Razgovarala: Ivana Delač
Ljudi s nadnaravnim moćima koji prizivaju kišu u
doba suše, rastjeruju oblake s tučom i preuzimaju životinjski lik kako bi ljude
štitili od zlih sila, štriga i štriguna nazivaju se krsnici u narodnoj predaji
Istre i Kvarnera.
Priče o krsnicima u Istri nisu zaboravljene i mlada
perspektivna spisateljica iz Opatije Ana Cerovac svojim je romanom
"Krsnik" na ovogodišnjem Rikonu osvojla nagradu Artefakt za najbolji
roman u žanru spekulativne fikcije.
Roman „Krsnik“ bio je pobjednik na natječaju
za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela,
koja je uz Nakladu Bošković ujedno i izdavač romana.
Znalci prognoziraju da će
se „Krsnik" itekako svidjeti ljubiteljima serije „Witcher“, ekranizacije
„Sage o Vješcu“ poljskog pisca Andrzeja Sapkowskog.

Ana Cerovac rođena je u Rijeci 1989. godine, a živi u Opatiji, gdje je članica udruge Kulturni front i jedna je od tri začetnice i urednice projekta „Decameron 2020 – Priče iz karantene“. Svoju prvu pripovijetku objavila je 2015. godine u sferakonskoj zbirci „Nema što nema“, a piše od malih nogu. U početku je bila inspirirana serijalom „Pet prijatelja“ EnidBlyton – no, otkako je pročitala „Gospodara prstenova“ J.R.R. Tolkiena, njena spisateljska ljubav je spekulativna fikcija.
"Krsnik" je prvi dio trilogije „Između orla i lava“, čiji nastavak
„Krasna zemlja“ izlazi početkom sljedeće godine.
Tko su krsnici i što vas je potaknulo da napišete
roman upravo o njima? Zašto su krsnici zanimljivi suvremenim čitateljima?
Krsnici su
ljudi koje narodna predaja pamti kao pojedince rođene s nadnaravnim moćima. Priče
o njima osobito su vezane uz sjeverni Jadran – Istru, Kvarner, dijelove
Slovenije i Italije. Krsnicima se pripisivalo umijeće vidanja, pa su tako bili
poznati kao narodni liječnici, ali pričalo se i da mogu upravljati vremenskim
prilikama – prizivali kišu u vrijeme suše ili otjerati oblake s tučom. Ipak, ono
što ih je možda najviše svrstavalo u sferu fantastičnog, bila je sposobnost njihove
duše da u snu napusti tijelo i uzme životinjski lik. Na taj su način krsnici i
krsnice noću odlazili na raskršća ili planine i ondje se borili protivsvojih
zakletih neprijatelja – štriguna i štriga.
Lik krsnika može samo poželjeti svaki
autor koji se sprema pisati o pustolovinama,
intrigama i magiji. S obzirom na svoj specifični društveni status, krsnik može
lako prelaziti granice između društvenih slojeva ili međusobno zaraćenih
zemalja. On nije samo liječnik ili zaštitnik ljudi, nego u danim okolnostima
može postati detektiv, špijun ili ratnik pa i ratni zarobljenik ako mu ovo
prethodno ne ide baš od ruke.
Vjerujem da zbog ovih osobina krsnici
mogu biti zanimljivi kako ljubiteljima fantastike, koji vole mistiku i akciju,
baš kao i svim zaljubljenicima u našu narodnu baštinu. Kad pričamo o
fantastici, izvrstan primjer je lik Witchera poljskog pisca Andrzeja Sapkowskog.
Witcheri u djetinjstvu prolazekroz genetske mutacije, što im omogućuje da se
potom profesionalno bave lovom na fantastična bića, skidanjem kletvi i općenito
zaštitom čovječanstva. Naši bi narodni krsnici, koji po predaji uklanjaju
uroke, protjeruju duhove i ubijaju vampire (kudlake), bili upravo njihov
pandan. Igra Witcher 3 zapravo je i nadahnula pisanje Krsnika, zbog čega mi je
neizmjerno drago kada mi se poznanici obrate s: „Hej, čuo/la sam da si napisala
istarskog Witchera!“ S druge strane, tu je naša narodna tradicija vezana uz
krsnike koja, moglo bi se reći, traje do današnjeg dana. O tome svjedoči čak i
nagrada za NAJ osobu otoka Krka koja je 2012. dodijeljena „čoviku ki načinja kosti“
– krsniku Peri Bajčiću. A zanimljiva je imoderna anegdota folkloristice Maje
Bošković-Stulli o liječniku na Sušaku koji se prezivao Krsnik, zbog čega su ljudi
zaključili da, s obzirom da je i rođen i školovan za tu struku, mora stvarno biti
dobar u onome što radi, pa su satima čekali da dođu na red kod njega.
„Krsnik“ je povijesni roman, ali i roman iz žanra
spekulativne fikcije. Kako se ta dva
žanra nadopunjuju u romanu? Jeste li čitatelju signalizirali koji su podatci u
romanu
povijesno točni, a koji su spekulativni?
Pišući
ovaj roman, željela sam pomiriti povijesnu i mitološkusferu, odnosno staviti u
ravnopravan odnos povijesnu faktografiju sa zavičajnim folklorom.
Radnja romana obuhvaća pojedine događaje iz Uskočkog rata, koji su tako
odabrani i poredani da je svaki od njih jedna od postaja na putovanju glavnog
lika, ali su istovremeno protkani fantastičnim elementima, utemeljenima na
pričama naših „nonića i nona“.Cilj je bio postići da se u ovom alternativnom
miljeu Istre i Kvarnera, na tragumagičnog realizma, nadnaravno prihvaća kao
nerazlučiv dio svakodnevnice, koji je tu od pamtivijeka i kojemu se nitko ne
čudi. Zaigrano žongliranje ova dva principa – povijesnog i fantastičnog – bilo
je ujedno pokretački eros kod stvaranja ovog romana.
Čitatelji koji se zaintrigiraju za povijesnu okosnicui žele znati gdje je u
romanu granica između povijesti i fikcije, mogu pročitati više u pogovoru
knjige. Priznajem da je taj pogovor djelomično nastao i zbog toga što su
pojedini povijesni događaji tako nevjerojatni i spektakularni, da sam htjela podijeliti
s čitateljima svoje oduševljenje povijesnim materijalom koji kao da je
proizašao iz Igre prijestolja.
Ovaj je roman prvi dio trilogije koju ste nazvali „Između orla i lava“. Što
nam možete
odati o nastavku „Krsnika“? Orao i lav simboli su Venecije i Austro-Ugarske.
Gdje
danas vidimo tragove suparništva velikih carstava na području Hrvatske?
Dok smo u Krsniku pratili Krstu u potrazi za njegovom suprugom, otetom u mletačkom napadu na
gradić Lovran, u drugom dijelu trilogije – Krasnoj zemlji –upravo ona postaje
drugi lik iz čije se perspektive pripovijeda radnja, što će vjerojatno
obradovati čitatelje koji s nestrpljenjem iščekuju da se s njezine priče skine
veo misterije.
Također, u nastavku se širi prostor radnje, pa u njega sada ulaze i kvarnerski
otoci, dok se na području Istre zbivanja po prvi put odvijaju i u većim
gradovima kao što su Pula i Pazin. Uz pakleni svijet galija, mračne plemićke zavjere
i zloglasnu mletačku inkviziciju, u Krasnoj zemljijavljaju se i prve
naznake nekih opasnih epidemija koje su prijetile onodobnom čovjeku.
U drugom dijelu trilogije zaoštrava se i ratni
sukob između Mletačke republike i Kuće Austrije, odnosno između „krilatog lava
i dvoglavog orla“. Stoljetna dihotomija ove dvije velesile imala je velik
utjecaj na ove prostore. Život na granici, koji se na jedan način produljio sve
do u dvadeseto stoljeće, poznati je istarski pisac FulvioTomizza ukratko
predočio rečenicom „Poistovjećujem se s granicom“. Dugotrajna podijeljenost
ostavila je neizbrisiv trag na području Istre. S jedne strane imamo divno nasljeđe
fortifikacijske arhitekture, kao što su prepoznatljivi gradići na brdima, sa
svojim snažnim zidinama i uklesanim državnim insignijama. S druge pak strane
imamo kolektivnu svijest o višestoljetnom animozitetu podanika ovih dviju
vlasti, koje potkrepljuju brojne priče o lopovluku i divljaštvu ljudi preko
granice, a tu su i brojne razlike u narodnim običajima, nošnji i govoru,
uvjetovane planskim doseljavanjem stanovništva. Ukratko, današnja Istra mozaik
je svoje prošlosti koji je ova trilogija htjela osvijestiti, romantizirati i
popularizirati.
Roman ste promovirali u doba pandemije osmišljavanjem i snimanjem putopisne
promocije koja je dostupna na YouTubeu (link:
Putopisna video promocija romana bila je kreativna zamjena za klasično
predstavljanje u vrijeme ograničenih okupljanja i otkazanih manifestacija.
Video je nastao kao spontani uradak dvije udruge ljubitelja fantastike –Albus
iz Pazina i Kulturni front iz Opatije – a sama ideja bila mi je predložena na
jednoj kavi. Jednom kada je entuzijazam uhvatio korijena među nekolicinom čitatelja,
sjeli smo u dva auta i proputovali lokacije iz Krsnika. Na svakom mjestu
pročitali smo koji odlomak i popričali o tome što se ondje zbivalo, a u pauzama
smo uživali u istarskoj gastronomiji. Ta je „promocija u pokretu“ imala za cilj
uhvatiti onu pikarsku, putopisnu stranu romana, što se osobito dopalo
čitateljima koji su već pročitali knjigu i sada su mogli vizualizirati
spomenuta mjesta. Etno skupina Veja ustupila je svoju glazbu, a pojedini
članovi benda – Goran Farkaš i Sebastijan Demark– te Gorana Družeta, upravo su
za tu priliku snimili originalni singl Uspavanka za krsnika. S obzirom
na pozitivnu recepciju gledatelja, ova je promocija pokazala kako postoje
originalni i zanimljivi načini popularizacije književnih djela, osobito u
vrijeme pandemije.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.