četvrtak, 11. listopada 2018.

Narcisa Potežica, mr.sc. | O romanu Roberta Seethalera "TRAFIKANT" i primjeru suprostavljanja mračnim silama


U romanu  Roberta Seethalera  "Trafikant" , koji je u nakladi HENA COM tiskan u listopadu, 2017. (s njemačkog u prijevodu Željke Gorički) na 224 stranice majstorski se opisuje Beč tridesetih godina prošlog stoljeća, naročito za vrijeme okupacije od strane Trećeg Reicha. Snažno su oživljene bečke ulice, trgovine i navike njegovih stanovnika u doba prije Dugog svjetskog rata. Osjeća se psihoza straha i neizvjesnost pred nadolazećim nacizmom, pa čitatelje asocira na atmosferu poznatog filma "Cabaret"s Lizom Mineli u glavnoj ulozi, jer su u cabareu na  pozornici u početku  česte šale na račun nove vlasti, no kasnije i tamo prevladava bojazan i neki izvođači stradaju.

Pisac nas postepeno suočava s postupcima ljudi u doba nadolazećeg fašizma, pa dok jedni hvale novu vlast i čak otvoreno podržavaju okrutni politički okvir,  drugi mu se nadljudskom hrabrošću suprotstavljaju. U toj se oprečnosti skriva snaga ove proze, fiktivne priče, s jedne strane turobne i mračne, a opet čovječne i blage s druge strane. Roman je to koji se pročita u jednom dahu, ne samo zato što je po opsegu na svega dvjestotinjak stranica već što u središtu pažnje kritizira rat i stradanje nevinih ljudi, u ovom slučaju Židova. U to doba postepeno Židovi postaju najprije predmet ismijavanja, pa su sve više nepoželjni, službeno im je zabranjena vožnja tramvajem, postaju građani drugoga reda, a na kraju im se zabranjuje rad te oduzima sve što imaju - stanovi, radnje,  kuće i na kraju - odvode ih u logore. Mnogi se iz njih nikada nisu vratili.

Kroz opis likova, opisujući njihove svakodnevne postupke slavi se hrabrost onih koji su imali snage suprotstaviti se i svojim postupcima pokazati koliko su ne samo ogorčeni onim što se svakodnevno događa, već i da su protiv stradanja nedužnih ljudi,  čak otvoreno pokazuju neslaganje s politikom koja se vodi u zemlji.

Radnja romana počinje 1937. godine kada glavni lik  - mladi Franz Huchel, pritisnut naglom promjenom u svom životu, jer se utopio majčin bogati zaštitnik, odlazi iz rodnog mjesta.  Ali obzirom da je njegova majka u Beču  imala prijatelja koji joj je, prema njezinim riječima, dugovao uslugu, on je sada pristao primiti Franza kao vježbenika i zaposliti ga za ispomoć u svojoj trafici.  Tako mladić iz idilične austrijske provincije stiže u kozmopolitski Beč na posao trafikanta. 

U ono malo vremena koje je imao da se pribere, prije nego je iz vlaka išetao na željezničku postaju u Beču, Franz je o budućnosti koja ga je čekala maštao u pastelnim bojama i nježnim, svečanim zvukovima. Prvi susret s velegradom – njegovim smradovima, njegovom bukom, njegovim šarolikim stanovnicima – otkrio mu je gotovo sve o budućnosti i gradu u kojoj se ima nastaniti. Točnije, gotovo sve. Iako pomalo žali za rodnim mjestom koje je napustio on s oduševljenjem misli i govori o velikom gradu. 

“U mislima mu je izronila slika budućnosti kao udaljena obala iz jutarnje magle: još trunčicu nejasna i mutna, no svejedno obećavajuća i lijepa. I odjednom je sve postalo lako i ugodno.”

Franz o dolasku u Beč piše svojoj majci duga pisma, misli s nostalgijom o svom mjestu, o jezeru i majci  koje je napustio ali ujedno i s oduševljenjem govori o  Beču, o životu u velikom gradu, o trafici u kojoj radi i situacijama u kojima se našao, te o ljudima koje je u Beču upoznao.  Uhodavajući se u posao trafikanta zajedno s vlasnikom trafike, Ottom Trsnjekom, Franz će početi shvaćati koliko slojeva i velikog kaosa može imati svijet u kojem živi. A u trafiku dolaze različiti ljudi, u različito vrijeme, svatko od njih sa sasvim različitim pričama i potrebama. Stari trafikant - iskusni Otto,  poučava Franza, pa on s vremenom nauči jako dobro procjenjivati osobine kupaca i pamtiti njihove posebne navike i potrebe. 

Među brojnim mušterijama mladog će trafikantskog naučnika posebno fascinirati jedan kupac, koji često dolazi a to je čuveni profesor doktor Sigmund Freud. On u trafiku dolazi po novine i cigare, pa ga mladić kao uvaženog kupca i znanstvenika svjetskog ugleda prati do kuće noseći paket s novinama i cigaretama koje je kupio kod njih u trafici. Uz razgovore o ženama i ljubavi, među dvojicom  muškaraca će unatoč razlici u godinama započeti neobično prijateljstvo, pa  mladić priča slavnom psihoanalitičaru o svom životnom neiskustvu, osobito ljubavne probleme s Čehinjom Anezkom, koju je upoznao u Prateru a ona radi u Cabareu, gdje on često odlazi. 

No, okrutni će nacistički režim obojicu prisiliti na iznenadne odluke, a ljubavna će pitanja donekle doći u drugi plan.  Tako će novom političkom situacijom  -  dolaskom  nacizma – susjed mesar postati predvodnik u akciji razbijanja trafike jer u toj trafici prodaju cigarete i novine Židovima pa i Freudu, a stari trafikant koji je bez noge, iako je  invalid je iz Prvog svjeskog rata na kraju je uhapšen. Sigmund Freud, poznati liječnik i znanstvenik odlazi iz Beča i na željezničkoj stanici se Franz, mladi trafikant oprašta s njim. Ujedno se Franz čudi zašto su odjednom svi protiv Židova, pa o tome čak piše svojoj majci.


Starog trafikanta, jer je eto prodavao i Židovima – iako je invalid čak hapse i odvode u zatvor koji je ustvari bivši hotel a sada je glavna komanda Gestapa u čijem je podrumu zloglasni zatvor.  Mladić uzalud traži Otta, no poslije nekoliko tjedana šalju njegove stvari (pa i hlače s jednom nogavicom), rekavši da je umro. Mladi trafikant duboko žali svog poslodavca – gospodina Otta, pa ogorčen postupkom političke vlasti noću s jarbola na kojem je zastava, sa zgrade zloglasnog zatvora – komande Gestapa skida zastavu i stavlja hlače s jednom nogavicom. Naravno drugo jutro se zna tko je to postavio u znak protesta – to jest čije su to bile hlače i sada mladi trafikant strada.  


Nekoliko podataka o austrijskom piscu Robertu Seethaleru, koji je rođen 1966. godine u Beču, a do sada je objavio romane "The Bee and Kurt", "The Future", "Now it gets serious" i "The Trafikant" (sve u izdavačkoj kući KEIN & ABER, Zurich). Njegov roman "Trafikant" prvi je put izdan 2012. godine.  Godine 2007.  Seethaler je nagrađen prvenstvom nagrade Buddenbrookhaus za "The Bee i Kurt", a 2008. godine dobio je stipendiju Alfred Döblin Akademije umjetnosti.  Njegov scenarij  "Heartbreakin" je osvojio nagradu (za film "Doručak Dorst"), drugi scenarij "Druga žena" snimio je čuveni Hans Steinbichler, pa je premijera bila na Münchenskom filmskom festivalu, a dobio je i tri nagrade Grimme 2009. godine.                                                                                                         
Sada Robert Seethaler, književnik, pisac scenarija i glumac -  živi i radi u Berlinu i Beču.  

Na kraju  - evo što o romanu Trafikant" kaže kritika:

“Trafikant  je priča o iskrama koje umiju osvjetlati tamu: o mudrosti, o suosjećanju, prkosu i hrabrosti. Ironičan, prodoran, sjajan roman.”
Daily Mail                                                                                                               

“Seethaler ujedinjuje tragediju sa snatrenjima, pa stvara gorko-slatku sliku mladenačkih ideala koji postaju zarobljeni u okolnostima.”
The Guardian                                                                                                    

“Nepoljuljan u svom mirnom, nenametljivom stilu koji ga čini razornim.”
Times Literary Supplement

“Ispisan s dojmljivom britkošću koja ne prikriva, već ističe tugu ove priče, Trafikant je dirljiva minijatura svakodnevnoga života koji biva zaustavljen velikim povijesnim silama.”
Sunday Times                                                                                              

Nema komentara :

Objavi komentar