ponedjeljak, 16. kolovoza 2021.

Dragica Križanac | Andrea Wulf & Lillian Melcher: De avonturen van Alexander von Humboldt - Avanture Aleksandra von Humboldta

 

Svi smo čuli imena kao: kozmolog i fizičar Stephen Hawking, biolog i televizijski producent David Attenborough te (možda manje poznati) filozof i antropolog Claude Lévi-Strauss. Sve odreda poznati znanstvenici, od kojih je svaki dao važan doprinos u razvoju svog istraživačkog područja.

Međutim Alexander von Humboldt, pruski prirodoslovac i istraživač, ujedinio je sve te nauke (i discipline!) u jednu osobu. U njegovo doba, odnosno u devetnaestom stoljeću, Von Humboldt je bio kralj znanosti: pustolovni istraživač i nevjerojatan radoholičar. Bio je inspiracija za mnoge druge znanstvenike, uključujući Charlesa Darwina i Johanna von Goethea.

Alexander von Humboldt (1769.-1859.) je rođen kao sin pruskog časnika, a odrastao je u Berlinu. Njegov otac, Alexander George von Humboldt, bio je bogat čovjek plemenitog porijekla (nije đaba ono "von" Humboldt). 

Alexander junior i njegov stariji brat Wilhelm dobili su najbolji mogući odgoj od svojih roditelja: dobre privatne učitelje i stručnjake koji su braću podučavali o ekonomiji, filozofiji , fizici i zemljopisu. Nakon škole mali je Aleksandar je rado šetao u prirodi. Po šumama i poljima odlazio je u potragu za kamenjem, insektima i biljkama koje je ponosno pokazivao roditeljima kad se vratio kući. Svoj nadimak "mali ljekarnik" duguje ovom gomilanju prirodnih vještina.

Na sveučilištu je Von Humboldt prisustvovao predavanjima arheologa, fizičara i matematičara, anatoma i geologa. Na taj način, baš kako je majka željela, bio je spreman za karijeru u državnoj službi. Von Humboldt je, međutim, sebi zacrtao drugačiji put: bio je željan raditi kao znanstvenoistraživački putnik.

Ipak, Von Humboldt je započeo svoj radni vijek kao inspektor u pruskoj rudarskoj tvrtki. Međutim, majčina smrt oslobodila ga je moralne obveze da nastavi raditi u državnoj službi. Novac od nasljedstva iskoristio je tako što je organizirao svoju prvu ekspediciju u Južnu Ameriku. No Napoleonovi ratovi otežali su uopće organiziranje bilo čega na europskom kontinentu. Konačno, uz pomoć španjolskog monarha, Von Humboldt je, zajedno s kolegom istraživačem i njegovom desnom rukom botanikusom Aime Bonpland, uspio organizirati plovilo za plovidbu i svoju prvu ekspediciju.

Od 1799. do 1804. putovao je po džunglama Venecuele, proučavajući floru i faunu tropskog područja Latinske Amerike, ali baveći se i arheologijom te antropologijom, geologijom i astronomijom. On je prvi opisao kako nativna plemena Latinske Amerike pripremaju otrov kurare kojim mažu strijele za lov.

Istražio je i tok rijeke Orinoko, koji je tada bio nepoznat te opisao kako ekstrakt kore drveta kininovac služi kao tretman kod malarije. Ovo je dugo vremena bio jedini lijek kod malaričnih napada. Otkrio i opisao niz biljaka i životinja Latinske Amerike, koje su bile potpuno nepoznate Evropljanima, recimo, jednu vrstu električne jegulje. Bio je vješt crtač i svoja je otkrića, naročito biljaka, redovno ilustrovao sa velikom preciznošću.

Prvi je zaključio kako su osobine biljnog, pa i životinjskog svijeta u vezi sa okolinom u kojoj rastu i fizičko-geografskim faktorima poput nadmorske visine i geografske širine. Time je postao začetnik naučne discipline koju danas zovemo biogeografija.

Zaključio je da u Pacifiku postoji morska struja zbog koje na zapadnoj obali Latinske Amerike, u Peruu i Čileu, ima manje padavina i hladnije je i ta struja se danas zove Humboldtova struja

‘Pustolovine Aleksandra Humboldta’ , je knjiga povjesničarke Andree Wulf i ilustratorke Lilian Melcher. U originalu je na engleskom, ali je nedavno prevedena na nizozemski, a nadam se ubrzo i na hrvatski.

Kad se ova non - fikcija iščitava , shvaćamo zapravo koliki je doprinos ovoga čovjeka svjetskoj znanosti i koliko su njegove ideje bile napredne i moderne za ono doba. 

Radna knjiga podsjeća na Heimat , grafički roman Nore Krug. ‘Pustolovine Aleksandra Humboldta’ je spomenar pun crteža, fragmenata dnevnika, portreta i isječaka karata. Autorica svoju knjigu naziva Non-fiction strip. Priča se stoga temelji na Humboldtovim vlastitim zapisima i bilješkama.

Vidimo kako njegov nacrtani brod prelazi more, dolazi u Južnu Ameriku, vidimo planine, pustinje, džunglu, prekrasnu floru i faunu, upoznaje se s kolonijalistima, Indijancima, plantažerima, nomadskim plemenima, isusovačkim svećenicima i Simónom Bolívarom na jugu. Simon je američki borac za slobodu koji je inspiriran Humboldtom i po kojem je Bolivija dobila ime.

Vidimo npr. na tim crtežima kako se istraživač ukopava u pijesak kako bi se zaštitio od uboda  komaraca, kako postavlja svoju mjernu opremu  i na koji je način njegov kolega istraživač Bonpland ubijen.

Tijekom svih tih avantura čitamo i o njegovim idejama.

"Želim, ne, moram razumjeti svijet oko sebe i otkriti kako je sve u prirodi povezano ..." povjerava nam se Humbolt.

Čitamo o njegovim otkrićima: o vezama među vulkanima, o posljedicama krčenja šuma, o starim, izgubljenim civilizacijama, o magnetizmu, vegetacijskim zonama, izotermama i o lebdenim kontinentima.

Također imamo uvid u privatni život Von Humboldta: u njegov ne uvijek prijateljski odnos s bratom; nagađanja o njegovoj seksualnosti ("Predstavljam vam svog novog prijatelja Carlosa Montúfara. Usput, također je vrlo zgodan!"); i njegove ideje o religiji ("Ponosan sam što sam napisao knjigu o svemiru, a da niti jednom nisam spomenuo riječ 'bog").

Povjesničar Wulf i crtač Melcher sastavili su privlačnu knjigu. Ilustracije su vrlo lijepe, a popratni tekstovi informativni. Kao čitatelj, plovite zajedno s Von Humboldtovom herojskom ekspedicijom i stalno ste zadivljeni njegovom osobom, njegovim eksperimentima i avanturama. Ovo je stvarno prekrasan portret ovog znanstvenika bez premca.

Istodobno svijet se odužio ovom velikom istraživaču i naučniku.

Humboldtovi pingvini; Čikaški park Humboldt; Pico Humboldt, planinski vrh od gotovo pet tisuća metara; Solanum humboldtii , južnoameričke sorte rajčica ; Humboldtov krater na Mjesecu; Humboldtova struja, oceanska struja u Južnoj Americi; Rijeka Humboldt u Nevadi , Humbolt sveučilište u Berlinu- svi su oni nazvani po ovome slavnom znanstveniku.

Humbolt je zapravo ‘izmjerio svijet’.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.