Enver Hrustić | Frka u šumi

U šumi se digla frka prava,

Pročulo se da medo više ne spava.

Kažu da je medo gladan i ljut

i ko mu stane na put čeka strašan sud.

Medo je hrabar i nikog se ne boji,

Pa će stoga sve životinje da postroji.

„Medo će od svakoga tražiti malo hrane!“

Kad za to ču gavran, odleti na najviše grane.

Lija od straha u rupu se skrila

i moli: „Recite mu da sam se prehladila!“

Zeko zna da je pojeo svu mrkvu,

Pa od straha nestade u trku.

Vuk jauče, snašla ga muka

Spala mu dlaka sve do struka.

Jež zna da ništa hrane nije sakupio

Pobježe u stari hrast pa se sav skupio.

Puž se u svoju kućicu skrio

Da proviri glavu nije poludio.

Jelen hitro skoči i sakri se u granje

Vidi i on kakvo je u šumi stanje.

„Kad bih znala gdje sam lješnjake skrila“,

vjeverica pomisli: „ ja bih medu ponudila“

Pa s drveta posmatra u šumi gužvu

I razmišlja: „Najgore je onom pužu“

Sova guknu i izbeči oči

Pomisli: “Ovo ovako neće moći!“

Sjeti se sova vrijednih pčela,

Pa odleti iz šume putem do sela.

Riječi pune jada potekoše iz sove

Dobi teglu meda i neka to poklonom nazove.

Odnese sova teglu medi,

Pa poruči: „Prvo se smiri, pa jedi!“

Gleda medo teglu, pa se divi

„Najesti ću se dobro, pa i da me Bog vidi.“

Otvori medo teglu, pa pojede većinu,

A zatim ode da spava u svoju pećinu.

Potom se u šumi diže slavlje pravo.

Jelo se i pilo, i do zore niko nije spavao.

I tako slučaj riješi sova mudra

I proveseli se sa životinjama sve do jutra.

DHK predsatlja mlade članove | Goran Gatalica

 

Veliki uspjeh hrvatskog haiku u australiji | Nagrada John Bird dreaming award

 

Na 3. međunarodnom natječaju za haiku 3rd John Bird Dreaming Award u Australiji haiku rad književnika Gorana Gatalice je zaslužio prvu nagradu – John Bird Dreaming Award.  Na natječaju je sudjelovalo 260 haiku pjesnika iz preko 40 zemalja svijeta.

starry night—

the generations of women

who did needlework

zvjezdana noć—

generacije žena

koje su se bavile ručnim radom

Goran Gatalica, Hrvatska

Stručni žiri ovoga međunarodnoga natječaja bile su Hazell Hall (Canberra ACT, Australija) i Lyn Reeves (Australija).

Kratko o članovima žirija:

Hazel Hall je australska pjesnikinja objavljivana širom svijeta i muzikologinja. Njezine najnovije zbirke poezije su Step by Step (Picaro Poets 2019.), Moonlight Over the Siding (Interactive Press 2019.), Sepered Web (Picaro Poets 2020.), drama u stihovima Please Add Your Signature, Date It Here (Litoria Press 2021.) i Breathe In, Breathe Out (Picaro Poets 2023.).

Lyn Reeves je bivša predsjednica Australskog haiku društva i generalna direktorica Pardalote Pressa, suradnica urednika časopisa Famous Reporter i članica upravnog odbora Tasmanijskog centra za pisce. Surađivala je sa slikarima, grafičarima, glazbenicima i fotografima na raznim događajima koji obuhvaćaju različita područja umjetnosti. Najnovija zbirka Lyn Reeves, Designs on the Body, osvojila je nagradu IP Picks Best Poetry 2010., a objavio ju je Interactive Press. Njezina poezija, haiku i priče su zastupljene u svjetskim časopisima i antologijama. Ima tri zbirke poezije Lyn je osvojila nekoliko nagrada, stipendija i rezidencija te je čitala na raznim mjestima i festivalima diljem Australije.

O nagradi John Bird Dreaming Award:

Pozadina: Nagrada je nazvana u čast „desnorukog pjesnika s istočne obale Australije“ koji je pokrenuo i osnovao Australsko haiku društvo, okupljajući haiku pjesnike iz cijele zemlje s misijom poticanja i promicanja uživanja u haiku poeziji. John Bird je bio strastveni zagovornik haikua napisanog iz autentičnog osjećaja mjesta, što je poticao kroz svoju „Zbirku sanjarenja“. Također je bio mentor brojnim australskim haiku pjesnicima, a njegov utjecaj na rast haikua u Australiji je neprocjenjiv.

Obrazloženje žirija nagrade John Bird Dreaming Award:

Francis William Bourdillon (1852.-1921.) jednom je napisao „Noć ima tisuću očiju / A dan samo jedne“. Ovaj blistavi haiku počinje slikom zvjezdanih očiju koje gledaju na svijet - ili možda galaktiku izbodenu iglama gdje svjetlost neba sja poput zvjezdane svjetlosti. U devet riječi pjesnik slavi žene i umjetnički oblik koji je nekoć bio nužan. Aliteracija povezuje svaki redak: noć / generacije /žene/ ručni rad. Asonancija u „žene“ i „su“ naglašava ručni rad kao važnu aktivnost. Mnoge žene radničke klase šivale su kako bi zaradile za život. Privilegirane žene šivale su kao nužno postignuće i kako bi se oslobodile dosade i izolacije. Ručni rad nekoć je bio dio australskog školskog kurikuluma za djevojčice. Krugovi šivanja bili su, i još uvijek jesu, sredstvo komunikacije gdje žene dijele svoje najnovije životne priče. Bezbrojne priče prenose se s generacije na generaciju. U ovom društvu odbacivanja, ručni rad i dalje opstaje.

Hazel Hall

Ovaj haiku odmah je privukao moju pažnju i nije me puštao. Prožet je yugenom: „dubokim, tajanstvenim osjećajem ljepote svemira... i tužnom ljepotom ljudske patnje.“

Ovdje postoji poštovanje, ne samo prema veličanstvenosti neba prošivenog zvijezdama, već i prema ženama koje su kroz vrijeme strpljivo stvarale i popravljale, i praktično i estetski životne potrepštine, predmete. Jednostavno zanimanje, ali bitno, kojim su se vještine, priče i tradicije prenosile s jedne žene na drugu. Prisutan je i osjećaj nostalgije za obrtima poput ručnih radova koji se zamjenjuju strojno izrađenim jednokratnim potrošnim materijalima. Pobjednički haiku, koji slavi trajnu vrijednost ženskog rada povezuje živote kroz vrijeme i svemir koje u prolazu tek kratko nastanjujemo.

Lyn Reeves

https://australianhaikusociety.org/2025/05/02/results-of-the-3rd-john-bird-dreaming-award-for-haiku/

XXV. natječaj za dodjelu književne nagrade „KATARINA PATAČIĆ”

 

VARAŽDINSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO i

OGRANAK MATICE HRVATSKE U VARAŽDINU

objavljuju XXV. natječaj za dodjelu

KNJIŽEVNE NAGRADE

„KATARINA PATAČIĆ” 

Varaždinsko književno društvo utemeljilo je književnu nagradu „Katarina Patačić”, za najbolju samostalnu knjigu na kajkavskom narječju, objavljenu u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj.

Na XXV. natječaj za književnu nagradu „Katarina Patačić”, autori i nakladnici mogu predložiti knjige iz recentne književne produkcije koje su u cijelosti pisane kajkavskim narječjem. Na natječaj se mogu javiti i autori kojima je već dodijeljena spomenuta nagrada. U obzir dolaze knjige, tiskane i objavljene između 1. siječnja i 31. prosinca 2024. godine.

Prijaviti se mogu zbirke pjesama, romani, novele, pripovijetke, kratke priče, crtice, humoreske, eseji, drame, znanstvena fantastika i sl. U konkurenciju ne ulaze antologije, zbornici, prijevodi i sl.

Pisani prijedlog s podacima o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, broj mobitela i e-mail adresa) i tri primjerka knjige treba dostaviti do 16. lipnja 2025. na adresu:

Tugomir Orak

Leopolda Ebnera 4

(ZA NAGRADU „KATARINA PATAČIĆ”)

42000 VARAŽDIN

Molimo Vas da knjige šaljete običnom poštanskom dostavom ili predate osobno g. Oraku (informacije: g. Tugomir Orak, mob.: 095 360 5779, e-mail: tugomir.orak@gmail.com).

Knjige se ne vraćaju. Književna nagrada se sastoji od plakete sa siluetom Katarine Patačić koju dodjeljuje Varaždinsko književno društvo i umjetničkog djela (slika) kojeg dodjeljuje Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu. Odluku o dobitniku književne nagrade „Katarina Patačić”, donosi Ocjenjivačko povjerenstvo. Odluka će biti objavljena u sredstvima javnog priopćavanja, a nagrada će se dodijeliti polovicom studenoga 2025. povodom Mjeseca hrvatske knjige.

CeKaTE | Jane’s Walk 2025: Grad u ritmu koraka: Poziv na tematske šetnje koje oživljavaju kvartovske priče i povezuju zajednicu

 

Centar za kulturu Trešnjevka i projekt Mapiranje Trešnjevke i ove se godine priključuju globalnoj inicijativi Jane’s Walk, koja se održava u više od 200 gradova svijeta. Tijekom cijelog svibnja 2025., organizira se ukupno 13 besplatnih tematskih šetnji kroz različite zagrebačke kvartove, s ciljem poticanja građana na bolje upoznavanje gradskog prostora i aktivno sudjelovanje u razvoju lokalnih zajednica. Projekt Jane’s Walk Zagreb 2025 održava se uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.

Inspirirane radom poznate urbanistice i aktivistice Jane Jacobs (1916. – 2006.), ove šetnje nisu turističke ture, već neformalne, otvorene i participativne aktivnosti u kojima šetači i vodiči ravnopravno dijele znanja, iskustva i vizije svojih kvartova. Vodiči su stanovnici, entuzijasti i stručnjaci koji poznaju “lice mjesta” i žele ga približiti drugima.

Raspored šetnji u Zagrebu: svibanj 2025.

• 08. 05. (četvrtak), 17:00 – Od Petrovog groblja do Petrove ulice (Lana Bunjevac)

• 09. 05. (petak), 17:00 – Tajne sesvetskih bunkera (Damir Fofić i Ivan Pavičić)

• 10. 05. (subota), 11:00 – Kajzerica – jučer, danas, sutra (Mirjana Sagar Muškinja i Gordana Pasanec)

• 11. 05. (nedjelja), 11:00 – Upoznajemo Brezovicu (Irena Borovina i Daliborka Kaurin)

• 15. 05. (četvrtak), 18:00 – Povijesno-umjetnička šetnja po Španskom (Faruk Islamović)

• 16. 05. (petak), 19:00 – Počeci Gajnica: naselje za tvornicu Jedinstvo 1949. – 1957. (Goran Arčabić)

• 17. 05. (subota), 09:15 – Proljetna šetnja Velikim Vrhom (Renata Tatara)

• 18. 05. (nedjelja), 09:00 – Glazbena šetnja Ilicom (Nada Bezić)

• 21. 05. (srijeda), 18:00 – ZGštenge vol. 4 (Leila Filipović)

• 22. 05. (četvrtak), 18:00 – Što su arhitekti dali Sesvetama? (Morena Želle i Višnja Kljajić)

• 24. 05. (subota), 09:30 – Kurija i okoliš u Sesvetskom Kraljevcu (Mladen Perušić)

• 25. 05. (nedjelja), 09:50 – Medvednica od A do M (Tomislav Popović)

• 28. 05. (srijeda), 17:45 – Maksimir jučer-danas-sutra (Davor Domijan)

Sve šetnje su besplatne, otvorene svima, ne zahtijevaju prijavu i održavaju se na otvorenom. Građani su pozvani da se priključe kao sudionici, ali i kao sugovornici – jer svatko poznaje svoju četvrt najbolje.

Opis svih šetnji dostupan je na mrežnim stranicama:
 www.mapiranjetresnjevke.com i https://cekate.hr/program/janes-walk-2025-grad-u-ritmu-koraka/.

#BeInclusiveWaterPolo u akciji: Bugarski i hrvatski tim povezani kroz sport

Od 22. do 26. travnja 2025. godine, grad Rijeka je ugostio sudionike iz Bugarske na jedinstvenom međunarodnom događaju u sklopu projekta #BeInclusiveWaterPolo, sufinanciranog kroz program Erasmus+ Europske unije. Domaćin događaja bio je Parasportski savez grada Rijeke, u suradnji s Bugarskom udrugom za razvoj sporta i Udrugom bugarskih plivača. Događaj je pokazao moć inkluzivnog sporta u povezivanju ljudi, rušenju stereotipa i promicanju jednakih mogućnosti za osobe s intelektualnim teškoćama.

Inicijativa #BeInclusiveWaterPolo donosi svjež i dinamičan pristup prilagođenim sportovima. Inkluzivni vaterpolo omogućuje osobama s intelektualnim teškoćama sudjelovanje u ekipnom sportu zajedno s vršnjacima slične dobi i sposobnosti. Time se stvara zabavno i natjecateljsko okruženje koje pomaže u razbijanju predrasuda i promiče istinsku inkluziju kroz tjelesnu aktivnost. Koncept je prvi put predstavljen na Pozivnim igrama Specijalne olimpijade na Malti 2022. godine, a njegov uspjeh potaknuo je daljnji razvoj i prekograničnu suradnju.

Ovaj je događaj ujedno bio i vrhunac redovitih inkluzivnih treninga vaterpola koje su tijekom protekle godine provodili bugarski i hrvatski timovi, čime se dodatno istaknula predanost lokalnih zajednica održivoj i smislenoj inkluziji kroz sport.

U Rijeci je program uključivao praktične treninge i kulturna istraživanja. Prvog dana grupa je stigla i bila srdačno dočekana u Rijeci. Drugog dana posjetili su Art Kvart „Dječja kuća“, nakon čega je uslijedio trening na bazenu Kantrida i orijentacijska avantura u povijesnoj četvrti Trsat. Treći dan donio je šetnju središnjom pješačkom ulicom u Rijeci – Korzom, a dan je zaključen prijateljskom utakmicom inkluzivnog vaterpola na bazenu Kantrida i rekreativnim posjetom primorskom gradiću Opatiji. Posljednjeg dana održan je univerzalni sportski trening te nezaboravan izlet u Hum, poznat kao najmanji grad na svijetu, nakon čega su se timovi pripremili za povratak kućama.

Projekt ima za cilj ne samo pružiti kvalitetno inkluzivno sportsko iskustvo, već i ponuditi praktične alate i resurse kako bi se osigurala održivost i mogućnost prenošenja koncepta. Kao jedan od očekivanih rezultata, inicijativa će izdati tiskano izdanje priručnika "#BeInclusiveWaterPolo" koji sadrži metodologiju testiranu tijekom mobilnosti, čime će se sportskim klubovima diljem Europe omogućiti implementacija inkluzivnih vaterpolo programa. Digitalne verzije priručnika, zajedno s videouputama, bit će dostupne na mrežnoj platformi www.mywaterpolo.org, što omogućuje široku dostupnost i primjenu unutar EU.

Projekt #BeInclusiveWaterPolo predstavlja sjajan primjer kako se timski sportovi mogu prilagoditi kako bi se promicala inkluzija, gradila zajednica i svima pružila prilika za sudjelovanje, razvoj i zabavu – bez obzira na njihovu pozadinu ili sposobnosti. Kombiniranjem sportskog duha, suradnje i inovacije, ova inicijativa stvara trajne promjene u području inkluzivnog sporta.

Stanovnik Hrvatske u 2023. godini posudio je prosječno 1,33 knjige

 

Stanovnik Hrvatske u 2023. godini posudio je prosječno 1,33 knjige - više od 2.000 autora čeka isplata za javne posudbe njihovih knjiga

­ ­ U hrvatskim je knjižnicama u 2023. godini bilo 5.145.298 posudbi knjiga, pokazuju podaci koje je prijavilo 20 županijskih narodnih knjižnica, a obradila služba HDS ZAMP.    Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je sredinom 2023. godine imala 3.859.686 stanovnika, što bi značilo da je stanovnik Hrvatske u javnim knjižnicama (isključujući posudbe obavljene u školskim i sveučilišnim knjižnicama) godišnje posudio 1,33 knjige.    To je izrazito malo u usporedbi sličnih podataka s europskim šampionima Fincima (15,3 posudbe godišnje) ili susjedima Slovencima (11 posudbi). I ta loša vijest, ipak, ima svoju dobru posljedicu: književnici, prevoditelji i ilustratori uskoro će dobiti svoje zaslužene honorare za javnu posudbu knjiga iz knjižnica diljem RH.    HDS ZAMP, u suradnji s Društvom hrvatskih književnika (DHK), ovih dana započinje s isplatama autorskih naknada za javne posudbe u knjižnicama obavljene u 2023. godini.   Zahvaljujući kontinuiranoj (i očito je – opravdanoj) potpori Ministarstva kulture i medija RH, ova se praksa uspješno provodi već osam godina, a i ove godine osiguran je iznos od 500.000 eura. Iznos naknade po jednoj posudbi iznosi 0,17461 € za pisce, 0,08730 € za ilustratore i 0,06984 € za prevoditelje.   Književni ukus Hrvata u 2023. godini   Vrh ljestvice najčitanijih književnika i 2023. godine držao je niz živućih klasika kao što su Sanja Pilić-Spindler, Pavao Pavličić, Sanja Polak i Miro Gavran, kojima se pridružio i pokojni velikan Ivan Kušan, dok se na listi najčitanijih knjiga u 2023. nalaze djela Kristiana Novaka, Ivane Šojat, Gorana Tribusona, Olje Savičević Ivančević, Roberta Perišića, Vedrane Rudan, Jurice Pavičića, Mire Furlan te Zorana Ferića.   Kada je riječ o prijevodima, hrvatski čitatelj bira emotivne i univerzalne naslove. Valerie Perrin osvojila je srca s "Svježom vodom za cvijeće", Kristin Hannah s američkim sagama "Četiri vjetra" i "Mojom Aljaskom", dok korejski hit "Molim te, pazi na mamu" otvara vrata korejskoj kulturi, ali i općenito u život jedne majke. Elena Ferrante i dalje vlada s "Genijalnom prijateljicom", a Matthew McConaughey je s "Zelenim svjetlima" dokazao da i memoari slavnih mogu biti inspirativni i duboki.   Najposuđivanija domaća beletristika u 2023. godini: "Voli me više od svega na svijetu" - Mira Furlan "Ciganin, ali najljepši" i "Črna mati zemla" - Kristian Novak "Dok prelaziš rijeku" - Zoran Ferić "Sama" - Ivana Šojat "Mater Dolorosa" - Jurica Pavičić "Zbogom, Izabel" - Goran Tribuson "Ljeta s Marijom" - Olja Savičević Ivančević "Brod za Issu" - Robert Perišić "Doživotna robija" - Vedrana Rudan   Najposuđivanija strana beletristika u 2023.godini: "Svježa voda za cvijeće" - Valerie Perrin, prijevod: Maja Ručević "Četiri vjetra" i "Moja Aljaska" - Kristin Hannah, prijevod: Mirjana Valent "Pačinko" - Min Jin Lee, prijevod: Mirna Čubranić "Molim te, pazi na mamu" - Kyung-sook Shin, prijevod: Mirna Čubranić "Povratak" - Nicholas Sparks, prijevod: Selma Muftić Pustički "Knjižnica na obali mora" - Roisin Meaney, prijevod: Ana Knežević "Genijalna prijateljica" - Elena Ferrante, prijevod: Ana Badurina "Zelena svjetla" - Matthew MacConaughey, prijevod: Vedran Pavlić "Greta: godine ljubavi, godine sjećanja" - Susanne Abel, prijevod: Sanja Gjenero   Najčitaniji domaći autori (abecedno): Miro Gavran Ivan Kušan Pavao Pavličić Sanja Pilić-Spindler Sanja Polak   Prevoditelji i ilustratori s najviše posudbi (abecedno):   Prevoditelji: Aleksandra Barlović Mirna Čubranić Ozren Doležal Ira Martinović Igor Rendić   Ilustratori: Stjepan Bartolić Niko Barun Jelena Brezovec Ivana Guljašević Kuman Ljubinka Vončina     Čestitamo svim autorima! „Dugogodišnja suradnja knjižnica, Ministarstva kulture i medija, Društva hrvatskih književnika i HDS ZAMP-a rezultirala je primjerom iznimno uspješne implementacije prava književnika – modelom koji je danas među rijetkima u cijeloj Europi, pa čak i šire. Čestitke svim autorima – onima na vrhu ljestvica, ali i svima ostalima čije knjige možda nisu najposuđivanije, no njihova važnost za kulturu i književnost je neupitna“, istaknuo je Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.    Poziv autorima i nositeljima prava U sustavu javne posudbe još uvijek postoji dio autora i nositelja prava za koje DHK i HDS ZAMP nemaju dostavljenu potrebnu dokumentaciju za isplatu naknada za književna djela. Kako vam sredstva ne bi otišla u zastaru, važno je dostaviti dokumentaciju za isplatu odnosno jednokratno potpisanu Punomoć.   Ako se nalazite na abecednom popisu neidentificiranih autora ili nasljednika, molimo vas da što prije dostavite: Potpisanu Punomoć (za autore i nasljednike) Rješenje o nasljeđivanju (za nasljednike preminulih autora)   Dokumente možete poslati na: DHK – Trg bana Josipa Jelačića 7, 10000 Zagreb ili na HDS ZAMP – Heinzelova 62a, 10000 Zagreb   Za upite vezane uz ovaj popis ili status vaših prava, slobodno se javite na javna.posudba@hds.hr ili na telefon 01/6387-000   Više informacija o pravima javne posudbe i sustavu naknada možete pronaći i na službenim stranicama DHK-a: https://dhk.hr/o-nama/autorska-prava/

Rozin kutak

 

TAJNE I SIMBOLI "ČAROBNE FRULE" I ZVONČIČOF

Piše: Eleonora Ernoić Krnjak

I… tak.

Ja vam se više opče ne bavim politikom.

Se vam je to kak v operi.

Sem bila na “Čarobnoj fruli” neki den.

Si su moji kolege izversni, ali Schickaneder se baš i ni isprsil.

Se je kak čušpajz: mate Tamina, princa, pred “zlom” se onesvesti.

Najdu ga tri žemske, sperve im se jahke dopadne ali se saberu i sete da ih kontrolirja Kraljica noći koja oče da T. spasi njenu kčer Paminu koju je zaprl Sarasto kaj je zločesti. T. se zaljubi mam vu slikicu kčeri…

Tu je i čovek-ptica Papageno kaj iste dela za Kraljicu i oni buju skup (T. i Papageno) dišli po Paminu.

Je, ali se onda ustanovi da je S zel Paminu jer je on zaprav dobri a Kraljica to nie i kak ju je htel spasiti (Paminu) buju dal T. ak ovaj prejde tri kušnje…

Jena od njih je i da bu mučeči kaj je v operi gotovo pa nemoguče napraviti.

Onda bu prešel v Hram kojeg čuvaju čuvari i vodiči i se je kak v piramidi i masonskoj tajnoj knjigi (kaj je več Tolstoj v Ratu i miru v detalje opisal) ali se sie režiseri i dirigenti sveta kunu da to ni pod razne ni slobodnozidarjska tema jer je to Tajna a ionak se se klima ali ja ne vidim da to ne bi mogla i biti s obzirom na potresne i antistatičke zidarjske obnove v stvarnemu i prenesenom značenju vu RH.

No, v glavnem, ni jasne zakaj Pamina i T. liepe popievaju a onda moraju čkomiti.

I Paminu kojoj je inače nepoznato boravište pronajde mamica kraljica i veli da ak ne probode S. bu je se odrekla… Pamina mesto da dekne S. oče deknuti sebe jer se Pamino z njom ne spomina… onda dojde Papageno pa ju vteši i ona njega i dojde Papagena koju Papageno dozove ž “zvončekimi” na kraju i buju mali puuunooo dece i Tamino i Papagena na i z “čarobnom frulom” buju “zbrani” i “sveti” i mamica-kraljica zgine v pakel i sie su sretni i veseli.

Nišče se nie nigdar usudil pitati o zvončekima i čarobnoj fruli kak čega simbolima pa se nem usudila ni ja.

To nišče nie razmel nigdar…

Kak ni politiku EU i okolnih institucijof.

CeKaTe | Premijera predstave „Zatvorsko cvijeće”

 

Zagreb, 29. travnja 2025.

Centar za kulturu Trešnjevka i TeatarR s ponosom najavljuju premijeru predstave Zatvorsko cvijeće, koja će se održati u utorak, 6. svibnja 2025. godine u 20 sati u Društvenom domu Prečko (Prečko 2a).

Ulaznice su besplatne uz obaveznu prijavu: ameniss@cekate.hr.

O predstavi „Zatvorsko cvijeće”

Na Badnjak, zatvoreniku Bruni Ružiću, koji mjesec dana nevin provodi iza rešetaka, u ćeliju ubacuju glasnog i pripitog nasilnika Narcisa Pupoljka. Situaciju dodatno otežava zatvorski čuvar Mladen (Mlađo) Jaglac, a ni dolazak neiskusne odvjetnice Jasenke Lavande ne donosi olakšanje. Bruno je primoran suočiti se s beznadnom situacijom, u priči ispunjenoj crnim humorom i životnim apsurdima.

Predstava Zatvorsko cvijeće peta je produkcija kazališne družine TeatarR, poznate po specifičnom stilu prepunom crnog humora, dubokim i kompleksnim pričama te upečatljivim glumačkim izvedbama.

Glumačka podjela:

• Mladen Jaglac — Ivan Stanić

• Narcis Pupoljak — Mišo Goman

• Bruno Ružić — Dejan Seferović

• Robert Slak — Ricardo Osmanović

• Mirna Ružić — Nikolina Bubnjar

• Jasenka Lavanda — Valentina Seferović

• Rupert Trn — Mislav Marinović

Tekst: TeatarR

Režija: Zvjezdana Bubnjar

Oblikovanje rasvjete: Zdenko Trandler

Trajanje predstave: 60 min

Program se održava uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

O TeatruR

TeatarR djeluje u sklopu Umjetničke organizacije Multikulti, osnovane 2017. godine s ciljem aktivnog uključivanja svih društvenih skupina u umjetnički i kulturni život grada Zagreba. Organizacija kroz kazališne, glazbene, scenske i filmske projekte potiče kreativnost, osobni razvoj te društvenu osviještenost.

Jedan od značajnih projekata Multikultija je i osnutak TeatraR, kazališne skupine koja od 2018. godine djeluje kao platforma za kvalitetnu integraciju mladih Roma kroz kazališni rad i edukaciju, potaknuta inicijativom Udruge Kultura Nova, Udruge žena Romkinja Hrvatske Bolja budućnost i Instituta za demokraciju iDemo.

Za više informacija na: https://cekate.hr/program/premijera-predstave-zatvorsko-cvijece/  

Stevo Leskarac | Ciklame

 

Ivanu Goranu Kovačiću

Pjesniče pogledaj obzor, noć mu se evo šulja,

Životu jeza u inat ukrasti šapat kani.

Valjda si ipak znao gdje čekaju partizani.

Kupa u maglu roni, a stari se čamac ljulja.

Nek pjesma tvoja živne dok srce stihovlju srlja!

Plamtećih slika je puna nevinost krvi site.

Gone te opojne misli teške i ubojite...

Paziš da čistoga duha savjest se ne uprlja.

Možda si vječitu ognju jezika plamen krao

Braneći izmučen vrisak u gluhoj crnoj jami.

Pišući gusta slova dobro si, ipak, znao

Da ćemo oči u tamu, u smrt nositi sami.

Patnju je duboka mraka trak svjetla izigrao,

Kaplja se tvoje krvi krijesila na ciklami!

Biserje samoće, Beletra, 2024.

Ivan Pozzoni | «MICKEY»

Danas sam otkrio, na lit-blogu, iz predavanja amatera bez mozga

da se u mojim proučavanjima književne historiografije činilo da postoji karika koja nedostaje,

moja je makropogreška bila da se cjelokupna književnost dvadesetog stoljeća sastoji

u liniji trinoma Dossi/Lucini/Sanguineti i na temu dédoublement,

originalnost činjenica opovrgla je moje mišljenje

središnju osovinu talijanske književnosti čini tema »kurca«.

"Budala" počinje pokazivati ​​svoju snagu u realizmu,

kod kombinacije «minchione»/Verga nema opasnosti od eufemizma,

upotreba ovog izraza često se nalazi u meandrima kazališnog Triveneta

kombinacija «minchione»/Goldoni uzrokuje kontracepcijsku kombinaciju,

nije mogao ne uključiti se u polemiku između neoklasicizma i prosvijećenog romantizma

kombinacija «minchione»/Manzoni je sinonim za neimenovanog kastrata.

Napuljski terorizam Flag sestara je ono što uzrokuje sramotu

kombinacija «minchione»/Giusti kao da je naslov porno filma,

Razmišljam o petom i posljednjem paru, idiot piše pisac Vampa

razmišljanje, trmòn, trmòn, trmòn, i odjednom hipokampus zasvijetli,

Vampa neće biti Bertelli Luigi, poznat kao Vamba, kreator mog avatara Gianburrasca

Odbijam kombinaciju «minchione»/Vamba i s pravom se upisujem na Accademia della Crusca,

Ja, magarac koji posjećujem ove zabranjene zone jednostavno tražim glupu drolju

i otkrivam na www velike poznavatelje "kurca", koji i Galantaru dovode do suza.

Ana Mihovilović | Mogli bismo

 

Ljudi se

Kreću

S tim zlokobnim

Vjetrom

Ništa

Ne pitajući.

Oblaci su

Brzi 

Vlakovi budućnosti.

Mi? Mogli bismo

Pobjeći daleko

Postati srne…

Pošalji mi pjesme

Iz onog davnog svijeta

Da znam da sve to

Nije bio samo san.

Da ih pjevamo u trenucima

Kad iskonski

Strahovi u nama

Pretvoreni u tjeskobu i smiješne fobije

Ponovno ožive

U spasonosnim

Šumama.