MH Slavonski Kobaš | Promocija knjiga "Legenda o hrvatskom zmaju" i trilogiju "Priče o Frankopanima", 13. svibnja 2026.

 

Predstavljena treća knjiga priča o Frankopanima

U srijedu 4. veljače 2026., u do posljednjeg mjesta ispunjenoj raskošnoj dvorani Kule nad Kamenitim vratima, zagrebačkom sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, svečano smo predstavili posljednju knjigu trilogije o knezovima Krčkim Frankopanima – „NOBILITAS OBLIGAT – Priče o Frankopanima“. Namjerno govorim u množini jer ova večer nije pripadala samo meni nego i još dvojici kostimiranih „frankopanskih pisara“ koje su simbolično utjelovili pjesnik glagoljaš Sebastijan Matić čiju ćemo zbirku također predstaviti u ovom istom prostoru za dva tjedna i jedan od najboljih glagomatičara David Šafran iz Soblinca. Njih dvojica preuzeli su ulogu učitelja na brzom tečaju glagoljice prije početka predstavljanja i obavili je vrlo uspješno.

Nakon dobrodošlice meštra obredničara Željka Heimera, Zmaja od Mesničkih Vrata, nazočne je pozdravio Sebastijan Matić. U svom kratkom govoru istaknuo je da smo nas dvojica čvrsto povezani glagoljicom, našim drevnim pismom, i to je ono što nas povezuje i s kneževskom porodicom Frankopan – stoljetnim čuvarima ne samo hrvatskog naroda i prostora, nego i vjere i kulture.

A upravo je oživljavanje sjećanja na Frankopane bila glavna tema večeri. Nazočni su tako imali priliku čuti kako su priče o Frankopanima nastajale i razvijale se, što ih je pratilo, kako su od njih nastale knjige i što su sve te knjige potaknule.

Dakle, počelo je još tamo 2018.-2019. kad sam napisao prvih šest priča o – kruhu. Ali ne bilo kojem kruhu iz lokalne pekare. Bile su to priče o svečanim kruhovima, pravljenim po drevnim receptima koje su kneginje Frankopan ljubomorno čuvale kao obiteljsku tajnu i predavale ih svojim snahama kada su njihovi sinovi preuzimali knežiju. Bila je to tajna koju su s koljena na koljeno prenosile žene. Tijekom stoljeća recepti su se mijenjali: u sastojcima - prilagođavajući se novim sredinama, u obliku - šaljući time određenu poruku i pismu kojime su zapisivani. U prvih šest priča spominje se šest recepata na šest različitih pisama.

Prema drevnom obiteljskom običaju knezovi su te kruhove lomili u svečanim prigodama od čega je i nastalo porodično ime Frankopan, od latinskog Frangere Pane – lomiti kruh. Prve „nove“ frankopanske kruhove ispekla je naša susjeda Ljiljana Plazibat - Lily, a nakon njezine smrti kruhove je mijesio i pekao Željko Preksavec iz Plaškog. Nažalost, i Željko nas je prebrzo napustio. Jedina osoba koja je sačuvala tajnu izrade frankopanskog kruha je Biba, tako da ga uvijek imamo kad nam zatreba.

Ritualno lomljenje kruha bio je dio tog prvog predstavljanja knjige „Nobilitas obligat – Priče o Frankopanima“, a sudionici večeri su ga imali prilike i kušati. Nije ostala ni mrvica – što je najbolje priznanje svakoj pekarici.

Družba "Braća hrvatskoga zmaja" | Predstavljanje knjige: „Nobilitas obligat – priče o Frankopanima“, 4. veljače / 19:00 - 20:00

Predavač:

Tomislav Beronić, Zmaj od Glagoljice

Opis:

Ovo je prvo predstavljanje knjige „Nobilitas obligat – priče o Frankopanima“, autora Tomislava Beronića, Zmaja od Glagoljice. Radi se o trećoj knjizi o kneževskoj obitelji Frankopan, pod zajedničkim naslovom „Priče o Frankopanima“, kojom je autor ostvario cilj da o svakom frankopanskom kaštelu napiše po jednu priču, pri čemu se vodio stvarnim povijesnim događajima u stvarnom prostoru i stvarnim osobama, dok je autorskoj slobodi prepuštena naracija i dijalozi. Podsjećamo da je prva knjiga ove svojevrsne trilogije „Frangere pane“ objavljena 2022., a druga „Stella aurea“ objavljena je 2023. godine. Sudionici večeri imat će priliku pogledati i kupiti sve tri knjige po promotivnim cijenama.

Knjiga „Nobilitas obligat“ posebna je i po tome što je od 33 priče čak šest otisnuto glagoljicom, s time da je prva priča otisnuta kao učilica glagoljice tako da čitatelj u svakom novom ulomku uči po jedno novo slovo glagoljice i dok dođe do kraja priče upoznaje sva slova. Uz knjigu dolazi i pomagalo za glagoljicu dočitnica – šalabahter glagoljske azbuke, a kupci će na dar dobiti i glagoljsku platnenu torbu. Na kraju knjige „Nobilitas obligat“, kao poseban dodatak, po prvi puta objavljeni su svi sačuvani portreti kneginja i knezova Frankopan, što je rezultat dugogodišnjeg istraživanja povijesti najveće hrvatske plemenite obitelji. 

Sonja Smolec prva je žena - autorica književnog djela koje će biti otisnuto - glagoljicom

SONJA SMOLEC prva je žena - autorica književnog djela koje će biti otisnuto - glagoljicom. Njezin roman "Tamo gdje počinje moje ime" dobitnik nagrade ZVONKO 2025. upravo šaljemo u tiskaru.

Očekivano vrijeme objavljivanja je početak veljače 2026. a prvo predstavljanje knjige planiramo održati u Puli.

* * * * *

U ulozi ponosnog urednika čast mi je objaviti da će kao i prethodne glagoljske knjige u nakladi Društva za promicanje kulture KVAKA i ovo biti u tvrdom uvezu, šivano, kvalitetno otisnuto s prepoznatljivom grafijom i dočitnicom - šalabahterom glagoljice.

* * * * *

Prva naklada ovog glagoljskog izdanja je 100 primjeraka, a ako želite biti ponosnim vlasnikom prvog romana za mlade otisnutog tim pismom naručiti ga možete na poveznici:

https://www.kvaka.club/Javno/Prodaja_KVAKA?UgovorID=10077 


Predgovor ovom izdanju možete pročitati ovdje

Roman za djecu i mlade "Tamo gdje počinje moje ime", na natječaju Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, Klub prvih pisaca, Zagreb, Hrvatska, 2025. nagrađen je književnom nagradom Zvonko za najbolji neobjavljeni prozni rukopis za djecu i mlade.

Predgovor uz glagoljsko izdanje romana za djecu i mlade "Tamo gdje počinje moje ime"

 

U izdanju Društva „Kvaka“, roman Tamo gdje počinje moje ime objavljen je u jedinstvenom oblikovanju s naslovnicom na glagoljici – pismu koje je stoljećima čuvalo duh hrvatskog jezika i identiteta.

Ovim izdanjem autorica postaje prva književnica u povijesti glagoljice čije je književno djelo, roman, objavljeno na tom drevnom pismu – stvarajući most između književne suvremenosti i kulturnog nasljeđa.

Smješten u Pulu, grad čije se slojeve povijesti osjeća na svakom kamenu, roman spaja osobnu potragu djevojčice za korijenima i biološkom majkom s trajnom ljudskom potrebom da razumijemo tko smo i odakle dolazimo.

Glagoljsko izdanje Tamo gdje počinje moje ime oda je jeziku, identitetu i postojanosti – knjiga koja podsjeća da svako ime ima svoje ishodište, i da u njemu, možda, započinje cijeli jedan svijet.

Predgovor: Obnovljena glagoljaška književnost dobila je i svoju prvu damu - Sonja Smolec, međunarodno nagrađivana hrvatska književnica, objavljivanjem romana za mlade "Tamo gdje počinje moje ime" postala je prva žena - autorica književnog djela otisnutog glagoljicom - ikad.

Ovom knjigom Sonja Smolec se pridružila sada malobrojnom književnom krugu koji si je za cilj postavio povratak glagoljice u svakodnevnu uporabu, a time i očuvanje najstarijeg pisma nastalog na europskom kontinentu. Nakon više od jednog stoljeća upornog potiskivanja u ropotarnicu povijesti i odnarođivanja prepuštanjem isključivosti akademske zajednice, glagoljica doživljava svoj uzlet ponajviše zahvaljujući žilavosti običnih malih ljudi.

Iako je pohvalno što brojne udruge i pojedinci održavaju tečajeve pisanja glagoljice – to još uvijek nije dovoljno da bi glagoljaštvo živjelo. Tek tiskanjem i objavljivanjem knjiga i to na suvremenom hrvatskom jeziku stvaramo uvjete za kvalitetno očuvanje glagoljaške pismenosti.

Ovaj roman za mlade, osim što je dobitnik književne nagrade Zvonko 2025. veliki je i hrabar iskorak u tom smjeru i stoga Sonji Smolec treba čestitati na volji, upornosti i predanosti izgradnji i očuvanju ove posebnosti hrvatske književnosti.

Tomislav Beronić

urednik glagoljskog izdanja

Tomislav Beronić gost emisije Na rubu znanosti: Glagoljica prije Ćirila i Metoda

 
Tomislav Beronić hrvatski književnik, glagoljaš i programer gostovao je u emisiji Na rubu znanosti i ispričao zanimljivu priču o glagoljici.

Slobodno istraživanje o porijeklu glagoljice. Format B5. Kvalitetni tisak u boji. Tvrdi uvez.
Naklada Društvo za promicinja kulture "Kvaka"

Knjiga se može naručiti ovdje

Poziv na 313. Matičin četvrtak

 

Poziva Vas na 313. MATIČIN ČETVRTAK 

20. ožujka 2025.god. u 18,30

u Područnu knjižnicu  Galženica, Trg  Stjepana Radića 5

 Velika Gorica i na  www.matica-gorica.hr

knjigu 

„GLAGOLJICA 

PRIJE ĆIRILA I METODA“  

Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteča glagoljice.

predstavit će autor  

TOMISLAV  BERONIĆ

Tomislav Beronić, hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač u svojoj najnovijoj knjizi donosi saznanja o porijeklu glagoljice do kojih je došao tijekom više od 40 godina istraživanja. 

Iznosi argumente kojima  pobija teoriju o Ćirilu i Metodu kao autorima glagoljice nastale na valu panslavističkih ideja Dobrovskog i Šafarika, a u nastavku podastire dokaze koji preteče i razvoj glagoljice smještaju još u doba Ilira s posebnim naglaskom na ono što autor naziva “ženskom teorijom nastanka glagoljice“.

Arheološki nalazi nakita i ukrasa na keramici Japoda, Liburna, Delmata, Histra i ostalih ilirskih plemena, autora navode na ideju da postanak i razvoj našeg starog pisma imamo razloga pripisati ilirskim ženama koje su ga pomalo oblikovale još od davnih vremena neolita. 

Autor donosi neke primjere ukrasa na keramici i uzorke nakita ilirskih žena iz kojih se jednostavno i lako mogu izvesti simboli odnosno znakovi svakog pojedinog slova glagoljice, što ga je navelo na razmišljanja o doprinosu ilirskih žena.

Ulaz je slobodan, dobrodošli!

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 2, Velika Gorica 10410, OIB:34059890429

Knjiga Tomislava Beronića "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" bit će predstavljena u zgradi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu

 

Knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" u velebnoj zgradi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu predstavit će urednik Goran Majetić i autor Tomislav Beronić.

U popratnom predavanju pod nazivom "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice" bit će riječi o arheološkim dokazima koji podupiru teoriju da su glagoljicu stoljećima razvijale žene Japoda, Liburna, Histra, Delmata i drugih ilirskih plemena prema motivima nakita i ukrasa na keramici.

Kupci knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" na ovom predstavljanju dobit će na dar "šalabahter" s glagoljskom azbukom i posvetu autora prema izboru: glagojici, latinici ili na oba pisma.

Novi roman Tomislava Beronića | Legenda o hrvatskom zmaju

 

Jeste li ikada vidjeli roman otisnut - u boji?

"Legenda o hrvatskom zmaju" u oba izdanja (latiničnom i glagoljskom) otisnut je u boji, uvezan šivanjem i luksuzno opremljen... Baš za prave ljubitelje iznimno lijepe knjige!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Roman "Legenda o hrvatskom zmaju" dostupan je u pretplati po cijeni od 40 € za izdanje na latinici, odnosno 80 € za izdanje na glagoljici.

Glavni lik romana je zmaj kao personifikacija snage zemlje i naroda Hrvata, a kojega sveti Juraj dovodi u pleme petorice braće i dvije sestre. Tijekom mnogih stoljeća Hrvati čuvaju tajnu zmaja, a on im daje snagu za opstanak u teškim vremenima. Radnja romana prati sve važnije događaje hrvatske povijesti i završava ispunjavanjem drevnog proročanstva - letom hrvatskoga zmaja.

Poveznice za naručivanje:

Latinica: https://www.kvaka.club/Javno/Prodaja_KVAKA?UgovorID=10067

Glagoljica: https://www.kvaka.club/Javno/Prodaja_KVAKA?UgovorID=10068

Obje knjige: https://www.kvaka.club/Javno/Prodaja_KVAKA?UgovorID=10069

Matičin četvrtak | Kvaka

 

Predstavljanje prvog romana otisnutog glagoljicom | Misal kneza Anža Frankopana

 

Zmajska dvorana Kule nad Kamenitim | Promocija povijesnog romana Tomislava Beronića: „Misal kneza Anža Frankopana“

 

Sonja Smolec, Tomislav Beronić, Ivan Mance, i Darko Žubrinić (slijeva nadesno) Foto: Družba Frankopani

Zmajska dvorana Kule nad Kamenitim vratima bila je u srijedu 11. listopada 2023. savršen prostor za predstavljanje prve knjige otisnute glagoljicom nakon više od jednog stoljeća – povijesnog romana „Misal kneza Anža Frankopana“. Velika hvala Meštarskom zboru Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ posebice Velikom meštru prof. dr. Mislavu Grgiću i meštru  obredničaru Željku Heimeru te Zmajskom stolu u Karlovcu na spremnosti u organizaciji ovog događaja i dobrodošlici u prekrasan prostor sjedišta Družbe.

Još prije službenog dijela programa g. Heimer pokazao se kao izvanredan domaćin ispričavši nam ukratko povijest Družbe i povijest Kule nad Kamenitim vratima, a uvodno u samo predstavljanje pročitao je dijelove biografije autora i podsjetio nazočne na ne tako davno održane radionice glagoljice u Starom gradu Ozlju, koji je također vlasništvo Družbe.

U svom pozdravnom govoru ime sunakladnika ove knjige Društvo prijatelja glagoljice - DPG - Zagreb, govorio je predsjednik prof. dr.  Darko Žubrinić istaknuvši kako se radi o povijesnom događaju za hrvatsku književnost, kulturu i povijest. Ovu knjigu nazvao je najljepše otisnutom knjigom na glagoljici, posebno se osvrnuvši na obogaćivanje glagoljskog fonta kojemu je autor Nenad Hančić-Matejić s preko 250 poveznica i preklopnica (ligatura) te prateću knjižicu „Pravila pisanja glagoljicom…“ u kojoj su neka rješenja naročito vezana uz primjenu slova „J“ drugačija od onih koja se trenutno prakticiraju.

U ime nakladnika Društva za promicanje kulture Kvaka iz Velike Gorice svoj osvrt ne samo na knjigu već i na višegodišnju suradnju s autorom dala je ugledna hrvatska književnica Sonja Smolec. Posebno je istaknula da prije samo godinu ili dvije nije mogla niti pomisliti da će jedna mala i mlada kulturna udruga koja postoji tek četiri godine biti nakladnik ove jedinstvene publikacije, no da - dobro poznajući autora – od njega je tako što i bilo za očekivati. 

Urednik knjige dr. Ivan Mance osvrnuo se na početke svoje suradnje s autorom te naglasio da je ona od samog početka išla u oba smjera. Naime, istraživanja o Kosinjskoj tiskari koja je Ivan Mance provodio za svoj doktorski rad potaknula su autora na pisanje romana o nastanku hrvatskog Prvotiska, što ih je tematski zbližilo svakog u njegovom području – znanosti odnosno književnosti. U nastavku svoj uredničkog uvoda dr. Mance se posebno osvrnuo na povijesni okvir u kojemu je došlo do tiska prve hrvatske knjige na hrvatskom tlu, odnosno baš u Kosinju, koji je tada bio pod upravom kneza Ivana VIII. Anža Frankopana Brinjskog. Ovu tezu, koju je prije više od četrdeset godina postavio povjesničar Zvonimir Kulundžić, u svom opsežnom doktorskom radu koji je nedavno objavljen u posebnoj knjizi pod nazivom „Kosinjska tiskara“ detaljno je razradio upravo dr. Ivan Mance i to je prvi puta u hrvatskoj povijesnoj znanosti da je na toj razini obrađena tema početka tiskarstva u Hrvatskoj.¸Zaključno dr. Mance je nazočne uputio u činjenicu da je roman "Misal kneza Anža Frankopana" prva knjiga otisnuta na glagoljici nakon 118 godina, ali i prva neliturgijska knjiga otisnuta na ovom pismu nakon 235 godina, što ju svakako čini jedinstvenim doprinosom hrvatskoj kulturi.

Središnji dio predstavljanja romana „Misal kneza Anža Frankopana“ - u svojstvu autora - započeo sam o istraživanjima koja su nužno potrebna za pisanje povijesnog romana. Cilj tog istraživanja bio je rekonstrukcija mogućih događaja u tih desetak godina od kako je knez Anž Frankopan 1479. godine ostao bez Brinja do povratka u svoj kaštel Jelovik 1490.

Temeljito sam istražio tiskarstvo u Veneciji u vremenu od 1480. do 1483. godine, koje su tiskare tada postojale, kakvi su bili odnosi unutar tiskarskog ceha, tko su bili vlasnici, tiskari, tipografi i kakva je bila sama tehnologija izrade slova, tiska i uveza. Sve mi je to bilo jako važno za radnju u romanu. 

Na dnevnoj bazi Ivan i ja smo razmjenjivali podatke koje smo prikupljali i zaključke do kojih smo dolazili. Događalo se da nešto što zaključimo jedan dan opovrgnemo za nekoliko dana u svjetlu novih, širih spoznaja. 

Predstavljanje knjige "Stella Aurea - Priče o Frankopanima"

 

Predstavljanje knjige "STELLA AUREA - Priče o Frankopanima" uz sudjelovanje kneginje i kneza, pisara, frankopanske garde i brojnih kostimiranih uzvanika bit će održano na velikoj terasi Starog grada Ozlja uz melodije veselog trubadura i izbor najsretnije kneginje.

Kao i prošle godine gosti će kušati frankopanski kruh kojega će blagosloviti i lomiti osobno kneginja Ana Katarina i knez Petar, te ga imati priligu zaliti mirisnim frankopanskim pivom kneginje Beatrice iz kaštela Dubovac.
Na frankopanskoj trpezi bit će još ponuđeni kozji zirevi kneza Bartola II. iz Modruša, maslinovo ulje kneginje Marije Katarine iz kaštela Krk, med kneginje Apolonije i medni ocat kneza Krste Frankopana iz kaštela Novigrad na Dobri.
Velika hvala Družbi "Braća hrvatskoga zmaja", naročito Zmajskom stolu u Karlovcu, što su i ove godine podržali Frankopansku večer.

Ozalj

Tomislav Beronić | Dom svete obitelji

Iz knjige "Stella Aurea - Priče o Frankopanima" 

Trsat, godina 1294.

Povratak poslanstva uglednih osoba koje je mladi knez Nikola Krčki, gospodar Trsata, poslao u Nazaret samo je potvrdio vijesti koje su hodočasnici iz Svete Zemlje već donijeli: kuća u kojoj je Marija, majka Gospodina našega Isusa Krista, primila Blagovijest i u kojoj je s mužem Josipom podigla svoga prvorođenog sina, tajanstveno je nestala. Špilja uz koju su još ne tako davno stajala tri zida doma Svete obitelji zjapila je otvorena. Poslanstvo je utvrdilo da širina temelja do u palac odgovara širini zidova koje su dana 10. mjeseca svibnja godine Gospodnje 1291. drvosječe pronašli u šumi pored Trsatskog kaštela.

***

Tijekom tri i pol godine Sveta kuća, kako su je hodočasnici prozvali, bila je mjesto molitve, pokajanja i obavljanja pokore. Mnogobrojni vjernici dolazili su ne samo iz hrvatskih, ugarskih i talijanskih zemalja, nego čak i iz njemačkih krajeva donoseći zavjetne darove Majci Božjoj i Svetoj obitelji.

Poduzetni knez Nikola brzo se dogovorio s trsatskim župnikom Aleksandrom Jurjevićem – svi darovi koje hodočasnici prinesu Svetoj kući ostaju Crkvi, a kneževi carinici ubirat će naknadu za boravak na posjedu koji pripada njegovom kaštelu. Bogatstvo u rukama i jednoga i drugoga počelo se gomilati.

Na drugu obljetnicu čudesnog događaja kneginja Francesca, majka kneza Nikole, predložila je svom sinu i don Aleksandru da se novcem stečenim od hodočasnika oko zidova Svete Kuće podigne nova crkva kako bi ne samo zaštitili zidove iz Nazareta, već i na dostojan način pokazali zahvalnost za Božju milost. Oba muškarca načelno su se složila s njezinom idejom, ali su izgradnju crkve odgodili za sljedeću godinu, opravdavajući se potrebom angažiranja kvalitetnih majstora.

Za Uskrs treće godine svi su se knezovi Krčki došli pokloniti domu Svete obitelji. Bio je to veličanstveni trenutak kakvom njihovi podanici na posjedu Trsat nisu još nikada imali prilike svjedočiti. Došli su starješina kneževske porodice Dujam II. sa svojom suprugom, kneginjom Uršulom Blagajskom, i njihovih dvoje djece, knez Leonard i kneginja Nicolosa s malenom kćeri Ginevrom, zatim knez Ivan III. i kneginja Antonia i njihova četiri sina, te knezovi Petar i Škinela II.

Sonja Smolec | Nova knjiga Tomislava Beronića: Frangere pane, Priče o Frankopanima

Početkom 2022., u nakladi Društva "Kvaka", objavljena je knjiga Tomislava Beronića "Frangere pane, Priče o Frankopanima", autora poznatog po trilogiji Peta dimenzija, Tajanstveni tekton, Vrijeme snova.

Vrijedno je spomenuti da je za knjigu Peta Dimenzija, 2018. godine bio nagradu Artefakt za najbolju knjigu iz područja spekulativne fikcije objavljenu 2017.

Tomislav Beronić radio je na knjizi o Frankopanima više od godinu dana. Za to vrijeme studiozno je proučavao sva relevantna područja, priče i legende te pored stvarnih događaja, tamo gdje nije bilo podataka, savršenom je preciznošću dodao elemente fikcije i njima izgradio knjigu koja je odmah nakon najave pobudila velik interes, kako pojedinaca, tako i knjižara i drugih ustanova diljem Hrvatske i van nje.

Priče o Frankopanima počinju davne 1133. godine slijedeći rodoslovno stablo počevši s knezom Dujmom. 

Tomislav Beronić na 453 stranice priča am zanimljive i intrigantne priče koje plijene pažnju čitatelja, vodeći se kako načinom govora društvenih staleža tog vremena, decentnima ipak profinjenim opisima odjeće, detaljima u pripremi hrane i svim onim što je činilo život tog vremena.

Radio 385 |Tomislav Beronić: "Proračun"

 

Tomislav Beronić objavio je Proračun (Kvaka, Velika Gorica, 2020.), humorističnu priču o tome što se događa u uredu korumpiranog načelnika male općine kada se slaže godišnji proračun. Znatni su tu apetiti njegovih političkih partnera i suradnika, tu su i zgodne ljubavnice kao i mutni poslovi od kojih svi žele osobnu korist.

Slušajući ove priče činit će vam se da te provincijske općinske junake poznajete, ali svaka sličnost s osobama iz stvarnoga života može biti samo slučajna.

Poslušajte autora Tomislava Beronića, čita vam Proračun – avanture koristoljubivih junaka male, periferijske, korumpirane općine:

Odlomci: Načelnik i Tajnica

Almir Pehlić | Poeta karlovačkih kiša

 

Razgovor pripremio i vodio: Tomislav Beronić 

Almir Pehlić je pjesnik i teolog, rođen je i živi u Karlovcu. Nakon srednje Tehničke škole završio je studij teologije i služi kao svećenik Protestantske crkvene općine u Karlovcu te kao predavač Sustavne teologije pri Protestantskom teološkom učilištu.

Piše od najranijih dana, a nakon kratkih priča i novela zaljubio se u poeziju. Njegove pjesme inspirirane su djetinjstvom, kišama i rodnim gradom. Nedavno objavljena zbirka poezije nosi naslov "Karlovačke kiše". Član je Književnog kruga Karlovac. 

Koji su događaji odredili tvoj životni i književni put? 

Za razliku od pisanja proze koja je uvijek dobro promišljena i planirana, pjesme često samo padnu s neba na tjeme poput kapljica kiša i onda tamo ostanu dok ih ne napišem. Poeziju sam počeo pisati u ranim dvadesetim godinama (dakle prije deset godina) i to sasvim slučajno.

Tomislav Beronić | Kraljevski pečat

 

Fotografija:  DInko Neskusil

CETIN, 1527.

Zahtjev austrijskih poslanika da povelja o izboru Ferdinanda Habsburškog za novog kralja bude ovjerena i hrvatskim kraljevskim pečatom iznenadila je knezove okupljene na Saboru u Cetinu. Takav pečat, jedan od simbola hrvatske državnosti, naprosto nije postojao, ali to Austrijanci nisu znali. Hrvatski knezovi tek su običavali na značajnije dokumente utiskivati pečate sa svojim obiteljskim grbovima. Neugodu je lukavo i na vrijeme spasio iskusni diplomat i nekadašnji ban Ivan Karlović Krbavski, objavivši da kraljevski pečat nije donesen na Sabor. Pritom je dodao da ni on sam nije ponio svoj, ali će poslati po njega. Shvativši Karlovićevo lukavstvo, isto su spremno izjavili Nikola Zrinski i Vuk Frankopan Tržački. Austrijanci su nakon kraćeg vijećanja odlučili sačekati dok glasnici ne donesu pečate i dok povelja, prema njihovim mjerilima, ne bude pravovaljana. 

Tomislav Beronić | Krštenje zadnjeg Frankopana

 

OGULIN, 1643.

Hrvatska i Primorska krajina nikada nisu bile bolje čuvane od Turaka nego dok je obranom zapovijedao Vuk Krsto Frankopan Tržački, Cesarove svitlosti general i kapetan ogulinski, gojmirski i vsih Vlahov. U povijesti Ogulina ostao je zapamćen kao onaj koji je njegove stanovnike oslobodio svih podaničkih obveza još 1622. godine kao nagradu za vojničku službu. Posebno rado bio je viđen među Vlasima koje je doseljavao s turskog područja, te su ga još nazivali i kapetanom slavnih Vlaha. Vojnici pod njegovim zapovjedništvom potukli su Turke kod Karlovca prvi put godine 1626., a potom još jednom sljedeće godine. 

***

Tomislav Beronić | Frangere pane - Priče o frankopanskom kruhu 4

Crveno za krv, bijelo za čast

DUBOVAC, 1513.

Foto: Dinko Neskusil

Vrijeme je učinilo svoje. Nije više bilo nikoga tko je živio u doba dok su se Frankopani nazivali knezovima Krčkim. U ljetopisu na latinskom jeziku starom preko stotinu godina kroničar je opisao kako je knez Mikula lomio kruh - frangere pane - u gradu Ozlju. Iz te dvije latinske riječi, predaja govori, nastalo je novo ime onih koji lome kruh – knezova Frankopana. Jedan od najvažnijih među njima bio je Bernardin, gospodar Modruša i obnovitelj dvorca Dubovac, unuk kneza Mikule, muž aragonske vojvotkinje Lujze Marzzano i otac devetero djece. 

***