889
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.