petak, 13. prosinca 2019.

Promocija knjige Stipe Bilića "Slava"


U srijedu 11. prosinca u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica održana je promocija knjige Stipe Bilića pod naslovom Slava, a povodom dodjele književne nagrade Albatros u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta. Nagrada se dodjeljuje od 1995. godine, a njezina posebnost je što se dodjeljuje do sad neafirmiranim književnicima kojima omogućuje, osim novčane nagrade, i tisak njihova djela. Obrazloženje izbora ovogodišnje nagrade učinio je stručni žiri na čelu s književnikom Božidarem Prosenjakom. Svaki od članova ponudio je svoju prizmu kroz koju je pogledao na roman. Snažan utisak goričke pjesnikinje Darije Žilić je „modernost romana zbog ženske perspektive“, gospođa Maja Kušević Gjerek naglasila je ljepotu samog teksta koja će privući i oplemeniti čitatelje, dok se je gospodin Božidar Prosenjak osvrnuo na nosivi sustav vrijednosti romana (ljubav i međusobno poštivanje muškarca i žene) koji je kao lanterna potreban današnjem društvu.

Događaj je okupio dupkom punu dvoranu posjetitelja Velikogoričana i onih koji su stigli i iz daljnjih mjesta kako bi sudjelovali u porođenju ove knjige iliti njenom predstavljanju u javnosti. Uzvanici su pozdravljeni od gospodina Miljenka Muršića, urednika biblioteke Albatros te gospodina gradonačelnika Dražena Barišića koji je autoru uručio i gradsku plaketu kao nagradu. Događaj je uzveličao i mons. Valentin Pozaić, biskup u miru te župnik Župe NBDM Ivan Norbert Koprivec, koji su program pratili iz publike.

A velikogorička javnost je itekako bila zainteresirana za doček ovoga djela s obzirom da je kao mjesto izvor kulturnih koncentričnih krugova, kojih je jedna od i ova knjiga. Kamenčić je bačen u vodu davnih dana: 1867. god., kada su se upoznali August Šenoa i njegova buduća supruga Slava pl. Ištvanić. Ljubav jednog znamenitog muškarca i ništa manje njegove znamenite žene, Augusta i Slave Šenoe začeta je u središtu Turopolja, u Velikoj Gorici, i to na prvi pogled, u restoranu “Biela ruža”. Autor ovoga romana posegnuo je u povijesnu i prirodnu riznicu turopoljskog zavičaja iz kojega je oblikovao djelo Slava. Rodni mu je kraj Banja Luka, no stanovnik je Velike Gorice  već dugi niz godina. Zasigurno je ljubeći svoj rodni kraj naučio voljeti i onaj koji mu je u kasnijim godinama postao domom.

Ljubav Slavice pl. Ištvanić i Augusta Šenoe trajna je inspiracija te Stipo nije prvi koji se osvrnuo na značaj toga odnosa na Šenoin život. Ono što ističe ovaj roman jest perspektiva iz koje se priča pripovijeda, a to je ovog puta Slavina.

“Sic transit Gloria mundi”. Tako prolazi slava ovoga svijeta.

Iz autorova pera doznajemo da ljubav jednostavne plemenite, požrtvovne, čiste duše – Slavice, nosi Šenoin život i život njegove djece te u Slavičinoj udovičkoj starosti živote mladih žena koje se oko nje okupljaju. Siromaštvo u materijalnom smislu, a bogatstvo u vidu riznice duše leitmotiv je ovoga djela. Na promociji knjige doznajemo od kuda autor crpi autentičnost lika: u publici sjedi njegova majka, njega i još devetoro djece.

Slava je utjelovljenje slobodnog, odgojenog, nevinog, narodnog ženskog duha. Autor u romanu premošćuje sukobe staroga i mladoga, tradicionalnoga i novoga opisujući odnose koji obiluju prije svega poštovanjem, a onda i naklonošću i ljubavlju. Time djelo postaje krepka hrana za svaku dušu, odnosno svaku dob. U liku Slave otkriva se feminizam prije feminizma (sloboda njena duha koji odabire ljubav, jakost njena karaktera koji poražava siromaštvo i uskogrudnost radi ljubavi). Otkriva se i ljepota i intimnost jedne seoske obitelji, jedna priprosta oca koji svoju kćer odgaja po najvišim načelima, mareći od njene najranije dobi za njezino obrazovanje i najbolji način za odgoj njezine naravi. Začuđujemo se nad time jer otkrivamo da slobode nužno ne dolaze pod krilaticama, već kojekad i češće u skrovitosti obiteljskih života u kojima se vrednuje svaki život kao neponovljiv i jedinstven.

Jakost žene prolazi kušnju, odolijeva gorčini vremena, onoga prolaznoga u životu (gubitku osoba i materijalnih dobara), kao i samoći. Ljubav nehinjena. Snažan vjerski element utkan je u ovu priču te se otkriva kao temeljni razlog na kojem autor bazira čvrstoću namjera i ustrajnost u odlukama svojih likova.

Stipo Bilić rođen je 1963. u Banja Luci. Živi u Velikoj Gorici gdje radi u Gradskoj knjižnici. Slava je njegov prvi književni roman, ali ne i prvo književno djelo. Unazad nekoliko mjeseci njegov prijevod knjige o trapistima u Bosni i Hercegovini uvršteno je u Nacionalnu biblioteku Njemačke.

Sam događaj osmišljen je kao svojevrsna reminiscencija na doba u kojem je smješten i roman, čemu su doprinijeli KUD Lajbeki i Vokalisti Sv. Josipa uz žensko pojačanje, pod vodstvom Dražena Kurilovčana. Ugođaj je upotpunjen čitanim dijelovima romana, od strane Ane Katulić, jedne od moderatorica susreta. Datum promocije više je nego prigodan s obzirom na skorašnju proslavu Grada Velike Gorice, 13.12., Sv. Luciju, kada je i 1891. godine preminuo i najSlavniji zet Turopolja  August Šenoa.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.