Stevo Leskarac | Baršun čula

Slikarici - Jasni Denich

Čudesna je ona! Gusta kao gesta

Uzbuđenog tkiva što dubine traži.

Cvjeta poput pjesme ili topla tijesta,

Ne podliježe sreći, srdžbi, niti laži.

Obujmila dlanom širine nebeske

Pa nebeskim prahom sad leptire hrani.

Čvrstoća ju resi monolitne freske,

Zaronjene dušom u dan razigrani.

Smisao si davno dala mojem danu

Ponudivši svoju iskrenost sa vrela.

Obojala zlatom moju si osamu

Kao tihu vodu pigment akvarela.

Oblaka bi masku mogla da raskrinka.

Baršun čula čuva kao vlastelinka.

Perje svitanja, Naklada Bošković, 2020.

Lada Franić | Dok ste vi sanjali...

Dok ste vi sanjali
o svjetlu
mi nismo bile
u knjigama,
u debelim raspravama,
nego
u pepelu
u tijelu koje rađa
vaše svijetle
snove.

Vi ste govorili
o svjetlu.

Mi smo palile
vatru života.

Vi ste se zaklinjali
u budućnost.

Mi smo krpale
sadašnjost
da se ne raspadne
prije jutra.

Kažete:
san o svjetlu
daje smisao.

Nama je dao
žuljeve,
šutnju,
naviku
da ne pitamo.

Dok ste vi
ginuli za
ideje,
mi smo pokapale
posljedice.
Bez govora.
Bez himne.
Bez barjaka.

Vi kažete:
svjetlo guta najbolje
ljude.

Mi kažemo:
mrak jede
one koje
ostanu,
one koje čiste za
snovima,
one koje nitko ne zove
najvećima
jer nisu imale vremena biti
velike.

U vašem svjetlu
mi smo sanjale
o rukama koje
prelaze preko
naših bedara.

Vi ste brojali
ordenje.

Mi smo računale:
koliko ima brašna,
koliko ima dana,
koliko još možemo
izdržati
bez raspada.

I da...
znamo za
svjetlo,
ali ga ne
veličamo
jer svjetlo koje
ne grije
našu djecu
nama je
nebitno.

Svjetlo koje traži
žrtvu
uvijek prvo
uzme
majku.

Ako se nešto
treba učiniti,
jest:
prestati sanjati
preko naših
leđa i
maternica.

Mi ne tražimo
svjetlo.

Mi želimo
običan
spokoj
an
dan.

14. Predbožićna trešnjevačka dijagonala

 

U ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u 18 sati, Centar za kulturu Trešnjevka poziva građanke i građane na 14. Predbožićnu trešnjevačku dijagonalu, besplatnu tematsku šetnju koja se tijekom godina profilirala kao jedan od prepoznatljivih prosinačkih programa CeKaTe-a.

Riječ je o opuštenoj, istraživačkoj šetnji u nepoznato, koja započinje na Trešnjevci, ali se ne zadržava isključivo unutar njezinih granica. Dijagonala svake godine vodi sudionike dalje, izvan očekivanih ruta, prelazeći prostorne i simboličke granice kvarta te otvarajući nove poglede na grad i njegovu širu okolicu.

Program je dio dugogodišnjeg projekta Mapiranje Trešnjevke, kojim Centar za kulturu Trešnjevka sustavno istražuje, dokumentira i interpretira prostor kvarta i njegovih rubova kroz šetnje, razgovore i susrete s građanima. Projekt povezuje povijest, svakodnevicu i osobne priče, potičući drukčije čitanje urbanog prostora i njegovo doživljavanje kao živog, promjenjivog krajolika.

Šetnju vodi Vanja Radovanović, dugogodišnji voditelj i poznavatelj zagrebačkih kvartova, poznat po pristupu koji spaja povijesne činjenice, urbane mitove i iskustveno hodanje gradom. Predbožićna dijagonala zamišljena je kao zajednički hod u kojem sudionici, uz razgovor i slušanje, postupno otkrivaju kamo ih put vodi, jer završna točka, kao i uvijek, ostaje iznenađenje.

Mjesto okupljanja je u Adžijinoj ulici, u parku ispred nekadašnjeg Samoborskog kolodvora (danas pivnica Budweiser). Zbog duljine i dinamike šetnje, preporučuje se dolazak javnim prijevozom te odgovarajuća priprema.

Šetnja je besplatna, prijave nisu potrebne, a program će se održati po svim vremenskim uvjetima.

Praktične informacije za sudionike:

• preporučuje se topla odjeća

• obuća prikladna za dulje hodanje i različite podloge

• dobro raspoloženje i doza znatiželje

Predbožićna trešnjevačka dijagonala već četrnaestu godinu zaredom simbolično zatvara kalendarsku godinu zajedničkim hodanjem, započinjući na Trešnjevci, ali uvijek spremna otići korak dalje.

Kornelija Kuvač | Mreže koje su nas isplele

Ploha

soliteri osamdesetih

parketi koji su morali ostati čisti

transformacija ružnog pačeta prije sna

plačeš, a majka ne prestaje čitati

Andersena

vrtić je natopljen varikinom od šest ujutro,

najvažnije je biti čist,

a pletenice uredne.

Prvi kubik mreže

ravnopravnost nismo učile iz teorije

ni na barikadama

mlatile smo se s njima na kvartovskom betonu

penjale po garažama

hodale ivicama krova

mlatarale nogama nad gromobranima i gurlama

(s crkvenim tornjevima, kasarnama, morem i crvenim zalaskom kao kulisom)

ratovale i ljubile se po autima

padale s kestena

na leđa

subotom išle na zbor

nedjeljom na misu

ponedjeljkom vozile bicikle i oskvrnjivale spomenike

onda brale batine

pa mrežastih nogu ponavljale

nenaučeno.

Trodimenzionalne mreže (sa svih strana)

jednog smo dana postale 

hrana

dojkinje malih svemira

i čitavih sela

mreža kapilara, strija i žljezdanog tkiva

nemirne bijele kapljice

potoci tijela

kiselkasti mirisi

recepti za slatkiše

Gospa Marija

Poderane mreže

budimo se kao

dugonogi šišmiši

postale smo strašne

opasne

zmajsko leglo sigurnog koraka

sjajnih očiju i širokog osmijeha

jahačice najviših frekvencija

od nas noću bježe kopači podzemnih labirinata i pletači

miševi

štakori

i otrovni pauci

Međunarodna gostovanja Društva hrvatskih književnika Ogranka Sisačko-moslavačke županije

Članovi i suradnici Društva hrvatskih književnika, Ogranka Sisačko-moslavačke županije, gostovali su proteklih tjedana na prestižnim međunarodnim književnim manifestacijama u Mađarskoj i Rumunjskoj.

Budimpešta, Hrvatska književna Panonija VIII.

27. i 28. studeni 2025.

Na poziv Mirka Ćurića, utemeljitelja ove manifestacije i predsjednika ogranka Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemskog, uz istaknute sudionike iz Mađarske, Hrvatske, Austrije, Srbije i BiH, nastupili su članovi i suradnici našeg ogranka DHK Sisačko-moslavačke županije: Siniša Matasović, predsjednik ogranka, Sanja Domenuš, nagrađivana pjesnikinja i članica Upravnog odbora ogranka i Branko Tompić, dobitnik nagrade ''Korzo slova'' za knjigu poezije.

Nastupili su u prostorijama hrvatske medijske i izdavačke kuće Croatica, na Filozofskom fakultetu u Budimpešti (odsjeku za slavistiku, katedra kroatistike) te u kompleksu HOŠIG koji obuhvaća hrvatsku osnovnu školu, vrtić i đački dom.

Rumunjska, Temišvar i Karaševo

11. i 12. prosinca 2025.

Članovi i suradnici Ogranka DHK Sisačko-moslavačke županije gostovali su 11. i 12. prosinca 2025. godine u Rumunjskoj, u Temišvaru i Karaševu. 

Gostovanje je realizirano na poziv Petra Hategana, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj, člana Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske te lektora hrvatskog jezika na Sveučilištu Zapad u Temišvaru. Ogranak su predstavljali predsjednik Siniša Matasović, nagrađivana pjesnikinja i članica Upravnog odbora ogranka Sanja Domenuš i nagrađivani pjesnik Branko Tompić, dobitnik nagrade ''Korzo slova'' u 2023. godini za zbirku poezije. Pridružili su im se sisački kantautor duhovne glazbe Danko Tomanić, predsjednik Udruge slijepih SMŽ i asistentica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu za poučavanje hrvatskog jezika Anna Komarytsia.

U četvrtak 11. prosinca su nastupili na Sveučilištu Zapad u Temišvaru (West University of Timișoara) u okviru programa "Ambasadori u dijalogu, Diplomacija putem jezika i kulture". Gostovanje je upriličeno uz panel raspravu na spomenutu temu, na kojoj su uz prof. Hategana sudjelovali veleposlanica RH u Rumunjskoj gđa. Marija Kapitanović i prof. Petar Radosavljević s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za romanistiku. Matasović, Domenuš i Tompić su se u književnom dijelu programa predstavili interpretacijom svojih odabranih pjesama. Pjesme su uz mentorstvo prof. Hategana na rumunjski jezik prethodno preveli studenti sveučilišta te su ih ovom prilikom i pročitali. Anna Komarytsia je održala prikladno izlaganje naslovljeno "Osobine poučavanja hrvatskog jezika odraslima'', a kantautor Tomanić je između dijelova programa uz gitaru izveo nekoliko svojih autorskih pjesama.

Gostovanje je nastavljeno u petak 12. prosinca nastupom u Karaševu, mjestu s dominantnom hrvatskom nacionalnom manjinom doseljenom u te predjele još u 14. stoljeću. Sudionike iz Hrvatske je dočekao i pozdravio načelnik općine Ivan Hategan, a u publici su se našli i zainteresirani predstavnici šire društvene i crkvene zajednice Karaševa i okolnih hrvatskih mjesta (Lupak, Klokotići, Neremiđ…), kao i profesori i mnogobrojni učenici tamošnje osnovne škole. Naglasak tog dijela programa je bio na duhovnoj komponenti književnog i glazbenog stvaralaštva. Članovi i suradnici ogranka su uz moderiranje prof. Hategana u živoj interakciji s okupljenima također održali kratka izlaganja o svom umjetničkom djelovanju i raznim drugim životnim temama koje su zanimale domaćine. Podrazumijeva se da su tamošnji Hrvati svojim gostima susretljivo i maštovito predstavili svoje očuvane običaje, kulturno i gastronomsko naslijeđe. Ovaj iznimno srdačan i produktivan susret završio je obilaskom obližnje župne crkve u Karaševu i molitvom te pozivom gospodinu Petru Hateganu na uzvratni posjet Sisku i našoj županiji dogodine uz odabranu delegaciju hrvatske zajednice. Susret je za medije zabilježio Daniel Lukačela, vrijedni novinar koji redovito prati događaje hrvatske zajednice u Rumunjskoj.

Kulturno informativni centar (KIC) večeras u 19:00 sati obilježava svoju 60. obljetnicu atraktivnim programom koji ispuniti Galeriju Forum i druge KIC-ove prostore

 

60 GODINA KIC-a: Bogat program uz jazz i otvorenje izložbe koja pruža uvid u kulturni tempo zagrebačkog KIC-a

Šest desetljeća stvaralaštva, susreta i vizionarskih programa Kulturno informativnog centra

Kulturno informativni centar (KIC) obilježava svoju 60. obljetnicu atraktivnim programom koji će u srijedu, 17. prosinca ispuniti Galeriju Forum i druge KIC-ove prostore. Otvara se velika slavljenička izložba, lansira se novi digitalni arhiv dostupan na arhiv.kic.hr, dok će večer otvorenja dodatno zaokružiti poseban jazz program inspiriran Modern Jazz Quartetom – svojevrsna glazbena posveta bogatoj KIC-ovoj povijesti i njegovoj ljubavi prema jazzu. Izložba ostaje otvorena do kraja siječnja, dok novi online arhiv donosi digitaliziranu građu iz svih šest desetljeća djelovanja KIC-a.

Izložbeni postav: fokus na razdoblje 1965.–1985.

Pier Paolo Pasolini 1970. Foto Branimir Baković 

               

Središnji dio programa čini živopisni izložbeni postav u Galeriji Forum koji prati prva dva desetljeća Centra i njegovu specifičnu ulogu u lokalnom kontekstu, u vrijeme socijalističkog modernizma, obilježeno intenzivnim društvenim razvojem i specifičnim jugoslavenskim političkim kontekstom. Instalaciju – koja uključuje multimedijalni sadržaj i svojom formom sugerira mozaičnu strukturu online arhiva – oblikovale su dizajnerica Petra Milički i arhitektica Iva Maria Jurić, dok koncepciju potpisuje Jelena Pašić. Dinamično prezentiran arhivski materijal otkriva ključne pojmove, prakse i osobe koje su obilježile rani razvoj ustanove, pružajući uvid u kulturni tempo i intelektualnu atmosferu Zagreba u tom razdoblju.

Uz središnju izložbu publika će imati priliku poslušati i radijsku instalaciju sastavljenu od davnih glasova, misli i stihova velike šestorice hrvatskih umjetnika – Ede Murtića, Đure Sedera, Zlatka Price, Koste Angelija Radovanija, Ferdinanda Kulmera i Ivana Kožarića. U Galeriji na katu KIC-a projicirat će se audiovizualni tragovi i svjedočanstava osoba čije stvaranje dodiruje programe KIC-a i Galerije Forum u raznim razdobljima. Radijski i televizijski sadržaj potekao iz bogate baštine Radija i Televizije Zagreb (današnjeg HRT-a, ujedno i partnera ovog projekta) posebno za ovu priliku oblikovali su montažerka Klara Šovagović i oblikovatelj zvuka Luka Gamulin.

Dostupan i otvoren online arhiv

Novi online arhiv omogućuje javnosti pregled građe koja uključuje plakate, fotografije, tiskane publikacije, filmske zapise i tonske snimke, nudeći jedinstven uvid u šezdeset godina KIC-ovog rada. Platforma donosi bogat materijal koji je sada jednostavno dostupan, pregledan i otvoren svima.

Povijest KIC-a: šest desetljeća kulture, dijaloga i kritičke misli

KIC je osnovan 1965. kao Centar za kulturu i informacije, s vizijom da se putem inovativnih formi progovara o suvremenim društveno-političkim zbivanjima, kulturnoj politici i najvažnijim društvenim temama. Kako je istaknula tadašnja direktorica Vera Sarić 1970. godine, cilj je bio otvaranje prostora za originalne i progresivne pristupe kulturnim sadržajima. Od samih početaka KIC je razvijao širok spektar programa – od informativno-političkih i književnih, preko likovnih i glazbenih, do filmskih i opće-kulturnih sadržaja. 

Godine 1969. u sklopu ustanove osnovana je Galerija Forum, kojom je upravljao tim renomiranih umjetnika predvođen Edom Murtićem, a kasnije proširenom Studijem GF posvećenim mladim, još neafirmiranim autorima.

Filmska tribina u KICU 1971.
Foto Branimir Baković

Zagrebačkoj kulturnoj sceni pridonio je niz djelatnika KIC-a poput  voditelja Galerije Forum Vladimira Bužančića, redatelja i voditelja filmskih programa Rudolfa Sremca te Mire Križića, jednog od najvećih poznavatelja jazza na domaćem tlu. KIC je bio i mjesto susreta s međunarodnom kulturom i umjetnošću, a već u prvim godinama djelovanja ugostio je i niz prominentnih imena poput talijanskog redatelja Piera Paola Pasolinija, novinarke i književnice Oriane Fallaci, književnog velikana Güntera Grassa te pijanista i skladatelja Johna Lewisa, čiji je Modern Jazz Quartet vješto i uz impresivnu tehničku preciznost spajao različite glazbene utjecaje – što se simbolično odražava i u programu obilježavanja godišnjice.

PR Kontakt: 

Dalibor Jakus

Odnosi s javnošću

M. +385 091 4546 408

E. dalibor.jakus@gmail.com

Igor Petrić | Sve najbolje

Svaki dan

trudiš se početi iz početka

ne bi li iznenadila slučajne prolaznike

koje ne poznaješ, ne viđaš često,

iako čine ti se poznati i sve ih je više.

Svaki dan ponovno ustaješ,

ponovno umireš

i rađaš se drugačija,

jednostavno nova,

iako ti je sve poznato

i ponavlja se, onako obično, 

začarano kao kad krug kvadrat postaje

i pretvara se da sve je u redu,

najbolje.

Želiš više, želiš promjene,

makar i u boji,

crne, bijele

ili one plave, crvene i prozirne.

Bitno je na sve dodati i nešto žute,

zelene i prstohvat srebrnkasto-sive 

iz narančaste limene kantice akrilne boje

za uređenje unutrašnje stolarije

i ostalih drvenih površina 

na kojima nijemo stoje metalne figurice ratnika

s kojima se već dugo nitko ne igra,

ne ratuje.

Ponekad želje su ostvarive

bez obzira na kavu, cenzurirane novine,

dvije tri kapljice rose na obrazu

i sve one male riječi koje još uvijek sanjaš

iako znaš da postoje. 

Svijet je ovaj čudno mjesto, 

drugačiji a opet isti.

Dani prolaze

bez obzira na kišne ili one nježne pahuljaste oblake,

sunce u magli i vjetar što ju razgrće.

Meni je svejedno,

iako želim da i tebi 

svaki dan kao današnji postane.

Ne odustaj, potrudi se! 

Iščupaj utrobu zvijeri, 

sve stranice na kojima ništa ne piše.

Važno je biti, napraviti bilo što,

makar i ono malo

samo neka je drugačije.

Zorica Antulov | Ostavi plug i zemlju

Ako u modroj mjesečini jutra

opet pronađeš miris djeteline, 

izgubljen list trputca

iz nekih davnih priča

i začuješ zemlju kako priča

i tamu kako se budi i sviće

 u nekoj staroj pa opet novoj  i sasvim istoj

već doživljenoj zori, 

ostavi plug i zemlju, 

napusti tamu i kreni

u smiraj, k ljubavi koja te zove

opet te zaziva. 

Ako u noći, u san kad toneš,  začuješ jecaj kamena užeglog u boli i vapaj 

nedosanjanih snova, 

pa zastaneš, 

u pepelu se davno zapisanih grijeha nametnutih opet izgubiš, 

ne osvrći se. 

Ostavi plug i zemlju. 

Napusti tamu i kreni. 

Zaboravi iskru lukavo potpaljenu. 

Izgorenu. 

Koracaj. 

Koracaj

u smiraj k ljubavi koja te zorom zove. 

Koja te zvati nikad i nije stala. 

Koracaj k

ljubavi koja te od začetka zazivala. 

Ostavi plug i zemlju. 

Napusti tamu i kreni.

Idi. 

Idi i slijedi Nju.