Matea Sušić | Goce Smilevski: Sestra Sigmunda Freuda

Makedonski autor Goce Smilevski rođen je u Skopju 1975. godine. Za roman „Sestra SigmundaFreuda“ osvojio je Nagradu za književnost Europske unije.

Sigurno ste barem jednom u životu čuli za slavnog oca psihoanalize Sigmunda Freuda. Često se kaže da se roman ne treba suditi prema koricama, ali kako odoljeti ovom naslovu? U slučaju da ste ljubitelj psihologije kao ja odgovor je jasan - nećete odoljeti. Zahvaljujući srednjoj školi i satovima psihologije dosta toga o Freudu znamo, međutim Goce Smilevski se ne bavi time što su nas naučili, već drugom stranom Freuda, onom obiteljskom.

Kakva je zapravo bila obitelj Freud doznajemo iz perspektive Adolfine, Sigmundove sestre. Adolfinin život obilježen je bliskim odnosom sa Sigmundom, ali i velikim tragedijama poput pobačaja, života u psihijatrijskoj ustanovi te na kraju i u logoru. 1938. godine Sigmund pred nacistima odlazi iz Beča. Prije svog odlaska dobio je priliku da napravi popis onih koje želi povesti sa sobom. Unatoč očekivanju da se i četiri sestre nađu na tom popisu, Sigmund ih je izostavio i osudio na logor.

Roman, osim što govori o slavnom psihoanalitičaru, donosi i duh vremena u kojem je živio. Preko Klare Klimt, sestre slavnog Gustava Klimta, Smilevski opisuje problema žena u to doba. Naime Klara Klimt je veliki borac za ženska prava, jedna od rijetkih koja u to doba nosi hlače. S druge strane, jedan od onih koji smatraju da žene nisu ravnopravne je Sigmund koji smatra da žene ne trebaju studirati te da im je mjesto u kući.

Roman se dijelom osvrće i na Sigmunda kao psihoanalitičara. Posebno u dijelu romana u kojem je Adolfina u psihijatrijskoj ustanovi. “Svi normalni ljudi normalni su na isti način, svaki ludi čovjek lud je na svoj način” rečenice je koja obilježava ovaj roman. Stalno se javlja propitivanje tko definira normalnost i koliko se ona zapravo razlikuje od ludosti.

Smilevski već na početku ovog romana otkriva njegov kraj. Čitatelj ne čita knjigu kako bi saznao kako priča završava već kako je zapravo došlo do njena kraja i koje su životne okolnosti presudile toj Sigmundovoj odluci da ostavi sestre nezaštićene.