Dragica Križanac | Trogir - Umjesto putopisa

 

"Putniče, kreneš li ikad put juga lijepog, zastani pred Trogirom, usidri lađu pod zidinama grada", zapisao je Vladimir Nazor davne 1912. godine u poemi “Hrvatski kraljevi”. 

Poput mnogih slavnih pjesnika, i ja opčinjena ljepotom povijesne jezgre kamenoga gradića, usidrila sam svoju lađu, samo dvjestotinjak metara od stare jezgre. 

Slika 1

Kupivši tamo malu kućicu s dvorištem, s čijeg balkona puca prekrasan pogled na srednjovjekovne zidine, postala sam građanin UNESCO-ova Trogira.

Nakon moga najdražeg Amsterdama, moje baze u svakom smislu, Trogir i Hrvatska su mi postali druga domovina, a rodni Vitez na domak ruke. Kad mi dosadi more i žega, za samo četiri sata sam u bosanskoj zelenoj oazi Lašvanske doline. 

Dalmaciju nosim u srcu još iz rane mladosti kad sam počela dolaziti ‘na more’. Oni mirisi olijandera i mora, romantični zalasci sunca, ostali su zauvijek zapečaćeni u mojoj svijesti. Rekla sam sebi: jedanput ću tu doći živjeti. 

Slika 2

Čim stupim nogom na tlo splitske zračne luke okrenem (samo meni poznati) prekidač u mojoj glavi i prebacim se na nove okuse, mirise i…maternji jezik. I , nevjerovatno, odmah se promijeni moje ponašanje, raspoloženje, čak i dinamika u odnosima s ljudima…

A tako je isto kad se vraćam nazad, već  na aerodromu Schipol, samo  sklopka ide u suprotnom smjeru.

I ne može biti drugačije. Mi, koji dugo živimo u stranim zemljama godinama smo se trudili da naučimo njihov jezik, kulturu, običaje i međuljudsko ponašanje. Svakako je većina  uspjela u tome.

Najdraže mi je bilo vidjeti naše balkanske muškarce kako se kameleonski, brzinom munje preobražavaju u moderne i tolerantne ljude. Htjeli ne htjeli! 

I to je zapravo tvoj novi život. Ali, postoji i drugi dio tvoje ličnosti, onaj koji je samo zamro u tebi, pritajio se. Eh, kod mene se upravo on probudi kad stupim na tlo Trogira. 

Slika 3

Odmah sjedam na terasu trogirske rive, naručujem kapučino i zovem svoje prije. Ili prijane, svejedno. Počinje bezbrižno ljeto, kupanje, šetnje, ispijanje kave do podne. 

Iako sam rođena i odrasla na selu ja sam stvarno netko tko voli živjeti u gradu. Moja kuća u Amsterdamu je na najljepšem mjestu grada, u blizini predivnog Pomorskog muzeja. Amsterdamci to zovu Širi centar, sve ti je na dohvat ruke (i noge) a opet nisi u najužem turističkom dijelu grada. Imaš noću mir, a opet si blizu svega. To isto mogu reći za Trogir. Čim stupim nogom na otok Čiovo, kod kuće sam. U Trogiru mi ne treba auto, sve što trebam je u krugu od kilometar, dva. Ni zračna luka nije daleko: otprilike oko četiri kilometra od moje kuće. Turisti kažu: Pa gdje to imaš?!

Kad se otvori nizozemski turistički prospekt o Trogiru uvijek počinje ovako:

‘’Jedan od omiljenih gradova u Dalmaciji je Trogir.  Grad-biser! Trogir je grad bogate povijesti duge više od 2000 godina, a nalazi se 25 km sjeverno od Splita.  Zbog svog strateškog položaja između otoka Čiova i kopna, Trogir je nekada bio važan trgovački grad, a mnogi su ga kroz povijest osvajali.  Trogir je bio u rukama Grka, Rimljana, Venecije pa čak i Francuske i sve su te kulture ostavile traga u gradu’’.

Slika 4

Osnovan od strane grčkih kolonista sa otoka Visa u III. st. pr. Krista, Trogir je u srednjoj Europi smatran najbolje sačuvanim romaničko-gotičkim gradom. Danas se Trogir sastoji od tri dijela: dio na kopnu koji se stalno širi; stara jezgra na poluotoku; i treći dio se nalazi na otoku Čiovu.

Ukupno je to otprilike nekih četrdeset kvadratnih kilometara.

Godine 1997. stari grad Trogir je proglašen svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a. Malo je mjesta na svijetu gdje možete pronaći toliko crkava tako blizu jedna drugoj. Trogir ima veliki broj prekrasnih građevina u romaničkom, renesansnom i baroknom stilu. 

Muzej grada Trogira je osnovan 1963. godine, a otvoren za javnost 1966. godine. Smješten je u palači Garagnin-Fantogna, koja nosi stilska obilježja romantike i baroka.

Slika 5

Stalni postav Muzeja prikazuje povijesna kretanja, raznih umjetničkih stilova te kako se živjelo o srednjeg vijeka do danas. Antičko razdoblje započinje poviješću grčkog naselja Traguriona u 3.stoljeću, potom rimskog Traguriuma, predstavljene odljevom Kairosa i Žene pri radu, ulomcima helenističkih posudica s Čiova, staklom, rimskim novcem, amforama, urnama, kamenim natpisima... Izložen je i dio nalaza što ih je Ivan Luka Garagnin (1764. - 1841.), kao jedan od prvih konzervatora, pronašao tijekom arheoloških iskopavanja po Saloni.Razdoblje od 13. do 16. stoljeća vrhunac je društvene, gospodarske, kulturne i umjetničke moći Trogira. U Muzeju se nalazi bogata knjižnica obitelji Garagnin iz koje je razvidno kako su ratovali Mlečani i Turci, kao i druge oblasti ljudskog znanja te etnografska zbirka sa izloženim kalačkim stanom i predmetima koji svjedoče kako se nekada živjelo na ovom tlu.

U Galeriji Cate Dujšin-Ribar (1897-1994) izloženi su pejzaži i portreti koje je slikarica darovala rodnom gradu. Šteta što Muzej nije otvoren non-top jer sam to navikla vidjeti u Amsterdamu, koji ima preko 45 muzeja koji su uvijek otvoreni, čak i vikendima do kasno uvečer.

Slika 6

Katedrala Sv. Lovre dominira Trogirom. Izgradnja ove monumentalne bazilike trajala je više od četiri stoljeća, što se da zaključiti iz različitih stilova njezine arhitekture. Portal zapadnih vrata izradio je majstor Radovan. Kad se popnete uskim kamenim stepenicama na vrh Katedrale, puca pogled na prekrasni trg sa restauriranim satom koji radi. Također, pravo pred vama ukazat će se Gradska loža, koja u novije vrijeme služi za prijem i slikanje mladenaca koji su se vjenčali u Katedrali. Tu, ispod ploče s likom Petra Berislavljevića uzimaju predah od žege grupe Azijata, a njihove praktične žene koriste lijepe kišobrane kao zaštitu od sunca. 

Kad se uskim, strmim stepeništem popnete na Katedralu desnim okom uhvatit ćete pročelje Palače Ćipiko, dok lijevim lovite prekrasnu zgradu općine, a pred vama puca pogled na Gradsku ložu, na Crkvu sv. Sebastijana i toranj gradskog sata. U kamenom dvorištu općine (Knežev dvor) ljeti se pod otvorenim nebom održavaju koncerti i književne večeri. Pored brojnih turista koji se svakodnevno dive katedrali, lokalno stanovništvo redovno ovdje dolazi na misu, održavaju se vjenčanja a također se ovdje priređuju koncerti i drugi kulturni događaji. 

Slika 7

Popeti se na Tvrđavu Kamerlengo, trogirsku kamenu kulu je poseban doživljaj. Tvrđava je građena od 1420. do 1437. godine, a služila je za smještaj mletačke vojne. Ali doista bi bilo krajnje vrijeme da se ona restaurira. 

Također je prelijepa kula Sv. Marka koja je zatvorena za publiku  koja se samo izvana može diviti njenoj kamenoj ljepoti.

Danas je Trogir popularno ljetno odredište za odmor europskih građana, zatim azijskih grupa kao i hrvatske dijaspore diljem svijeta. S gotovo 20.000 kreveta koji se nude ljeti, turizam je glavni izvor prihoda u regiji.  Trogir je bio jedan od prvih gradova u Hrvatskoj u kojem su zabranjene neonske rasvjete, plakati na zgradama, klime na zidovima palača i drugi moderni 'ukrasi' na ulicama a sve kako bi se zaštitila baština i da se ne bi izgubila autentična atmosfera stare jezgre. jezgra. Procvatu yahting  turizma doprinijela je nova Marina Baotić, u neposredonj blizini stare jezgre grada Trogira. Za sve ljubitelje jedrenja Marina nudi jedrilice i katamarane, popravke, vezove, prenoćište kao i sve moderne sadržaje za ugodan godišnji odmor bogate zapadne klijentele.

Problem je samo što je sezona kratka, zimi ‘nema ni pasa na ulici’. To je inače ujedno problem cijelog hrvatskog turizma. Čini mi se da ni jedan dalmatinski grad nema više otvorenih malih uslužnih obrta od Trogira prema broju stanovnika. Također je veliki udio privatnih iznajmljivača koji u sezoni doprinose gostoprimstvu ovoga grada, a i podebljavaju svoje kućne budžete, jer lokalno stanovništvo prima niske plaće i mirovine. Kvadrata ovdje ne nedostaje, ali do posla je teško, što je u Europskoj uniji posve suprotno. Kad Nizozemac vidi kuću neke bake on usklikne:

- Pa Vi ste bogati. Imate vilu!

Samo on ne zna da baka ne može živjeti od mirovine i ne može to održavati, a kamoli plaćati režije. Jer, u njegovoj zemlji sirotinja nema vlastitu nekretninu…

Malo je Nizozemaca koji nisu čuli za Trogir. Samo, slomiše jezik izgovarajući naziv grada. Najčešće kažu:  ma onaj lijepi, posebni, grad od kamena, kako- se- ono-zvaše, Torogir, Tarigur, Trogirius…Uh, teška riječ…pa kad im kažem: da li možda mislite na ‘Trogir’ uskliknu:

- Da to, to…Uh, teškog jezika!

- Ma da, vaš je kamilica, odvratim ja. Pa smo ga opet naučili, htjeli ne htjeli. 

Pa onda se odvalimo smijati, ja veselo, a oni pomalo kiselo 😀.

1. Katedrala Sv. Lovre

2. Katedrala Sv. Lovre (pogled iza)

3. Primjer stare , autentične, kamene ulice

4.Stara crkva Sv. Petra (uz nju ide slika br. 6)

5.Autotica u Gradskoj loži

6. Ploča na vanjskom zidu crkve Sv. Petra (slika 4.)

7.Riva, u pozadini toranj crkve i samostana Sv. Dominika

8. Autentična kuća u staroj jezgri (autorica na slici)