Međunarodni natječaj časopisa "Kvaka" za najljepšu priču

Natječaj za najljepšu priču o svom gradu, organiziran je povodom 120 godišnjice kada je u listopadu 1896. godine na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Marija Jurić Zagorka primljena u redakciju časopisa "Obzor".

Pravila natječaja:

1. Tema priče: pišite o bilo kojem gradu koji poznajete i volite. Priča može biti napisana na osnovu stvarnih doživljaja a može biti i fikcija
2. Duljina priče ne smije prelaziti dvije kartice (3600 znakova, uključujući razmake).
3. Pišite na hrvatskom jeziku ili latiničnim pismom na bilo kojem drugom jeziku regije.
4. Radove primamo do  31. 10. 2016.
5. Radovi se šalju na e-mail: casopis.kvaka@gmail.com

U natječajima časopisa natjecati se ne mogu članovi Uredničkog odbora, članovi njihovih obitelji i stalni vanjski suradnici časopisa.

Tri najljepše priče bit će objavljene u časopisu "Kvaka" tijekom 11. mjeseca a pobjedniku će biti uručeno i pismeno priznanje.

11.11.2016. s početkom u 19,30 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, bit će tim povodom pročitane najljepše priče. Detalji će bit naknadno objavljeni.

~ ~ ~

Izvor:Wikipedija
Autor Josip Puclin

Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 29. studenoga 1957.), hrvatska književnica i novinarka.

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu.

Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.


Novinarska karijera

Listopada, godine 1896. izlazi prvi Zagorkin članak, objelodanjen u Obzoru. Članak je bio odraz rodoljubnog i društvenog revolta pod nazivom Egy Percz (Jedan časak). Nakon toga članka na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera ulazi u redakciju Obzora kao referent za mađarsko-hrvatsku politiku, daju joj posebnu sobu, da je nitko od posjetitelja ne bi vidio, jer je žena.

Mogla je pisati što je htjela, ali anonimno. Zagorku ova diskriminacija ljuti i vrijeđa, ali ju ne iznenađuje. Time započinje svoj uspon u novinarskoj karijeri. Do tog mjesta nije došla lako. Ravnateljsko vijeće se protivilo, jer su govorili da će ugled Obzora pasti ako publika sazna da "tamo radi neka žena". Strossmayer se tad pokazao iskrenim kršćaninom i pravim pionirom borbe za ženska prava. Marija Jurić primljena je na njegov nalog kao politička suradnica i referentica mađarsko-hrvatske politike. (Izvor: Wikipedija)