Članovima Parasportske udruga za rekreaciju "Rijeka" uručeni dresovi zahvaljujući donaciji ACI d.d.

 

Parasportska udruga za rekreaciju  "Rijeka" 16.06.2025. je uručila svojim članovima dresove zahvaljujući donaciji ACI d.d.

Naime cilj ACI d.d. je bio osigurati dresove za sve parasportaše i pararekreativce kako bi svi bili jednako ekipno odjeveni na natjecanjima.

Članovi Parasportske udruge za rekreaciju  "Rijeka" bave se s 5 discipline: kuglanjem, boćanjem, visećom kuglanom, stolnim tenisom i pikadom. Treninzi se održavaju kontinuirano, 2x tjedno za svaki sport. Članovi udruge odlaze na sportsko-rekreativne igre državne razine koje organizira HPO, redovito sudjeluju u turnirima u boćanju, visećoj kuglani i pikadu, dok se treninzi stolnog tenisa redovito održavaju.

Predsjednica Udruge, Ismeta Odobašić, poziva svu zainteresiranu djecu s teškoćama u razvoju, mlade ali i starije osobe s invaliditetom da posjete Udrugu na Brajdi i uključe se u njen rad. Najaviti se mogu putem e-maila: dsr.rijeka@gmail.com. Također, gđa. Odobašić poziva sve potencijalne donatore da podrže rad Udruge i osiguraju joj nesmetani rad: IBAN: 6224020061100516001.

Još jednom hvala ACI d.d. na podršci!

Ivica Kesić | Usnuli božuri

 

Uspavani glazbom večernje sonate

božuri su nijemo zatvartali lati,

a s bršljanom su se meke i podatne

naših vrelih žila preplitale vlati.

Dok si me požudnim gutljajima pila

tama nas je glatkom ovijala svilom;

od pogleda zvijezda brižno si me skrila

izvajanog tijela bijelom krinolinom.

U gluho su doba usnuli božuri

snijući još jedan dan vreo i vedar

u ponor vremena što srlja i žuri.

Samo jedan božur otvoren i jedar,

što ga mjesečina sjajnim prahom osu,

na drhtave lati skupljao je rosu.

CeKaTe | Cool School i CeKaTe Kreativni inkubator i besplatne radionice za djecu tijekom ljetnih praznika

Zagreb, 16. lipnja 2025.

Centar za kulturu Trešnjevka i ovoga ljeta organizira dva programa besplatnih radionica za djecu – Cool School u Centru za kulturu Trešnjevka (Park Stara Trešnjevka 1) i CeKaTe Kreativni inkubator u Društvenom domu Prečko (Prečko 2a). Oba programa održavaju se u tjednu od 23. do 27. lipnja 2025., svakog dana od 10:30 do 12:00 sati, a namijenjeni su djeci u dobi od šest i više godina.

Program Cool School nudi sljedeće radionice:

• Likovna radionica za djecu 6+
  Voditelj: Domagoj Hmura
  Kroz raznolike likovne tehnike i motive inspirirane ljetom, djeca imaju priliku razvijati kreativnost, samopouzdanje i individualni izražaj.
  Maksimalan broj polaznika: 10

• Početno programiranje za djecu 1. i 2. razreda OŠ, voditelji: Kliker, IT centar za djecu
  Radionica je namijenjena djeci koja su upravo završila prvi ili drugi razred. Kroz igru i zanimljive zadatke djeca će usvajati osnovne koncepte programiranja, računalnog razmišljanja i logike.
  Maksimalan broj polaznika: 8
  
  

U sklopu programa CeKaTe Kreativni inkubator u Društvenom domu Prečko održavaju se:

• Kreativnost iz prirode
  U suradnji s udrugom Zeleni klik!, radionica djecu potiče na stvaranje koristeći prirodne materijale te istraživanje kroz igru i eksperimentiranje.
  Maksimalan broj polaznika: 15

• Kreativna radionica: Umjetnički izrazi
  Voditeljice: Danica Bobinac, diplomirana umjetnica i dugogodišnja profesorica likovne kulture i Biserka Kopčok
  Radionica kroz likovne tehnike razvija dječju kreativnost, maštu i preciznost.
  Maksimalan broj polaznika: 10

Sudjelovanje u svim radionicama je besplatno, no broj mjesta je ograničen, stoga se preporučuje pravovremena prijava putem obrasca dostupnog na mrežnim stranicama Centra za kulturu Trešnjevka.

Programi se provode uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, a CeKaTe Kreativni inkubator i u suradnji s udrugom Zeleni klik!

Slikaru

  

Danas ne moraš ništa stvoriti.
Samo sjedni.
Pogledaj papir.

U tvojoj glavi već žive boje koje nikad nitko nije vidio.
One su tihe, strpljive.
Ne traže remek-djelo.
One žele samo da im dopustiš da kapnu.

Jednu kap.

Kap plave za more koje nosi tvoje misli.
Kap zelene za povjetarac između stabala.
Kap crvene za ono što boli, ali još gori.
Kap žute, za cvijet koji uporno raste i kad nitko ne gleda.

Uzmi kist.
Ne zato što moraš, nego zato što možeš.
Neka papir upije tvoje misli.
Ne moraš znati što ćeš naslikati.
Samo započni.

Naklada Mala zvoina | Predstavljanje slikovnice i kamishibai predstava Zašto je Bach rekao 'Ah'?

Prvu slikovnicu glazbenice s pedagoškim iskustvom Vesne Matane Matić i mlade ilustratorice sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Dorije Jantolić predstavit ćemo u ponedjeljak, 23. lipnja s početkom u 18.30 h u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Zagreb – Dječji odjel, Trg Ante Starčevića 6.

U predstavljanju će uz autoricu i ilustratoricu sudjelovati i urednica Sanja Lovrenčić, a tom prilikom slikovnicu će u obliku kamishibai predstave (tradicionalno japansko kazalište) – uz sudjelovanje publike! – izvesti Nikolina Manojlović Vračar.

Pridružite nam se i saznajte zašto je Bach rekao Ah! i kako mu je Selfina, djevojčica iz budućnosti, najprije obećala spas od silne vesele dječice, a zatim stvorila još veće probleme!

Autorica teksta Vesna Matana Matić u svojoj slobodnoj fantaziji na temu klasične glazbe i suvremene tehnologije dočarava velikog skladatelja okruženog brojnom vlastitom djecom. Dječja vika, smijeh i zapitkivanja živahna su i životna potka na kojoj nastaju djela Johanna Sebastiana. Sve do trenutka u kojem zbrka i buka postaju tolike da skladatelj zaziva pomoć- Ona zaista i stiže, u liku djevojčice Selfine koja svoj Bachovoj djeci podijeli mobitele. Nastaje tišina u kojoj nitko ne primjećuje čak niti kućnog mačka… Tekst je napisan jednostavno i zabavno, osobito u dijelu s dječjom grajom i zapitkivanjima, a slikovnica je zamišljena tako da najmlađi čitatelji doznaju ponešto o klasičnoj glazbi, ali se i zamisle nad specifičnom problematikom komunikacije u vlastitom svijetu u kojemu toliko veliku ulogu igraju elektronički uređaji.  Osim zabavne fantastične priče, slikovnica sadrži reprodukciju autentičnog Bachovog notnog rukopisa, kratku, djeci prilagođenu, biografiju velikog skladatelja i mali, djelomično ilustrirani glazbeni rječnik. Slikovnicu je ilustrirala Doria Jantolić, studentica završne godine Akademije likovnih umjetnosti na odsjeku Primijenjene grafike u klasi Svjetlana Junakovića.

PROLISTAJTE KNJIGU

Instagram Facebook Web

Marija Aleksić | Ja sam Hana Arent

Ja sam Hana Arent

zatočenica sopstvene duše.

Gledaju me kontinenti

kao da znaju nešto što ja krijem.

Pravim se luda.

Ignorišem pukotine,

okrećem glavu od istine

kao da će nestati ako ne gledam.

Ne želim da priznam

da sam sama sebi tamnica.

Ne želim da znam

koliko sam daleko otišla od sebe.

Tražim rešenje.

Ne u svetu.

Ne u drugima.

Već u tišini

koja me još uvek sluša.

Okrugli stol | Izlet u Rusiju: Uvod u 14. festival Miroslav Krleža

Poštovani,

ususret 14. festivalu Miroslav Krleža pozivamo Vas na Okrugli stol - razgovor o stotoj godišnjici Krležina putopisa Izlet u Rusiju u utorak, 17. lipnja 2025. u 18 h u Hrvatskom državnom arhivu, Trg Marka Marulića 21.

U programu sudjeluju Snježana Banović, Vlaho Bogišić, Silvio Ferarri, Nataša Govedić, Božo Kovačević, Goran Matović, Katarina Peović i Natalia Vagapova.

Izlet u Rusiju jedno je od najupečatljivijih svjedočenja nekog europskog lijevo orijentiranog intelektualca o stanju u prvoj zemlji komunizma neposredno nakon Lenjinove smrti, u vrijeme dok se još provodila nova ekonomske politika. Kako tadašnja Kraljevina SHS nije imala diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom, putovanje u tu zemlju bilo je povezano s nizom poteškoća.

Kad je u pitanju Krleža, policiji poznat kao komunistički agitator, prepreka ostvarenju namjere da putuje u Moskvu bilo je više nego za obične putnike. Pri prvom pokušaju odlaska u Beč, kao prvoj stanici na putu za sovjetsku Rusiju, Krleži je na granici oduzeta putovnica. Tako se on, umjesto u Moskvi, našao u Koprivnici gdje je Vinko Vošicki tiskao njegov časopis Književna republika. Tu je Krleža napisao svoje čuveno Pismo iz Koprivnice kojim, zapravo, počinje opisivanje njegova velikog putovanja.

Opis putovanja od Zagreba do Koprivnice priprema je za veliki putopis o Rusiji kamo je Krleža, ovaj put uspješno, krenuo u veljači 1925. godine. Opisao je dolazak u Moskvu, moskovske ulice, kazališni i likovni život…

Radujemo se ponovnom susretu s Vama

Teatar poezije

Branka Smoje | Plave oči

Ljeto. Podne. Vrućina. Sunce prži.

Morala sam otići do pošte, jer sam zaboravila poslati čestitku ujaku za rođendan. Poslije će biti kasno, ako mu sad ne pošaljem telegram.

Ljuta sam na sebe što sam to zaboravila. Umjesto da idem sa ekipom na izlet na obližnji otočić, ja šetam prevrućim asfaltom tog malog mjesta, i znojim se.

I u glavi mi je vruće, i naočale mi jedva dišu i magle se.

Zamaknem za ugao te šarene  uličice, popločane, i spuštam se do pošte, tražeći hlad.

Najprije sam ga namirisala. Vau. Ne znam koji je to muški miris, ali  je bezobrazno dobar, i već me obara s nogu.

Lagano podignem glavu da ga još bolje osjetim, i pri tom skinem naočale.

I onda ugledam najplavije oči. Velike. Prodorne. Gledamo se. 

Zastanem. Stane i on.

Leptirići mi se lagano približavaju i zauzmu moj želudac.

Ovo je bilo moje najbrže zaljubljivanje.

I trajalo je.

ZA  5O  GODINA

Dani su sve kraći. Priroda obojena žutim i crvenim.

Poklonih sebi putovanje o kojem sam dugih niz godina maštala, i svake godine dok sam puhala svjećice za svoj rođendan, zaželjela.

Nađoh se opet u onom malom primorskom mjestu gdje sam GA upoznala, gdje nas je povezala neka svemirska nit, gdje smo slijedećih dvadeset godina odlazili na naše male odmore, gdje smo i našu djecu odveli da vide gdje su im se roditelji zaljubili.

Zadnji smo puta bili prije petnaest godina. Odveli smo našu unučicu i ponosno joj pokazali poštu i onaj famozni ugao ulice.

Njega više nema.

A ja sama, sa štapom u ruci, lagano šepajući šetam onom , još uvijek šarenom uličicom do pošte, i tražim plave oči.

U mom sjećanju 

Gabriela Marin | claritate / clarity / jasnoća

claritate

când am venit
nu te-am văzut...
erai ascuns după un eon

când am revenit
te-am zărit prin vis...
erai ascuns după o clipă

când am plecat
am simțit că ești aici...
de la începutul timpului

 

clarity

when I arrived
I didn't see you...
you were hiding yourself beyond an eon

when I came back
I saw you in my dream...
you were hiding yourself beyond a moment

when I left
I felt like you've been here...
since the dawn of time

 

jasnoća 

kad sam stigla 
nisam te vidjela... 
skrivao si se iza jednog eona 

kad sam se vratila 
vidjela sam te u snu... 
skrivao si se iza jednog trena 

kad sam otišla 
osjetila sam da si ovdje... 
od samog početka vremena

Prijevod s engleskog: Sonja Smolec

Andrea Kovačević | Žena koju jedva poznajem

odvedi me u Italiju

pisati njezinu dragu knjigu

da udišem pelud

udišem parfem

udišem tebe

znam samo zvuke koraka

i da crvena je bila kosa nje(ž)na

kažem ti žena-stranac

kažem ti krasota kuće-svetišta

kažem ti drugi su tuđinci

i sam sam stran vlastitoj duši

Pokreti njeni,

hvalevrijedan haiku

na krilu kiše.

kažem ti – Pjesniče – diši, diši

napiši ti njezinu priču

dodijeli mi bolji lik

a kraj skroji po svojoj mjeri

jer znam ja biti i čovjek i pas

al' najveće sam pseto 

kad uz tvoju nogu činim svaki korak

pa sad nemam dovoljno za drugi orijentir

Književni natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman "Knez Trpimir" Gradske knjižnice Kaštela

 

Gradska knjižnica Kaštela raspisala je i ove godine Natječaj za najbolji (originalni) neobjavljeni hrvatski povijesni roman pisan na hrvatskomu jeziku.

Svrha natječaja jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo.

Cilj natječaja jest i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo kroz ovakvu formu. Ove godine naglasak je stavljen na 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, a kao i svake godine, organizator i ovom prilikom ističe kako će Povjerenstvo dodatno za tisak preporučiti i kvalitetne romane koji govore o povijesnim događajima iz prošlosti Kaštela i susjednih gradova koji se nalaze u području Kaštelanskog zaljeva.

Natječaj je otvoren do 30. lipnja 2025. godine.

Rukopis mora biti napisan na računalu, veličine od 10 do 15 autorskih araka, pisan oblikom slova Times New Roman, veličina 12, prored 1,5 na bijelomu papiru formata A4. Rukopis mora biti lektoriran, uvezan i dostavljen u četiri primjerka na adresu:

Gradska knjižnica Kaštela (Za natječaj „NAJBOLJI NEOBJAVLJENI HRVATSKI POVIJESNI ROMAN“), Trg palih za domovinu 1, 21212 Kaštel Sućurac.

Uz rukopis je obvezno priložiti i elektronički zapis teksta (na USB-u).

Natječaj je javan, a rukopisi se predaju pod zaporkom. Molimo autore da na rukopis romana napišu zaporku, a uz rukopis prilože zapečaćenu omotnicu u kojoj se nalaze: zaporka, ime i prezime autora, telefon, adresa, e-mail, OIB i IBAN.

Rok za prijavu radova: do 30. lipnja 2025. godine.

Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika odabrat će najbolji rukopis, a rezultati će biti objavljeni početkom lstudenog 2025. godine.

Rukopisi se ne vraćaju.

Autoru najboljega hrvatskog povijesnog romana bit će dodijeljena novčana nagrada u iznosu od 1330,00 €, a roman će biti objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.

Autor osobno sklapa ugovor s Nakladom Bošković i s Nakladom Bošković dogovara sve uvjete u svezi objavljivanja i tiskanja.

Premijerno predstavljanje nagrađenog romana i autora bit će održano u prosincu 2025. u Kaštelima na Dan Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.

www.gkk.hr

https://www.facebook.com/gradskaknjiznica.kastela/

E-mail: gradskaknjiznicakastela@gmail.com

Više informacija na 021 226 001.

Književnica Renata Dobrić govori o novoj knjizi, o ljubavi prema čitanju, knjigama, pripovijedanju i pisanju

Književnica Renata Dobrić i suradnica Časopisa Kvaka gostovala je u emisiji Čakalica TV Dalmacije. Tom prilikom govorila je o svojoj novoj ilustriranoj knjizi za djecu i mlade "Legenda o sućuračkom topu" u kojoj je na djeci zanimljiv način predstavila zaboravljenu legendu o obrani Kaštel Sućurca od Osmanlija, a o čemu je od svojih baka i djedova slušala u djetinjstvu. "Upravo iz tog razloga, što sam oduvijek bila okružena pričama i knjigama, danas sam i sama golemi zaljubljenik i ovisnik o čitanju, knjigama, pripovijedanju i pisanju, jer i ja budućim generacijama želim prenijeti sve ono o čemu sam slušala u djetinjstvu", istaknula je u emisiji "Čakalica" koju uređuje i vodi Karlo Barbir.

S kolikom ljubavlju prema legendama iz svog kraja te čitanju, knjigama  i pripovijedanju govori Renata Dobrić možete pogledati u emisiji Čakalica TV Dalmacije. Razgovor o knjizi kreće od 4 min i 20 sekundi..

Osvrt na knjigu napisao je i književnik i publicist Đuro Vidmarović, a isti je objavljen na portalu Hrvatsko kulturno vijeće.

Renata Dobrić objavila je knjige. Sućuraška Golgota (monodrama), I dok je srca bit će i Kroacije (zbirka nagrađenih drama), Kako je Luka naučio čitati (ilustrirana knjiga za djecu i mlade), Vilinska stijena (ilustrirana knjiga za djecu i mlade) i Legenda o sućuračkom topu (ilustrirana knjiga za djecu i mlade). Urednica je više zbornika tiskanih od strane Gradske knjižnice Kaštela, kao i svih pobjedničkih romana tiskanih od strane GKK i Naklade Bošković nakon provedenog Natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski roman Knez Trpimir čija je začetnica te knjiga:  Listeš Nikola, Novo Normalno (zbirka nagrađenih karikatura), Listeš Nikola, Scando (strip), Pisma dida Miloša iz Prvog svjetskog rata (monografija). Za većinu navedenih knjiga napisala je i predgovor/recenziju. Također je začetnica brojnih projekata za poticanje čitanja i očuvanje kulturne baštine. Neki od njih su Ljetni književni izazov/Ljetno natjecanje u čitanju GKK, Đardin čitanja i pripovijedanja GKK, Literarno-likovni natječaj Kaštelanske štorije, Večer kaštelanski glendi i batudi, Festival slikovnice, bajki i priča, Pletenje maslinovih grančica i izrada golubica od srčike divlje smokve, Kaštelanska kulturno-povijesna baština, Zimski obiteljski čitateljski izazov, Adventska i božićna priča u GKK uz dolazak sv. Luce i sv. Nikole, , Ljeto u GKK, Mir se svitu navišća - običaj kolendavanja u Kaštel Sućurcu i ostalih.

Jedanaesta manifestacija domoljubne poezije: Stijeg slobode – Knin – kninska tvrđava 1. VIII. 2025.

 

Mi koji smo ostali živi i uživamo ostvarenje sna, ovom večeri potvrđujemo da nisu zaboravljeni naši poginuli hrvatski branitelji. Dužnost pjesnika je, između ostalog, uz ljubav prenositi domoljubnu misao kao jamstvo trajanja. Krštena si zemljo na tvrđavi Knin, napisao sam u jednoj svojoj pjesmi. U početku stidljivo, a onda s punom podrškom pokrenula se organizacija ove pjesničke manifestacije Domoljubne pjesme, na svetom tlu domovine, na sreću hrvatskog naroda kada je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman stvarnom i simboličnom gestom, poljubio hrvatski stijeg i pustio ga vijoriti, rekao: “Imamo Hrvatsku” – Nikola Šimić Tonin 

Jedanaesta po redu pjesnička manifestacija Domoljubne poezije „Stijeg slobode, Knin – Kninska tvrđava, 2025“., prema ideji književnika Nikole Šimića Tonina, održat će se 1. kolovoza, 2025., u 19 sati, na ljetnoj pozornici Kninske tvrđave, i ove godine pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja.

Dvadeset pjesnika nastupit će na finalnoj večeri, a odabrane pjesme biti će objavljene u zborniku “Domoljubne pjesme: Stijeg slobode 11.”. 

Uz plaketu „Stijeg slobode”, Medaljon „Stijeg slobode“, prigodan poklon Grada Knina, umjetničku sliku.

Dodijelit će se Nagrada stručnog žirija. Nagrada publike. Nagrada za najboljeg kazivača poezije. Nagrada za doprinos Domoljubnoj poeziji (pojedinac). Nagrada za doprinos Domoljubnoj poeziji (Udruga).

Pjesme slati na e-adresu: nikola.simic.tonin@gmail.com Radovi se primaju do 20. 7. 2025.

Dvadeset pjesama za finalnu večer odabrat će prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, Mato Ćurak, Ante Gregov Jurin, Miljenko Milko Dujela, dr. sc.  Dragan Gligora, doc. dr. sc. Patrick Levačić, Davor Jašek, Andreja Jezeršek Malta, Ante Sikirić, Goran Mrnjavac, Šime Vitori, Pejo Šimić, Dražen Samardžić, Ante Nadomir Tadić Šutra, dr. Denis Bruketa. Anđelo Jurlina i Đorđe Pavičić.

Sanja Rotim | Bubamara i skakavac

                                                                 

Bubamara Emela i skakavac Emil su bili veliki prijatelji. Provodili su često zajedno vrijeme na livadi, kružili okolo ili letjeli sa cvijeta na cvijet.

Ali skakavac je bio malo ljubomoran na bubamaru, jer je primijetio kako su ljudi nju gledali nježno i sa simpatijom, dok su prema njemu imali skroz drugačiji stav. Kada bi se njih dvoje približili skupini ljudi, obično bi se čule slične riječi:

“Pazite, eno skakavca, otjerajte ga. Oooo, pogledajte lijepe bubamare! Kako je slatka, pokušat ću je uzeti u ruku. Moram izraziti želju, donijet će mi sreću.”

Takvi razgovori su bili svakodnevni i skakavac Emil je postajao tužan. Kada bi ga vidjeli na balkonu među cvijećem, ljudi bi obično uzimali metlu ili neki štap da ga otjeraju. Usto bi govorili:

“Bježi ružni skakavče, sve si mi listove probušio. A vidi slatke bubamare sa svojim točkicama što donose sreću. Nemoj pobjeći, bubamaro, ne boj se, dođi mi na dlan.”

Blanka Will | Svjetla

Stajala sam uz rub dana,
u suton što mreškanjem
sliku u odrazu muti

na drugoj obali svjetla
su, bez lica
kao uveli snovi

ne znam što sam ostavila prijeko
možda sve, a možda ništa
što bi vrijedilo ponijeti.



art: eva calfisch

 

­ Završio je 24. Festival europske kratke priče Zagreb i Zadar, 8. – 12. lipnja 2025.   ­ Još jedan Festival europske kratke priče je iza nas – pet dana, dva grada, sedamnaest autora i autorica, sedam stranih gostiju, desetine priča, razgovora, čitanja i druženja.   Ovogodišnje 24. izdanje FEKP-a održano je od 8. do 12. lipnja 2025. u Zagrebu i Zadru, a krovna tema bila je „Tradicija. I ja.“ – kako nas ona oblikuje, ograničava i nadahnjuje. Publika je ispunila dvorane i barove, knjižare i kazališta, ponovno potvrđujući da interes za književnost ne jenjava – osobito kad je ispričana kratko, moćno i iskreno.   Festival je svečano otvorio proslavljeni francuski autor Régis Jauffret, a tijekom narednih dana publici su se predstavili i Alena Schröder (Njemačka), Sofija Andruhovič (Ukrajina), Cecilia Knapp (Ujedinjeno Kraljevstvo), Eliza Clark (Ujedinjeno Kraljevstvo), Pol Guasch (Katalonija) i Bartholomew Ryan (Irska).   S njima su rame uz rame nastupili i brojni domaći autori i autorice: Ivana Bodrožić, Zoran Ferić, Boris Jokić, Sandra Vlašić, Senko Karuza, Mak Maslać, Lucija Tunković, Mladen Blažević, Frane Herenda, Goran Glamuzina, Iva Bezinović-Haydon, Tamara Bilankov, Marin Ivančić i Stanislav Habjan.   U Zagrebu su se programi odvijali u Vintage Industrial Baru, Knjižari Fraktura, BUNT music & art baru i na Filozofskom fakultetu, a glazbeni vrhunac festivala u Zagrebu bio je nastup Denisa Kataneca. Dva čarobna dana pod zadarskim nebom Festival se sada već tradicionalno, treću godinu zaredom, na dva dana preselio u Zadar, gdje su se zadarskoj publici predstavili domaći i strani književni gosti kroz čitanja, razgovore i književne večeri u Kazalištu lutaka Zadar.   Tijekom pet festivalskih dana, program je obuhvatio književne večeri, tematske razgovore, gastro-druženja, glazbene nastupe i dragocjene trenutke dijaloga među publikom i autorima.   Otvorene su teme o granicama i identitetima, povijesti i politici, tišini, jeziku i otporu. Pisci su čitali, razgovarali, kuhali, smijali se i ponekad tiho šutjeli – sve ono što kratka priča u svojoj punini i jest. Hvala svima koji su stvarali FEKP 2025   Festival europske kratke priče 2025. održan je u organizaciji Hrvatskog društva pisaca, uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Grada Zadra, Goethe-Instituta, Instituta Ramon Llull, Turističke zajednice grada Zadra, Društva hrvatskih književnih prevodilaca i brojnih partnerskih institucija.   Neizmjerno hvala i svim sponzorima i partnerima, te organizacijskom timu i volonterima – bez vas FEKP ne bi bio moguć.   A najveća zahvala ide našoj divnoj, znatiželjnoj i odanoj publici, koja svake godine iznova potvrđuje zašto sve ovo radimo. Vi ste srce FEKP-a. Vidimo se dogodine!   Sa zadovoljstvom već gledamo prema sljedećem, 25. jubilarnom Festivalu europske kratke priče, koji ćemo zajedno učiniti još bogatijim, glasnijim, šarenijim – i jednako posvećenim pričama koje nas povezuju.   Do tada – čitajte, pišite, dijelite. Vaš FEKP tim    Galerije fotografija s festivala pogledajte ovdje.  Više informacija dostupno je na službenoj stranici Festivala.   ­ Saznaj više ­ ­ Festival europske kratke priče Organizator: Hrvatsko društvo pisaca