Vinko Bubić | Straža na punti

Cili svoj vik
gledaš otužno brode
Kako brazde more –
more moje i tvoje ruzine!

Blištiš valon u svojoj tišini
sa zelenon lampon prošlosti
Nad skalinan ti ovješene ordenske bite
Oksidirane titule sistema

Zidovi oko tebe
Blokovi su isprika i poretka,
sa pukotinama između “onda” i “sad”.
Višestruki debeli nanos zelene boje
curi niz tvoje šutnje.

Predugo si straža onome što više ne dolazi
I polako nećeš imati koga ispratiti
Ti si zadnja straža na punti
A vihor diže jidra zadnjeg vijađa

Toneš pod zadnjon neveron
A magnetna igla divlja.

Otvorenje izložbe Tok zbivanja

Nakon dvogodišnjeg proučavanja urbanih tokova kroz istraživanja, izložbe, radionice i društvene akcije, istraživačko-umjetnički kolektiv TOK prikazuje dvije moguće budućnosti potoka Črnomerec, jednog od nekolicine zagrebačkih potoka s djelomično otkrivenim koridorom, koji još uvijek zadržava određeni identitet i prisustvo u susjedstvima kojima teče. Uređeni ili natkriveni tok; jedna naizgled mala odluka sposobna je značajno promjeniti sliku grada kakvu poznajemo. U te dvije vizije uranjamo u Galeriji Modulor na Trešnjevci, kvartu kojim potok protječe, te uz pomoć spekulativnih novinskih naslova i kroz medij društvenih igara, pokušavamo pronaći zajednički jezik između suprotstavljenih interesa.

Otvorenje izložbe TOK ZBIVANJA održat će se u utorak, 23. rujna 2025., u 19 sati u Galeriji Modulor. Izložba će biti otvorena do 17. listopada 2025., a moguće ju je posjetiti svakim radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je besplatan. 

Autorski tim projekta i istraživačko-umjetnički kolektiv TOK čine Ana Komadina, Mihaela Sladović, Andre

Stihovnica Siska, 23. rujna 2025. | Zrinko Kapetanić

Sljedeća tribina Stihovnice Siska Matice hrvatske na rasporedu je u utorak 23. rujna 2025. s početkom u 18  sati, u Galerijskom prostoru Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije (Rimska ulica 19).

Kao glavni gost večeri nastupit će zapaženi pjesnik iz Nove Gradiške, Zrinko Kapetanić.

Ovaj hrvatski branitelj i veteran Domovinskog rata, trenutno zaposlenik MUP-a RH, kao načelnik Policijske postaje Okučani, svoju prvu autorsku zbirku poezije "Dječak u zabludi" objavio je još davne 1984. godine, da bi se s novom zbirkom "U šutnji pjevam" ponovno oglasio 2021. godine.

Od Zrinkovih nagrada i priznanja istaknimo Medalju Grada Nove Gradiške 2019. godine za doprinos promicanju kulture i društvene angažiranosti te književnu nagradu "Zvonimir Golub" 2025. godine za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu.

Sudionik je brojnih književnih manifestacija i festivala te poznat kao vješti interpretator poezije, kako vlastite, tako i ostalih suvremenih autora.

Član je Predsjedništva Ogranka MH u Novoj Gradiški, Skupštine Književnog likovnog društva Rešetari i Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata Policije PU Brodsko-posavske kao voditelj sekcije pjesnika.

Svi su pozvani, ulaz je slobodan.

Stihovnica Siska se i ove godine održava uz potporu Ministarstva kulture i medija RH te Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika.

Siniša Matasović,

moderator Stihovnice

Jedan privitak • Skenirao Gmail

Razgovori u Prozorima: Ana Kuzmanić i Marija Ott Franolić / Galerija Prozori

 

Vizual: Ana Kuzmanić

Kako nastaju umjetnički projekti Ane Kuzmanić i što za nju znači dekonstruirati dominantna čitanja stvarnosti? Kako teče proces njezina stvaranja i što misli o odnosu umjetnosti i angažmana? Što ju je ponukalo na umjetničku intervenciju u javnoj knjižnici "Ovo nije kutija" koja zagovara kritičko čitanje slikovnica i kako je osmislila rad o ideološkoj konstrukciji djetinjstva? Kako je i zašto na izložbi "Divlji rast" spojila herbarije s poviješću trešnjevačke svakodnevice? Treba li nam u Hrvatskoj veća institucionalna podrška angažiranoj umjetnosti, ali i općenitom razvoju zrelih umjetnika/ca? Kako naći motivaciju za umjetničko stvaranje u doba utilitarnosti?

O ovim i brojnim drugim temama s umjetnicom Anom Kuzmanić razgovarat će književna kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić.

 

ANA KUZMANIĆ je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila na Edinburgh College of Art Sveučilišta u Edinburghu. Jedna je od osnivačica i članica međunarodnog kolektiva Eastern Surf, a od 2009. asistentica na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije na Sveučilištu u Splitu. U umjetničkom radu problematizira ljudsku svakodnevnicu, bavi se pitanjima kolektiviteta, mogućnostima udruženog rada, pedagogijom i edukacijom mladih. Za svoj rad primila je više nagrada i priznanja, kao što su Nagrada Radoslav Putar za 2018. godinu i Visual Art Award Gradskog vijeća grada Edinburgha 2012. godine.

 

MARIJA OTT FRANOLIĆ je književna kritičarka, teoretičarka i urednica. Na portalu Moderna vremena redovito preporučuje kvalitetne slikovnice, a s Andom Bukvić Pažin je napisala knjigu "Velika važnost malih priča: zašto i kako čitati djeci".

 ----------------

O PROGRAMU

Razgovor se odvija u sklopu programa "Razgovori u Prozorima: Slikovnica kao medij na razmeđu umjetnosti i učenja" koji se odvija u suradnji Galerije Prozori s portalom Moderna vremena. Program proizlazi iz prvotnog koncepcijskog i izložbenog usmjerenja Galerije Prozori prema izlaganju ilustracije te s vremenskim odmakom propituje odnos slike i teksta u mediju slikovnice u suvremenom kontekstu, s naglaskom na njihovom umjetničkom, kritičkom i aktivirajućem potencijalu. Do sada su u programu sudjelovali ilustratori i ilustratorice Tomislav Tomić, Lila Prap, Zdenko Bašić, Maja Kastelic, Dominik Vuković, Manuel Šumberac, Hana Tintor i Klasja Habjan. 

Autorice koncepcije su književna kritičarka i teoretičarka dr. sc. Marija Ott Franolić te voditeljica Galerije Prozori, Petra Dolanjski Harni.

***

Program podržava Ministarstvo kulture i medija RH i Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

Galerija Prozori / Knjižnica S. S. Kranjčevića
Zapoljska 1, Zagreb
Radno vrijeme: ponedjeljak – petak / 8 – 20h /
subota / 8 – 14 h /

e-mail: galerija.prozori@kgz.hr

http: www.kgz.hr

Dodjela nagrada i diploma sudionicima u Ljetnom književnom/čitateljskom izazovu Gradske knjižnice Kaštela – čitaj knjige i osvoji nagradu

Dodjela nagrada sudionicima natjecanja Ljetni književni/čitateljski izazov Gradske knjižnice Kaštela – čitaj knjige i osvoji nagradu održat će se u četvrtak 18. rujna s početkom u 18.00 sati u Parku Gojača u Kaštel Sućurcu.

Sponzor glavnih nagrada je Naklada Ljevak, koja će najuspješnije ljetne čitače u kategorijama „predškolci – dječji vrtić, niži i viši razredi osnovne škole te tri najzanimljivije napisana osvrta na pročitanu knjigu“ nagraditi vrijednim knjigama, dok će Gradska knjižnica Kaštela svima koji su pročitali deset i više knjiga uručiti diplome.

U programu će sudjelovati Dramska skupina Gradske knjižnice Kaštela čiji će mladi članovi izvesti kratki igrokaz Nekad bilo, sad se spominjalo.

GKK je ove godine po dvanaesti put tijekom ljeta organizirala program poticanja čitanja za djecu i mlade pod naslovom Ljetni književni izazov Gradske knjižnice Kaštela – čitaj knjige i osvoji nagradu, a što je, u vrijeme kada ga je GKK pokrenula, 2014. godine, bio inovativan i jedinstven projekt poticanja čitanja tijekom ljeta, i ujedno prvi projekt ovakve vrste u Hrvatskoj. 

U Ljetni književni izazov GKK se svake godine uključuje sve veći broj djece., a od 2014. godine pa do danas, tijekom proteklih dvanaest ljeta, u natjecanju je sudjelovalo više od 1800 mladih čitatelja, koji su postali vjerni članovi Gradske knjižnice Kaštela, strastveni čitači i zaljubljenici u knjigu i književnost.

Osnovni cilj natječaja Ljetni književni izazov Gradske knjižnice Kaštela – čitaj knjige i osvoji nagradu jest poticanje djece na čitanje iz užitka tijekom ljeta.

Više informacija: 021 230 172 i 021 226 001.

www.gkk.hr

CeKaTe | Dan Mjesnog odbora Vrbani – program za sve generacije

 

Dan Mjesnog odbora Vrbani održat će se u subotu, 20. rujna 2025., od 10:00 do 13:00 sati na adresi Vrbani III, Palinovečka ulica 42. Manifestacija je besplatna i otvorena za sve građane. U slučaju kiše program će se u smanjenom obujmu održati u OŠ Alojzija Stepinca.

Ovaj tradicionalni događaj namijenjen je svim generacijama, od djece i mladih do odraslih i starijih, a uključuje raznovrstan kulturni, edukativni i zabavni program. Posjetitelji će imati priliku uživati u predstavama, koncertima, nastupima kulturno-umjetničkih društava, sportskim demonstracijama, kreativnim radionicama i bogatom izboru štandova.

Program započinje u 10:00 sati nastupom Studentskog kulturno umjetničkog društva Ivan Goran Kovačić – Mali čuvari tradicije i skupina Krijesnice i Žabice iz Dječjeg vrtića Grigora Viteza.

U 11:00 sati slijedi dječja predstava Kraljević Žabac u izvedbi Kazališta Prijatelj, a od 12:00 sati posjetitelji mogu pogledati demonstraciju taekwondo vještina Taekwondo kluba Čigra, nastupe KUD-a Nikola Tesla i Zbora Zrele trešnje te koncert bendova Roza smrt i The Bulletproofs iz Glazbene škole El Musicante.

Tijekom cijelog događanja, od 10:00 do 13:00 sati, održavat će se radionice za djecu: radionica Naše ruke i naša mašta mogu svašta (DV Kustošija), likovna radionica Kreativko (Superznalac), radionice SmećkoBot i Pametni auto & Sinjska alka (Robokacija) te kreativne radionice Čarobne šume. Za dio radionica potrebne su ranije prijave, a ostalima se možete pridružiti na licu mjesta. Prijave na linku.

Uz kulturno-zabavni dio, posjetitelji će moći obići i brojne štandove: Humanitarne udruge Plavi anđeo, učeničke zadruge OŠ Alojzija Stepinca, Knjižnice Staglišće (darivanje knjiga, igra i priča na otvorenom, izložba fotografija Brezovice autorice Daliborke Kaurin, otvorena do 10. listopada 2025.), Taekwondo kluba Čigra, škole Superznalac, Robokacije (Show-off zona), Kluba mladih Crvenog križa Zagreb (demonstracija prve pomoći i edukativni sadržaji), DVD-a Prečko (vatrogasna oprema, Vatrogasne kapljice i potražni pas), Udruge za podršku osobama s intelektualnim oštećenjima Grada Zagreba, FER Alumni i STEM za mlade (STEM laboratorij) te Udruge Baza za razvoj s projektom Pokus – STEM promocija.

Organizatori manifestacije su Mjesni odbor Vrbani, Vijeće gradske četvrti Trešnjevka-jug i Centar za kulturu Trešnjevka.

Raznolik program Ponta Lopud Book Bridgea ovoga tjedna otvara dijalog o književnosti i njezinim izazovima u suvremenom svijetu

 

Drugo izdanje trodnevnog književnog susreta na Lopudu otvorit će vrata dijalogu između vrsnih autora i ljubitelja pisane riječi

Otok Lopud, sa svojom bogatom poviješću i prepoznatljivim pejzažima, od 18. do 20. rujna postaje mjesto susreta domaćih i inozemnih književnih glasova na drugom izdanju Ponta Lopud Book Bridgea. Kroz pažljivo osmišljen program u Kneževom dvoru i parku Đorđić Mayneri festival nudi predavanja, radionice, čitanja, rasprave i dodatne sadržaje koji slave raznolikost međunarodnih autora i književnih formi.

Prvi dan festivala, 18. rujna, otvorit će radionica „Kreativno pisanje i književnost“ u Kneževom dvoru s uglednim autoricama Dortom Jagić i Stašom Aras, koje će sudionike potaknuti na istraživanje vlastitih narativa i kreativnih pristupa pisanju. Službeno otvorenje festivala prate pozdravna riječ osnivača, predstavljanje predstojećih aktivnosti te proglašenje pobjednika natječaja za kratku priču inspiriranu temom lopudskog hotela Grand. Inicijator susreta James Candon, profesor Billy Gray i novinar i autor Srđan Sandić potom će otvoriti raspravu „Književnost u kontekstu sukoba“ uz predstavljanje romana The Ponta Lopud Book Bridge tijekom tri dana potiče interdisciplinarnu kreativnu razmjenu i povezuje domaće i međunarodne autore. Sva događanja besplatna su i otvorena javnosti, a detalji su dostuResurrection Man irskog autora Eoina McNameea, promišljajući ulogu pisca u društvenim turbulencijama. Poslijepodnevni čitateljski segment donose Dorta Jagić, Srđan Sandić i Lucy Caldwell uz moderatoricu Stašu Aras, a večer će zaključiti monodrama The Dead House u izvedbi Martina Beanza Warda, koja kazališno progovara o gubitku, tradiciji i identitetu.

Drugog dana u Kneževom dvoru profesorica Heather Laird održat će predavanje o etičkim načelima i suvremenim trendovima u ženskoj irskoj prozi. Slijedi predstavljanje romana Ekspozicija tame autora Marka Gregura, u kojem će sudjelovati ekonomistica i spisateljica Danijela Crljen. Čitanja djela Catrione Shine (Habitat), Colina Walsha (Kala) i Martine Devlin (Charlotte) predstavit će raznovrsnost suvremene proze, a program će kulminirati u parku Đorđić Mayneri, gdje će Zlatan Stipišić Gibonni i Staša Aras kroz čitanje zbirke tekstova Drvo, nadahnutih Gibonnijevim stihovima, povezati glazbu i pisanu riječ. 

Posljednji dan započinje radionicom „Mining Memories“ autorice Cauvery Madhavan, koja će u Kneževom dvoru potaknuti sudionike na literarno istraživanje osobnih iskustava. Potom slijede čitanja Wendy Erskine i Dorte Jagić, a panel-rasprava „Odgovornosti i položaj autora u političkim trendovima“ uz sudjelovanje Shanea Tivenana, Seida Serdarevića, Danijelu Crljen i Marka Gregura, koju će moderirati Srđan Sandić, otvorit će pitanja o izazovima suvremenog pisanja u kontekstu društvenih promjena. Završnica festivala posvećena je predstavljanju novog romana Usta puna mora Jurice Pavičića i nastupu Gormflaith Ní Shíocháin Ní Bheoláin, koja će u Hotelu Glavović izvesti tradicionalne irske pjesme.

pontalopud.hr i društvenim mrežama kreativne platforme Ponta Lopud.

Kreativna platforma Ponta Lopud predstavlja tri ljetna kulturna programa 2025. te spremno dočekuje sve zaljubljenike u umjetnost, prvenstveno film, glazbu i književnost. Ponta Lopud Film Festival prvi je od tri događanja koji je održan od 26. do 28. lipnja i bio posvećen filmskoj umjetnosti. Drugi događaj, koji je od 28. do 30. kolovoza na otok privukao ljubitelje glazbe, popularni je Ponta Lopud Jazz Festival, dok će Ponta Lopud Book Bridge od 18. do 20. rujna otok pretvoriti u književno utočište i time zaokružiti ljetne manifestacije.

Književna nagrada ''Korzo slova'' 2025. Ljiljani Brković Zorčić

Pobjednica književnog natječaja ''Korzo slova'' Društva hrvatskih književnika za najbolju neobjavljenu knjigu autora Sisačko-moslavačke županije u 2025. godini je Siščanka Ljiljana Brković Zorčić sa zbirkom priča ''Uguravanje'', jednoglasno je odlučilo stručno povjerenstvo u sastavu: Željka Lovrenčić, Tihana Petrac Matijević i Siniša Matasović.

Natječaj ''Korzo slova'' pokrenut je 2020. godine s ciljem afirmacije manje poznatih autora s područja Sisačko-moslavačke županije. Na natječaj se prijavljuju cjeloviti neobjavljeni rukopisi neovisno o književnom žanru ili dobi autora. Propozicije natječaja u 2025. godini zadovoljilo je petnaest prijavljenih rukopisa.

Nagrada se sastoji od pripadajućeg priznanja, tiska nagrađenog rukopisa u nakladi Društva hrvatskih književnika i istoimene skulpture ''Korzo slova'', rad akademske kiparice Irene Škrinjar.

Natječaj i realizacija tiska nagrađene knjige se i ove godine provode uz potporu Sisačko-moslavačke županije.

Nagradu ''Korzo slova'' moguće je primiti samo jednom.

Željko Medić Žac | Dužan sam

 

***

Dužan sam
Da prenesem na tebe
Sva svoja znanja o ljubavi

Jer ti si Izabrana kao najnežnija ikada

I da ih čuvaš
Kao najveću tajnu
Koja od svih na svetu postoji

Kao što su je i na mene prenele
Sve moje negdašnje
Čarobnice

I plemkinje
I veštice i dobre vile
I one koje baš i nisu bile dobre

(Znaš da ih ne krijem)

Duga je to istorija učenja ljubavi
Sa svim mogućim imenima
Koja sam eto...polako
Zaboravio

A zbog kojih sam bolovao
Dugo i grozničavo

I evo sada
(Na najpogrešnijem mestu)
Kako se niko ne bi dosetio da si to baš ti

Predajem ti ovu vatru
Što je predugo nosim u sebi
I proglašam te za njenu čuvarku

Najnežnijoj ikada
U ime ljubavi

Slavica Aralica | Grom,šterika i sud svita

 Cijelu je noć sijevalo, gromovi tukli sve češće i bliže, a u predahu zasipali selo krupom koja je bubnjala po krovovima i škurama prijeteći da će nepozvana ući čim naiđe na prvu rupu. I struje nestalo pa selo utonulo u mrkli mrak. Da je Martinu žena živa, sad bi rekla bogobojazno da je to sud svita i da im se jedino ostaje moliti da ih Spasitelj ne preskoči zvati među odabrane. Šimić se stisnuo uz ćaću, pokrio kušinom, izmolio nekoliko Očenaša i Zdravomarija i tek pred zoru izmoren strahom konačno tvrdo  zaspao. Toliko tvrdo da nije čuo niti kad je ćaća ustao, niti da je šuškao po škafetinima dok nije pronašao onu debelu svijeću  da je odnese na zornicu i izmoli koju za svoje pokojne, a još više da izmoli od Boga da poštedi  njegovu njivicu, vinograd i masline jer od njih žive. Vani je još padalo i povremeno bi se prolomio vrisak groma, ali to Martina nije plašilo dok je imao šteriku u ruci i Božje i Marijino ime u ustima. A nije on jedini poźurio na prvu misu s istom namjerom. Prošao je pored njega i brat Josip  s pršutom pod rukom, pa stari stric Krste s damižanom, nevjesta Anuša s dvije najdeblje svijeće koje je vidio u životu, šepavi Bepo  koji se dobro pokrio kabanom da se ne vidi nosi li što ispod popu i Bogu na ispovijed ili samo svoju obogaljenu sirotinju. Opet se jače zacrnilo i svi ubrzaše korak da ih ne dohvati tuča, ako krene, ili nedajbože grom jer se u daljini čulo nekakvo prijeteće mumljanje koje se sa svakim korakom pojačavalo. Čim su se dohvatili crkve i sunuli unutra, osjećali su se spašeni, zaštićeni od svih zala.

Neki odmah poźuriše ispovjediti se i ostaviti don Tomi ono što su donijeli, a ostali posjedaše, skinuše mokre kabane i , kako su poranili, spontano krene priča .

- Martine, lipo te vidit. Nisi bija u crikvi okad su ti čer i obe žene partile na nebo. Naidija si se bija na Boga. Ne vaja tako. On uzima koga oće i kad oće.

- A ća ti znaš o tome, tebi su svi u kući, nikoga od vas nije zva. Dobro, zet ti je uteka, a jednom se unuku ne zna ćaća - bocne ga Martin, okrene se na drugu stranu, uzme onu svoju svijeću , odnese je časnoj neka je stavi na oltar i vrati se u svoju klupu. Prije nego je sjeo, provjeri je li časna stavila i zapalila njegovu šteriku na oltaru s kojega je visio gospodski bijeli izvezeni oltarnik što ga je Anuši poslao brat iz Amerike. Malo pomalo razgovor je postajao sve glasniji, vadili su se stari računi, spominjali dugovi i neraščišćene međe, a onda spominjali očevi i matere, otvarale su se nedovršene svađe. Ni žene nisu ostajale po strani. Njihovi otrovni jezici dirali su u one neizgovorene stvari i atmosfera na svetome mjestu se lagano zagrijavala. Da je netko još donio bocun crnoga i čaše ili izvukao karte za briškulu, činilo bi se da su u konobi. Opušteni, jedni ljuti, drugi nasmijani, došli su da im Bog riješi sve što nisu mogli ili znali sami.

Kad je ispovjedio i zadnjega u  ispovjedaonici veličine kapunjere s teškom zavjesom od gruba crna sukna, ukaza se don Tome u svoj svojoj širini koja nije mogla ući u svetu kapunjeru pa je on sjedio vani, a pokajnik unutra. Preleti pogledom po crkvi, prekrsti se pa zaurla :

- Tišina, marvo seljačka, u Božjoj ste kući, a ne u gostioni! Ni zvono nećemo čuti!

Tek što to reče, cijela se crkva zatrese od prvoga jutarnjeg zvona, svi zamukoše i oboriše skrušeno pogled, posramljeni više pred Bogom i svim  kipovima svetaca uokolo nego don Tomom . A onda se dogodi nešto što nitko nije očekivao: udari grom u zvono koje ranjeno svojim cijukom propara nebo,a munja uleti nepozvana u crkvu i mahnito se počne odbijati od zidova, obiđe kipove pa se zavuče u sve kutove. Potom bljesne još jače i udari na ljude. Ilija prvi pade, Mate se uhvati za opečenu nogu i klone na klecalo.

- Gori! Judi, gori kapunjera o ispovidi! - vikne netko iz zadnjega reda i mahnito počne zvati časnu da donese  blagoslovljene vode jer samo ona može utrnuti ovaj nečastivi oganj.

- Mare, za Gospu, gori ti šudar! Skini ga, neka ga vrag nosi zajedno s ovin ognjen paklenin! - Josip će ženi potežući joj šudar s glave jer u panici nije znao kako bi ga odriješio. I taman je Martin zgrabio mokri kaban da ga baci Mari na glavu kad ga Anuša potegne i zajedno se s njim baci na pod između klupa. Samo mu je ruka u kojoj je drźao lemozinu ostala na klupi i da je plamen munje ne poliźe, ne bi ni znao gdje mu je pod onom masom Anušina tijela koje se prevalilo preko njega. Jedni su kričali, drugi bolno jaukali, a neki zazivali Boga i Gospu u pomoć. Onda nagrnuše na vrata, dalje od te paklene nemani sa sto jezika koji su spekli sve što su liznuli. Za njima je ostajao samo crni trag , miris spečene kože i zapomaganje čeljadi koju su dohvatili. Više ih nije bilo briga pada li vani kiša, pa i tuča: bjeźali su od pakla u crkvi, što dalje i što brže. Šepavome Bepu munja je nagorila  štap koji je jedva izdržao njegovu težinu do crkvenih vrata . Tu se uz prasak  slomio,a on se, padajući, uhvatio za mramorni zdenac sa svetom vodicom  pa se lagano spustio i sjeo na zemlju.

- Na mene vako ćopava ni  munja ni tila stavit prst - promrmlja gorko sebi u bradu.

Martin je, čim se debela Anuša digla s njega, htio odmah istrčati vani,ali je pao preko noge svetog Antuna koju je strijela ognjena otkinula.  Digne se, pokupi s klupe onu svoju lemozinu (razumit će Bog)pa među zadnjima istrča vani ne gledajući više iza sebe, bez kape, bez kabana. Grabio je koliko su ga noge nosile kući , svome Šimiću jer ne može Bog i njega uzeti . Tko bi se onda brinuo za maloga? Nije znao da mu je munja nagorila kosu i obrve, da mu je jedna ruka opečena do lakta,a jedine misne gaće imaju tri velike progorene rupe sprijeda. Tek kad je takav banuo pred Šimića, opustio se jer je mali doma i dobro je. Sjeo je do njega, zagrlio ga i procijedio kroza suze::

- Dobar je Bog, sinko, nije me uzeja, a moga je. Zna On da ti tribaš ćaću.

Sad se i Šimić sav uzdrhti videći mu suze u očima, izgorenu kosu i opečenu ruku, pa se ovije ručicama oko ćaće kao loza oko panja i zaplaka od sreće.

- A jesi li upalija onu veliku sviću za mater i sestru, i babu i didu? Onu ća je mater rekla da je čuva za sud svita - sjeti se Šimić šta je ćaća sinoć obećao.

- Jesan, ostala je gorit na oltaru sve dok je munja nije bacila na pod.

- Pa oš ić po nju?

- Neću, zna Bog kome san je donija. Njemu je to dosta.

- A don Tome, je li njega spekla munja nebeska? Ne bi smila, on je sveti čovik.

- Nije, ne boj se. Skrija se u sakristiju čim se vatrena kugla pojavila u  crikvi .

- A kako to da je  grom udrija u sveto misto, u crikvu? Kako je Bog nije čuva?

- Sigurno je ima neke račune s judima unutra. Bit će da je tija pokazat da nekima tu nije  misto.

- A oćeš li odsad ić na misu svaku nediju?

- Oću jer mi je On sad dokaza da me čuva.

- A zašto je uzeja i mater i sestru?

- E, to moraš pitat Njega. Možda ih je zva na boje misto. Moźda su sad među onima odabranima koje je tvoja mater uvik spominjala ako dođe sud svita.

- Isto bi ja više volija da On tebe još ne zove u odabrane - zaključi Šimić  i još jače stisne svoje ručice oko ćaće pazeći da mu ne dotakne onu opečenu ruku. Božju opomenu.

- Šimiću, Šimiću!  - prolomi se Josipov tenor s dna skala. 

- Jee li ti ćaća doša doma? Nisan ga vidija otkad je počeja paka u  crikvi - nastavi  pitati i  učas se popne do prvoga poda i bane  na vrata.

- Falin te, Bože, nisi uzeja moga Martina! To reče, prekrsti se i oboje ih tako stisnute jednog uz drugog obgrli svojim  ručetinama kojima je mogao sam držati prasca od sto kila kad bi ga klali pred Božić.

- A je li ti žena  lišo prošla ? Vidija san da joj je uvatilo šudar - brižno će Martin.

- Vrag odnija i šudar, lipo san joj govorija da se ne stavja novi šudar na nako vrime . Ja san joj ga raspara i bacija s glave prin nego je uvatilo kosu. Triba si vidit sirotu ludu Mandinu kojoj je zapalilo fuštan, a ona se lipo nasrid crikve skinila u mudante, zaitnila robu  prema oltaru i utekla gola vanka na kišu. Nije vidila da je u taj tren don Tome provirija iz sakristije i njezin ga fuštan pogodija drito u glavu. Samo se zaljulja, prikrstija i jopet pobiga nazad u sakristiju. Donija san ti i kaban i  šteriku, onu ća si je pet godina čuva. Po je uzela vatra od nje, a po je tebi ostavila.

Maši se potom u džep od kabana i izvuče ostatak debele šterike na kojoj su se još vidjeli crni tragovi .

- Na, spremi, to te tvoja pokojna čuvala iz sviće. Morda te sačuva i na sud svita.

- Ne bilo ga - promrmlja još u po glasa i pozva Šimića da s njim ode po mast za Martinovu ruku.

Čim su se za njima zatvorila vrata, Martin

ustane, uzme sviću, pokrije se kabanom i ravno na groblje. Kad nađe ženin grob , utakne šteriku u drveni trokut križa  nad njim , zlamenuje se i reče naglas jer ga sad nitko nije mogao čuti:

- Evo ti svića pa je ti čuvaj jer ja ni s njon nisan moga sačuvat ni prvu ženu, ni tebe, ni čer,  ni poje koje je već dvaput pobrala tuča. Meni ne triba šterika, meni triba srića u životu. A ona se ne more kupit u popa ka svića. Nju ili imaš ili nemaš.

Meni je Bog posla Šimića Malog - zaključi Martin svoju ispovid, obrisa suzu, prekrsti se i otrči bez šterike doma svojoj sreći.

A šterika je stala utaknuta na križu dok nije iskapala svoje voštane suze i za Martina, i braću mu, i polusestru . Kad su pokapali Šimića Maloga, još je samo trag voska na križu svjedočio da je to ona materina šterika iz škafetina. Ona kojoj ni grom nije mogao ništa. A nije dočekala ni sud svita. 

Druženje na Staroj Trešnji: radionice za sve generacije i koncert u CeKaTe-u

Vijeće Mjesnog odbora Stara Trešnjevka u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka organizira u subotu, 20. rujna 2025., od 16:00 do 20:00 sati u Parku Stara Trešnjevka 1 tradicionalno poslijepodnevno druženje za sve generacije. Posjetitelje očekuje bogat program radionica i koncerata, namijenjen djeci, mladima i odraslima.

Od 16:00 do 17:00 u parku će se održati radionica Capoeire – Udruga Amazonas, afro-brazilske vještine koja spaja borilačke elemente, ples, akrobatiku i glazbu. Paralelno, u CeKaTe-u će se od 16:00 do 17:30 odvijati radionica izrade sapuna od prirodnih materijala – SUH Trešnjevka-sjever, namijenjena odraslima od 15+ godina, uz ograničen broj sudionika na 15. Također, od 16:00 do 17:30 u unutarnjem dvorištu CeKaTe-a održat će se likovna radionica „Točkanje“ – voditelj mag.art. Domagoj Hmura, u kojoj će djeca od 5+ godina upoznati tehniku poentilizma (točkanja) inspiriranu umjetnošću Aboridžina. Radionica potiče koncentraciju, finu motoriku, samopouzdanje i kreativnost.

Druženje će završiti koncertom u Centru za kulturu Trešnjevka od 18:00 do 19:00, na kojem će nastupiti Lela i Joe Kaplowitz, istaknuti jazz glazbenici i pedagozi, zatim Sergej Božić, poznat publici iz natjecanja The Voice Hrvatska, te Slađana Čolović u glazbenoj pratnji.

Ovim programom nastavlja se tradicija okupljanja i zajedništva na Trešnjevci, s ciljem da svaki posjetitelj pronađe aktivnost za sebe, bilo kroz kreativne radionice, glazbeni doživljaj ili jednostavno druženje u parku.

Organizatori manifestacije su Mjesni odbor Stara Trešnjevka i Centar za kulturu Trešnjevka.

Susan Day | Lavlje Srce

U grudima mi kuca oluja,

ali vani vidiš samo osmijeh.

Mislili su da je tišina znak slabosti,

a nisu znali, u meni spava lav.

Gledali su me kao plijen,

a ja sam šutjela, čekala pravi trenutak.

Jer lav ne hoda da bi dokazivao,

lav hoda da bi podsjetio svijet

da snaga nije buka, nego mir.

Mogu me raniti,

ali moje srce nije krhko.

Ono je od mesa, od krvi, od hrabrosti,

ono je lavlje.

I kad zagrmi moj glas,

kad u očima plane vatra,

svatko tko pomisli da me slomi

saznat će istinu:

da iza mog nježnog dodira

stoji srce koje nikad ne kleči, niti moli.