Kolumne

četvrtak, 31. kolovoza 2023.

Zdenka Čavić | Suprotivčine


Moderno je doba,

neje srednji vek,

al' človek je človeku 

problem od navek.

Veternica se obrača,

suprotivčine so 

na sakem koraku.

Nesmo se meknoli

dalše od tega.

Tak živimo

na plafongu živlenja.

S cenom jene duše

memre se meriti

nijena cena.

Telovno spavišče

deržimo do smerti,

dalše od spasenja.

Namesnik smerti

z nami se cenka, 

jerbo več nega 

veruvanja i poštenja.

Stergnoli smo z sebe

del' Božanske duhe,

iščemo posōd

nekaj čega nega.


____________________________

veternica-vjetrenjača

suprotivčine-suprotnosti

plafong- plafon

telovno spravišče-utjelovljenje





Mirna Weber | Konci života


Dok sve konce ja polovim,
Cijeli život kraju pođe.
Rastrgam se, raspolovim,
I godina kraju dođe.

Tisuć’ ljeta da se živi,
Do ponoći ja bih šila.
Svaki šav bi nerješivi,
Bol u srcu baštinila.

Samo onaj konac novi,
Uhvatiti nikad neću,
Da se pos’o dogotovi.
Dok ga nađem ja umrijet ću.

Tako je možda bolje,
Da se djelo ne dovrši,
I konac me vrati dolje.
U oblaku negdje strši.

srijeda, 30. kolovoza 2023.

Aleksandra Vujisić | Bajka o ženi


Mogla sam da budem
ona što govori manje
ona što govori smirenije
ona što govori
da se dodvori
i da koristim više poštapalica
da djeluje kao da ne znam
šta ću da kažem
ali onda bih morala
da slažem
a ja istinu volim više
od taštine
od zlatne prašine
od dobrog
i od zlatnog
od mogućeg
i vjerovatnog
od svijetle budućnosti
koja me čeka
iako planeta i nije neka

Mogla sam da budem
voda umjesto vatre
da se ne plašiš
da će svaka riječ
da satre
ostatke ludila
proljećnog bunila
iz koga se nismo budili
jer smo se uvijek
budnima čudili
mogla sam da budem
tvoj glas
i da se ne zamaraš
da ti ležerno ponudim spas
da mi oči
kao tajne sefove otvaraš
prstima nevještim
riječima pustim
dok pravu lozinku
pod prijetnjom ne izustim

Da sam samo malo manje
bila ja
da nisam bila otrovna i cinična
da sam bila ljepljiva kao smola
pa da se ne odvojiš
kao predviđanja apokaliptična
od ovog vijeka
kome nema lijeka
od svega boluje
i sve mu smeta
da pričam čemu sve
čovjek robuje
i od čega se guši
ova planeta

Mogla sam da budem
ona što govori manje
ona što govori smirenije
ona što govori
da se dodvori
da manje gledam u oči
i da ne tražim
sve što mi pripada
iz kože nekad da iskočim
i da se krijem od
goropada
da manje lutam
i pjevam više
pjesme koje me
zarobljavaju
da više gledam
kako da ne dam
da mi preci nemirno spavaju
da budem krotka
i ruke kršim
kao da ništa nisam naučila
samo da nisam
odavno odlučila
da ću sve pred sobom
da rušim
ako pokuša da me zarobi
da sama odlučujem
kako ću ovu bajku
da dovršim


OBAVIJEST O ODGODI: Večer kaštelanski' glendi i batudi - odgođeno za srijedu 6. 9. u 20.00


GKK: Večer kaštelanski' glendi i batudi – smij i suze stare Dalmacije odgođena za 6. 9. u 20.00 sati

 

Devetu Večer kaštelanski’ glendi i batudi Gradska knjižnica Kaštela ove godine organizira u sklopu Kaštelanskog kulturnog ljeta u srijedu 6. rujna u 20.00 sati u Gospojskoj štradi u Kaštel Sućurcu.

U prvom dijelu večeri bit će odigran šaljivi igrokaz „Kupit ću ti trepećalo“ (tekst: Renata Dobrić; glumci: Marijana Jerkunica, Joško Božin i Marin Petković).

U drugom dijelu večeri kaštelanske glende i batude iz najstariji’ vrimen’ (kraće i duže šaljive istinite anegdote iz života naših starih) na temu konobe, vinograda, jematve i vina kazivat će Ivica Žegarac - Žuti, dok će kao gosti nastupiti Marijan Grbavac iz Dramske udruge Proložac i Josip Škiljo, stand-up komičar iz SplickeScene.

Izvedbama starijih glazbenih uspješnica ovu šaljivo-nostalgičnu kaštelansku večer upotpunit će Nedo Kovačev, koji će nas pjesmom vratiti u „stara vrimena kad se pivalo curan ispo balature, kad bi se skupila klapa na rivi; u poju, u vinogradu, u konobi, nedijon posli mise, liti uz more…).

Scenaristica, redateljica i voditeljica 9. Večeri kaštelanski' glendi i batudi koja ove godine nosi naziv „U konobi stalo je vrime“ je Renata Dobrić. Dođite i prisjetite se kako se u Kaštilima živilo u stara vrimena, uz trud i znoj, radost i tugu, smij i suze, uz glende i batude...

Ulaz je slobodan. Radujemo se Vašem dolasku.

Srdačan pozdrav,
Renata Dobrić,
Gradska knjižnica Kaštela

utorak, 29. kolovoza 2023.

Mario Kovač | Poniranje


Moralo je tako biti
Jer magija trajaše dugo
Punila je pluća dahom tuđim
I sisala mjesečev nektar
Udarila je snažno
Svijet su proželi srsi
Pad ju ubio nije
Ali zemlja ju progutaše
Boreći se s neizrecivim
Posegnula je za svjetlošću
I proklijala je
Rodila je stotinu djece
U agoniji zvijezdama poznatoj
Djeca vjetrenjačama otputovahu
Ostavljajuć´materi spokoj
U nježnom, presahnulom zdencu

ponedjeljak, 28. kolovoza 2023.

Jadranka Göttlicher | Plutajuća škola


U golemoj zemlji Indiji

Ima jedno plavo jezero

S jednim narodom

Rade, plove i vole

Na otocima živog grmlja

Ničim nikad nisu uprljali svoje jezero

Niti uvrijedili svoju Majku

Curica Nuri ide čamcem u školu

Na jastuku od zelenih grana

Uče li je tamo o velikom Oppenheimeru

I njegovoj velikoj bombi?


Književni kompas SMŽ | Desni Dubrovčak, 2. rujna 2023.



Sljedeće izdanje ''Književnog kompasa Sisačko-moslavačke županije'' održat će se na samom rubu naše županije u Desnom Dubrovčaku, naselju koje rijeka Sava dijeli od susjedne Zagrebačke županije. Tribina je na rasporedu u subotu 2. rujna s početkom u 17 sati, ispred Male slobodne knjižnice (Desni Dubrovčak 69).


Ovaj projekt Društva hrvatskih književnika se održava uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Sisačko-moslavačke županije.


Siniša Matasović,
predsjednik Ogranka DHK SMŽ,

Finalisti natječaja ''Korzo slova'' za 2023. godinu

 

Stručno povjerenstvo književne nagrade ''Korzo slova'' za najbolju neobjavljenu knjigu Sisačko-moslavačke županije u 2023. godini u sastavu: Željka Lovrenčić, Tihana Petrac Matijević i Siniša Matasović donijelo je odluku o finalistima na sjednici održanoj 26. kolovoza. Uvršteni su abecednim redom prezimena:

Ana Ceković, Sisak (zbirka poezije)

Branka Kalauz, Sisak (roman za djecu i mlade)

Branko Tompić, Sisak (zbirka poezije)

Ljiljana Zorčić, Sisak (zbirka priča)

Pina Žilić, Petrinja (zbirka kolumni)


Konačna odluka o pobjedniku ili pobjednici bit će donesena i objavljena tijekom rujna.

Natječaj "Korzo slova" pokrenut je 2020. godine s ciljem afirmacije manje poznatih autora s područja Sisačko-moslavačke županije. Na natječaj se prijavljuju cjeloviti neobjavljeni rukopisi neovisno o književnom žanru ili dobi autora. Nagrada se sastoji od priznanja, skulpture ''Korzo slova'', rad akademske kiparice Irene Škrinjar i tiskanja nagrađenog rukopisa.

Siniša Matasović,

predsjednik Ogranka DHK SMŽ,

Uz Dan grada Novigrada uručeno PRIZNANJE (plakete) za rekreaciju – projekt „Dobro jutro Novigrad”


Piše: Narcisa Potežica, mr.sc. 


Ana Drobnič dobitnica Priznanja s Anteom Milosom gradonačelnikom grada Novigrada
i grupom polaznica rekreacije

Istarski grad Novigrad na zapadnoj obali magičnog istarskog poluotoka svakoga očara kao bajkovit grad smješten na poluotoku poput Poreča i Rovinja. Njegova stara povijesna jezgra je opasana zidinama poput Dubrovnika i Korčule, a ujedno taj mali grad s oko 4000 stanovnika ima šest parkova i tri crkve.Park Irme Benčić u središtu Novigrada koji je u nedavnom nevremenu bio opustošen gotovo je obnovljen s mladim stablima kako bi što ljepše dočekali Dan grada Novigrada.

Na sv. Pelagija 28. kolovoza je Dan grada Novigrada, fešta je četiri dana a tradicionalno se dodjeljuju priznanja - Plakete zaslužnim za doprinos u unapređenju života i uopće za bolje i uspješnije djelovanje ovoga grada.


Ove godine dodijeljene su uz Dan grada Novigrada nagrade svim odličnim učenicima i mladim sportašima kao i zaslužnim pojedincima.


Posebno raduje da je u petak, 25. kolovoza 2023. pismeno PRIZNANJE (plaketu) dobila i ANA DROBNIČ za osobit doprinos sportskoj rekreaciji koje je uručio Anteo Milos, gradonačelnik grada Novigrada. Gospođa Ana Drobnič je ostvarila ideju da se u Novigradu svako jutro održava tjelovježba za sve koji žele biti zdravi, ostati još dugo zdravi i u nekim zlatnim godinama. Vježbe vodi već sedam godina, cilj je zdrav i dug život za sve tko želi, može se uključiti svi i treba istaknuti da osim Novigrađanki rado dolaze i brojne Slovenke koje u Novigradu imaju stan ili kuću a kojima je Novigrad drugi dom. Tu su i one koje često dolaze godinama  -  Zagrepčanke, pa jedna Talijanka iz Padove i čak gospođa iz Beča a priključuju se turistkinje koje su zadovoljne da u Novigradu postoji takva organizirana aktivnost. Sve je potpuno besplatno a organizirano se provodi ova akcija od 2016. godine. Tako se prema tom projektu okupljaju građani odnosno Novigrađanke i sve ostale koje žele  gimnasticirati, neke dolaze s biciklima a one s udaljenijeg mjesta iz Šaina na motoru ili iz Dajle čak dolaze autom. Vježba se i to čitave godine na najljepšim lokacijama u Novigradu – na plaži kod gradskih vrata ili u parku iznad plaže u blizini crkve čije zvono označava početak i završetak aktivnosti, a ako je loše vrijeme održava se u na zaklonjenijem mjestu blizini blizu morske obale ili najčešće u nedavno lijepo obnovljenoj Gradskoj lođi. Dolaze i mnogi turisti i njih nekolicina svake godine unaprijed znaju da će u Novigradu moći svako jutro besplatno vježbati pola sata u centru grada blizu Velikog Trga i crkve na plaži ili parku u borovoj šumici ili čak skoro čitav sat u Karpinjanu, pa bi se moglo reći da je i organizirana gimnastika postala na neki način dio turističke ponude Novigrada.

Glavna koordinatorica grupe Ana Drobnič je u jesen  2016. godine okupila grupu Novigrađanki, vježbe su za čitavo tijelo, dio vježbi djelomično prema metodi neurologa Grishina koja se godinama provodi u mnogim mjestima u Sloveniji pod nazivom „Škole zdravlja”. Tako su prvi susreti u središtu stare novigradske jezgre bili 19. rujna 2016. i to svako jutro u 9 sati na Velikom trgu (Piazza Grande),  zatim se neko vrijeme vježbalo na travi uz Muzej Lapidarium čija je ravnateljica dr.sc. Jerica Ziherl podržala ovu aktivnost. Pomogla je u organizaciji svečanog otvorenja, došli su gosti predavači stručnjaci iz Slovenije i snimala je televizija. Na kraju je izabrana najpogodnija lokacija uz more ovisno o vremenu - na suncu ili u hladovini ali uvijek s pogledom na more i s mirisom mora. 

Na drugoj lokaciji u Karpinjanu (Šainima) u tako zvanoj Pineti je vježbanje otpočela prije skoro desetak godina Stanka Jemec – Duša, koja svake sezone  okuplja od 8 ili od 8,30 sati - čitav sat ili 45 minuta  sve koji žele zdrav život – uglavnom one koje provode ljeta (srpanj i kolovoz) na tom dijelu Novigrada u svojim vikend stanovima ili kućama - a to je ponekad skoro tri mjeseca - već od svibnja pa do kraja rujna i čak početkom listopada.

U vođenju vježbi sudjeluju također Ana Kastelic, zatim Sonja Črnivec i Mariza Dobrivojević  - zato da se vježbe održavaju svakodnevno, bez ijednog dana stanke -  a nije se stalo ni za vrijeme razdoblja pandemije Covida-19. Nikada nije bilo pauze tijekom svih proteklih godina a vježba se svako jutro preko 355 dana godišnje (osim na Božić, Novu godinu i Uskrs) i to treba naglasiti uvijek besplatno s puno radosti i dobre volje.

Svi koji su redovno vježbali dobili su prije pet godina zelene majice s natpisom „Škola zdravlja Novigrad” zahvaljujući Ivi Marolt koja također sudjeluje u vježbanju.

Jedna od Novigrađanki koja dolazi od početka je Milvana Mundo koja je svima uzor jer je i s 83. godine zdrava i vitalna. Po njenim riječima upravo zbog redovnog dolaženja i vježbanja a obzirom da sama živi ova svakodnevno druženja u grupi joj puno znače – poboljšalo joj je zdravlje, ostala je dobro u skoro 84 godini. 

Značajno je i to da je ova već sedam godina hvale vrijedna akcija jedinstvena u Hrvatskoj i šire poznata preko članaka u časopisima (objavljen članak u „Novigradskom listu” i u „Bujštini”). Osim toga često su objavljivane fotografije i uz pozitivne komentare na društvenim mjestima (Facebooku, Viberu, Watsupu) pa je „jutarnja novigradska gimnastika” postala poznata. Mnogi su zahvaljujući ovoj akciji to jest aktivnosti koja se provodi u lijepom Novigradu bolje upoznali grad i sve što ovaj istarski grad pruža i propagira za one koji žele zdrav i dug život, te uz vježbe za tijelo i ugodna druženja na prekrasnim lokacijama u borovoj šumi s pogledom na more i kraj starih zidina – po čemu je Novigrad poznat.

Zato treba ovu aktivnost podržati i nastaviti dalje uz zahvalu svima koji aktivno sudjeluju na čelu s ANOM DROBNIČ jer se na taj način doprinosi da se punih sedam godina svako jutro počinje pozdravom „Dobro jutro Novigrade, sunčano jutro, zdravo jutro!” a veliko postignuće je da se završava pljeskom i daljnjim druženjem. Sada se svi, osobito oni koji su bili na svečanoj  dodjeli i prijemu povodom dodjele Plakete zaslužnim sportašima,  sportskim radnicima i klubovima  Grada Novigrada- Cittanova raduju da je grad Novigrad na čelu s gradonačelnikom Anteom Milosom prepoznao vrijednost akcije u kojoj sudjeluju i dodijelio PRIZNANJE  Ani Drobnič za njen uložen trud, entuzijazam, organizaciju u okupljanju i ostvarenju jutarnjih vježbi putem sportske rekreacije. Ovo pismeno javno priznanje bit će svima tko god sudjeluje poticaj da će se okupiti sljedeće jutro, pa i po vrućini ili kada pada kiša jer uvijek svi jedva čekaju zajedničke ugodne susrete u Novigradu.


Božica Jelušić | Oproštaj od ljeta


Oproštaj od ljeta. Hajde, dosta više:
Suše i sparine, grmljavine, kiše.
Bara, koju širi kreketanje žablje.
Gdje pokupih ovaj život siv i rabljen?
Oproštaj od vrta; pepela i praha.
To povrće čuvah do posljednjeg daha.
Neprskano bješe, izjede ga plijesan;
Gdje uhvatih ovaj model loš i stresan?
Oproštaj od onih iluzija slatkih,
Da me spasit možeš usred dana kratkih,
Gdje bujaju snovi i gdje život klizi,
Da možemo skupa doseći Elizij.
Oprost tijelu, koje nosi glavu ludu:
K'o riba na suhom, premirem na sprudu.
Da ti duh proslavim, ja se pera maših.
Gdje te nađoh, reci, što te ne promaših?


nedjelja, 27. kolovoza 2023.

Ispovijed jedne čitateljice

 

O romanu Mladena Kopjara "Sjena brončanog štakora"
(ilustrirala Petra Brnardić; Zagreb: Naklada Ljevak, 2018.)

Piše: Mirjana Mrkela 

Strašno, strašno 

Nekome riječ mlin nije strašna. Meni jest, jer me podsjeća na vampire u mlinovima. Zato sam se naježila kad je u romanu spomenuto selo Mlinarevo. Bit će tamo svega i svačega, pomislila sam. I onda to ime: Sanjin! Sanja li on ili što? Odlučila sam telefonirati prijatelju koji je napisao taj roman. Mladen Kopjar i ja nismo se čuli strašno dugo. Pitamo se za zdravlje i još malo o strašnim vrućinama. Onda ono zbog čega zovem: 

    - Zašto si glavnom liku dao ime Sanjin? 
    - Aha, čitala si! — zadovoljno se smješka moj sugovornik. — Odabrao sam to ime jer mi se strašno sviđa. 
    - Pa dobro, svatko je gospodar svoga romana. — kažem pomirljivo. 
    - Ali knjiga ti je strašna! 
    - Koja knjiga? 
    - Pa ta o Sanjinu, "Sjena brončanog štakora"! Strašno je dobra, genijalna i tako... 
    - Hvala! Strašno mi je drago da ti se sviđa! Tek kad je to rekao, prasnuli smo u smijeh. 

Eda Budić | Žminjski ričin

 

To je samo žica
prsten ki ni cieli
z kapljicon na kraju
i prez čuda vicije
samo malo rigic.
To je samo prsten
za stavit na uho.
Samo za onijsti
ki ne moru čuda.
Prsten prez kušćića.
Prez čuda lušece.
Kako makaruni
ali mažurana.
Nič nego najbolje
samo za najbolje.

___________________________

ričin-naušnica
čuda-puno
vicija-hir
rigice-crtice
onijsti-oni
kušćić-komadić
lušeca-luksuz
makaruni-svakodnevna tjestenina od brašna i vode
mažurana-mažuran,začinska biljka





Jadranka Göttlicher | My Name Is Kosta


(Posvećeno jednom dječačiću)


Nisam se ni rodio a dali mi ime Kosta
Težak i samotan zadatak
Biti postojan u svijetu što stalno se mijenja
Biti postojan kad svi žele biti netko drugi
Biti postojan kad bi svi negdje drugdje

Kad se svijet sruši
Ja bit ću tu da krenemo dalje


9. večer kaštelanski' glendi i batudi – smij i suze stare Dalmacije


Devetu Večer kaštelanski’ glendi i batudi Gradska knjižnica Kaštela i ove godine organizira u sklopu Kaštelanskog kulturnog ljeta u srijedu 30. kolovoza u 20.30 sati u Gospojskoj štradi u Kaštel Sućurcu.
U prvom dijelu večeri bit će odigran šaljivi igrokaz „Kupit ću ti trepećalo“ (tekst: Renata Dobrić; glumci: Marijana Jerkunica, Joško Božin i Marin Petković).

U drugom dijelu večeri kaštelanske glende i batude iz najstariji’ vrimen’ (kraće i duže šaljive istinite anegdote iz života naših starih) na temu konobe, vinograda, jematve i vina kazivat će Ivica Žegarac - Žuti, dok će kao gosti nastupiti Marijan Grbavac iz Dramske udruge Proložac i Josip Škiljo, stand-up komičar iz SplickeScene.

Izvedbama starijih glazbenih uspješnica ovu šaljivo-nostalgičnu kaštelansku večer upotpunit će Nedo Kovačev, koji će nas pjesmom vratiti u „stara vrimena kad se pivalo curan ispo balature, kad bi se skupila klapa na rivi; u poju, u vinogradu, u konobi, nedijon posli mise, liti uz more…).

Scenaristica, redateljica i voditeljica 9. Večeri kaštelanski' glendi i batudi koja ove godine nosi naziv „U konobi stalo je vrime“ je Renata Dobrić. Dođite i prisjetite se kako se u Kaštilima živilo u stara vrimena, uz trud i znoj, radost i tugu, smij i suze, uz glende i batude...

Ulaz je slobodan. Radujemo se Vašem dolasku.

Goran Jaružanin | Lijek

 

Pretvaram se 
Da ne trebam Tebe u blizini,
Da ne trebam
Nikoga koji samo šuti
Jer ti hoće reći
Više nego mogu riječi
Ili više od same želje...

Prelazimo
Preko tjesnaca
Ispunjenog nostalgijom,
Ispunjenog htijenjem
I požudom...
...Pretvaram se 
Da ne marim za svoje srce,
Koje mi ustrajno javlja
I budi me svojim ritmom
Kojemu slijedim
Onoliko koliko ga čujem.

Zaboravljam na glad, 
Zaboravljam na žeđ,
Zaboravljam da nije sve onako
Kako bi htjeli da jeste,
Zaboravljam
Da u zaboravu je
Lijek.

subota, 26. kolovoza 2023.

Davorka Črnčec | Bosih nogi mir


Pod glicinojom modro-sramečom
v debelomu hladu rastegnul se pes.
Pod grmom ribizlina pevec čuče naterava.
Nad kočerom žmetni grozdi napravili hlada,
nagnula je zemlji kite i jabuka pogačara.

Japa grunta obilazi, gustiš obrezava.
Šereg picekov kvočku dostigava.
Vrčakom se prestira kruhova dišava.
Cukrene se maline razrasle kre plota
tu sunce loviju v nabubrena zrna.

Krenem do ruže, dvoriščem, bosa.
Črlena je, dišeča, bakina stara sorta.
Dišiju mi poznato i štiri bale sena,
kre dežice dihalje i bakina čisla.
Jedna mi se čmela v lasi zapletava.

V plovoj mi robači nebo se počiva,
v žepu se duha bakinih roži skriva.

--------
srameča – stidljiva, čuča – kokoš, kita - grana, kočer – mala nastamba za kokoši, žmetni – otežali, šereg – mnoštvo, vrčak – povrtnjak, dišava/dišeti – širiti oko sebe miris, cukor – šećer, kre - pokraj, dežica –limena posuda u koju se doji mlijeko, čislo – krunica, robača – haljina, košulja, duha – miris

petak, 25. kolovoza 2023.

Zdenka Čavić | Mešter tišine


Čez mene prejde, 

pak onda zgine, 

nazaj se vrne,

mešter tišine.

Reči mi pušča velki vučitel

duši znameńe deli,

kak zlato prstenje.

Kaštiga me, kuša, 

gda reč je prava

on me posluša,

pak z meno' piše.

Mešterski vučitel

rukotvorec miline,

skrblivo piše dugovańe.

Machinarius tekne,

zdigne i oberne

misel kaj štrči,

reči siromaške.

Zvetri šegrtske,

pak dojdo jasne.

Mešter tišine, 

vučitel ordinarius,

posluša te reči

ravnatel šege i miline,

pregledavec spoznańi,

se zastavi,

pak bėklave mekne,

vredne ostavi.


___________________________

mešter- majstor zanata

zginuti- nestati

znameń-značaj

kaštigati- psovati, kleti

skrblivo- skrbno

dugovańe- dug

machinarius -pokretač

zvetriti- prozračiti

ordinarius-izvršielj

spoznańi-spoznaja

beklavo-nesuvislo







četvrtak, 24. kolovoza 2023.

Grozdana Poljak | Nas nema


Mi se nikad nećemo sresti

u polju punom makova

ili se tražiti u oblacima

mi ćemo bose noge nuditi ribama

Na otocima Antarktika

osnovati svoju malu vladu

i svakom meteoru koji pada

u kapsulu Krvavog vodopada

odrediti vrijeme umiranja

Zajedno ćemo u osami

tami vezati omču oko vrata

od svjetlosti Sunca

neka plaču sjene po zidovima

Mi imamo svoje gradove 

svoja tajna mjesta 

i skloništa od ostatka svijeta

A ako nas ljudi ipak pronađu

na ovome ili onome svijetu

lagati ćemo

da Mi uopće postojimo


S kodom bluesa i balade

 



“...ovo moje nije loše kakvih ima sve prokletstava...” (Silente)

Piše: Martina Sviben

Razbijam već neko vrijeme uvriježene stereotipe – u glavi i prema van. Tek kada zavolite sebe – moći ćete istinski voljeti i druge, dati im se. (Dobila prije nekoliko mjeseci sličnu poruku na mobitel.) 
Skupilo se već mjeseci i godina u kojima ne okolišam, nego ravno van. 

Vidite, ja sam od onih koja može napisati “urbi et orbi” da još u potpunosti nisam zavoljela sebe. U punini značenja tog sklopa riječi, nadam se i da nikad neću. Pa vas retorički pitam – vi jeste? Što znači voljeti sebe – da razbijemo tu popularnopsihološku tvrdnju? Kako to voliš sebe? Ne vodi li to u pojačani egoizam i sve povezano s tim? Životna su me iskustva učvrstila u uvjerenju da ljudi koji vole sebe čine to uglavnom na pogrešan način – genaralizirati ne treba. 

srijeda, 23. kolovoza 2023.

Gordana Kurtović | Voljenom otoku


Željno dočekah ljeto
(za mene tako sveto)
i žuđeno putovanje
na čarobni otok sunca.

Tinov  stih dušu miluje,
"Tamo, tamo da putujem..."

Brač dočeka, kao uvijek,
s ditirambom u zlatnom sjaju,
s ljetnom polifonijom,
prozirnim morem u zagrljaju.

Deset dana,kao tren jedan.
Blistav trenutak, jako vrijedan.

Šaljem pjesmu na rastanku.
Morem mi nježno otpozdravlja
pjenom od čipke i valom,
ljubavlju našom uzajamnom.

utorak, 22. kolovoza 2023.

Igor petrić | i danas, i sutra


kad se malo svjetlo ugasi
ostati će znamen
nosi ga nježno, ponosno
i pričaj drugima o njemu
kako je nekad za tebe
bio velik i snažan
sad ga nema, zaista
i više ga nikada neće biti

kad se malo svjetlo ugasi
vidjeti ćeš sve ono
što vidjeti želiš i ne želiš
sjeti se što sam ti jednom rekao
sasvim je u redu
ponekad zanijekati istinu
praviti se da nije ništa
kao da je sve u redu

i kad sutra počne novi dan
ako i dalje nisi sigurna u sebe
ako ti se teško vratiti
potraži me u gomili
tu sam negdje, ne skrivam se
čvrsto me primi za ruku
stisni se uz mene
sklopi oči, prepusti se
ovdje sam za tebe

Tomislav Domović | Element


Oboje smo od ugljika.
Ja crn, crnji od zarasle crnice,
krhak kao ljubavna izjava.
Ti prozirna, odsjaj nebosklona,
čvrsta poput ratne zapovijedi.
Oboje smo u zemlji čamili.
Svatko u svojoj dubini.
Ja pri kori, nadomak iz Božjeg oka
briznulim zvijezdama.
Ti u grotlu, u vrućoj maternici zemlje,
opečena magmom i trnokopom rudarske ljubavi.
Oboje smo od ugljika.
Reći će ljudi; atomi praha stvoreni da se vole.
Možda kao ljubavnici,
vjerojatno kao brat i sestra,
nesumnjivo kao prijatelji.
Ljudima je svaki ugljik isti.
A mala je vjerojatnost da ćemo se voljeti.
Vječno.
U tobolcu umirućeg Sunca.
Naprosto, nemoguće je uklesati te u bezvremeni dodir.
Biljem u prstima. Pjesmom na noktima.
Sobom izduženim u pjesmu.
Tamnim ugljikom nad lancima kristalnog tijela.
Nemoguće je i zato ne odustajem.
Teško će moj meki (trošni) grafit zagrepsti
plohu tvoga (vječnoga) dijamantnog srca.
Ne uspije li, zvečat ću u staklovini prosutoj u hirovitu noć.

ponedjeljak, 21. kolovoza 2023.

Ivan Katić | Grgolj u džezvi


(džezva, hrvatski: posuda posebnog oblika, gore uža, dolje šira, s kljunićem i drškom za kuhanje crne kave)

Dobro se sjećam, jako se dobro sjećam što mi je majka davno govorila kako se kuha prava, dobra turska kava. A nisam siguran da znate što je grgolj.

Pazi, govorila je ona, kad učini prvi grgolj onda je gotovo, a grgolj je onaj stomačić koji se pojavi na pjeni kave, a ne smije da provri. Ako ti počne vriti, to onda nije dobra kava, to je paštroć. Poslije su sve moje djevojke i žene govorile da kuham odličnu kavu, ali nikom nisam otkrio tajnu. 

Da je živa moja majka, stalno bih joj kuhao kavu, onu pravu, kako me naučila. 

Jadranka Göttlicher | San o snu


Vrtlog odvaljene zemlje s travom i lišćem

Otkriva kamenu i ploču sa slovima

Trčim za vrtlogom

Dok se ne raspadne u grmlju i korijenju


Da se vratim nazad do onog kamena? 

Je li to grob? Piše: R.I.P.

Ne, piše R P!


R za riječi!

Hvatam riječi nemilosrdno odbačene

One rečene da se svide

Brojalice i uspavanke

One što su potonule u um


P za pjesmu!

O ljubavi, boli i zatvaranju

Iz usta, ruku, očiju

   Za pjesmu koju nitko ne treba

   Ni ne traži