srijeda, 25. ožujka 2020.

Narcisa Potežica | Velike nesreće u Zagrebu

August Šenoa - veliki hrvatski književnik

Godine 9.11.1880. u rano jutro, oko 7 sati u Zagrebu bio je katastrofalan potres i to jačine 8 stupnjeva po Mercalliju i 6,3 stupnja po Richteru, a epicentar je bio na području Medvednice. Prvo je zatutnjalo tlo, a onda se sve počelo tresti. Crkveni tornjevi na kaptolu su se počeli njihati, a zvona su zvonila kao na uzbunu. "Uplašeni građani počeli su bježati van svojih zgrada, misleći kako se događa smak svijeta" opisuju otprilike stari kroničari. Taj veliki potres u Zagrebu je imao mali broj ljudskih žrtava (na sreću samo dvije), ali i ogromnu materijalnu štetu. Nastala šteta je bila daleko veća bila od mogućnosti popravka. Zapisano je da su se ljudi odmah nakon potresa počeli okupljati u parkovima i na trgovima, jer nikako se nije moglo znati koja je zgrada sigurna. Mnogi su ostali bez svega i već sljedeći dan počeo je masovni egzodus u susjednu Ljubljanu i u druge gradove Habsburške monarhije.

Oni koji su ostali, pomagali su sugrađanima koji su privremeno smješteni u barake na Zrinjevcu i na području današnje Klaićeve ulice. Jedan od tih pomagača bio je i gradski vijećnik, poznati hrvatski književnik August Šenoa. On je detaljno radio na sanaciji kulturne baštine, neprekidno je obilazio čitav grad i vodio zapisnik o razrušenim zgradama. Pomagao je i unesrećenim ljudima, ali je vrlo brzo obolio od prehlade koja se pretvorila u upalu pluća. Trinaest mjeseci kasnije, 13. prosinca 1881. Šenoa koji je "otac modernog romana" preminuo je od posljedica bolesti.

Iako je potres u Zagrebu bio katastrofalne naravi, mnogi kasnije ističu da je upravo taj veliki potres potaknuo novu široku obnovu grada, a ta nova gradnja je temelj današnjeg Zagreba. Među najpoznatijim srušenim objektima bila je i stara zagrebačka katedrala koja se u potpunosti morala obnoviti. Obnova je trajala sve do 1906. godine, a nova katedrala postala je zaštitnim simbolom modernog Zagreba.

Sv. Roko
Ponovno se veliki potres dogodio u nedjelju, 22. ožujka 2020. također ujutro u 6,21 sati i odmah je kao prva vijest odjeknulo da je srušen vrh zagrebačke katedrale, ovaj put otpao je križ s vrha lijevog tornja, a uskoro je objavljeno je da je nastradala petnaestogodišnja djevojčica koja je uz veliko zalaganje liječnika u bolnici drugi dan nažalost preminula. No ovaj put građane Zagreba zadesio je još jedna nesreća a to je opasnost zaraze od koronavirusa koji je još više pogoršao nevolju tim više što je zbog straha od opće epidemije ograničen odlazak iz grada. U čitavom svijetu zaražen je veliki broj ljudi, mnoge zemlje se bore s epidemijom, novi virus je odnio veliki broj ljudskih života, a u Hrvatskoj je umro sedamdesetgodišnji muškarac u Istri u mjestu Brtonigla, čiji je zaštitnik sv. Roko, svetac koji se spominje kao zaštitnik od kuge i kolere.

Novovjeko "doba kuge i kolere" će proći i po potresu će se kuće obnoviti, izgraditi nove, a dugo će se sigurno pričati i pisati o danu kada je Zagreb pogodio ovaj drugi veliki potres. Mnogi stručnjaci su godinama govorili da bi se trebali pripremiti jer naš grad može ponovo zadesiti veliki, katastrofalan potres. Nažalost mnoge zgrade koje spadaju u spomenike kulture doživjele su veliku štetu, ali one će se obnoviti uz pomoć restauratora i sredstvima Europskih fondova, a možda će se ovo biti prigoda da se napokon započne i gradnja dugo planirane podzemne željeznice sa željom da se ova "crna nedjelja" nikada više ne ponovi.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.