Kolumne

subota, 31. listopada 2020.

Tomislav Dretar | Kristalna tvar smrti

 

Nad grobom Antonia Machada
Aj Antonio Machado!
I hrvatski pjesnici imaju čudnu navadu umirati mladi
u neimaštini u jadu bolesni umorni od početka i od
svršetka
u ignoranciji napušteni u zajedničkim grobnicama bezimeni
o trošku
općine ili Caritasa po tim Barcelonama, Zelengorama, Buenos Airesima, Galicijama
i drugim visovima i rupama zemljopisnog ili povijesnog
reljefa

Ivna Grgić | Smin li

 

Smin li baba

sist na tvoja kolina?

Mirisno mi je i teplo.

Uvik san joj špjegala!

Smin li baba

otvorit stari armerun?

Tila bi čut kako škripje krakun.

Ćutit bi tila miris lavande

ča umota se međ stivane lancune

bilije i mekše neg anđela krila.

Smin li baba taknit zlatne kordune

I koraljne rečine crjenije od krvi,

ča mi pričadu

kada privrću godina stađune.

Viruj mi,

neću glasa pustit

samo ću njizovu lipotu usegnit.

Smin li baba

ovi dan bit dil mladosti tvoje ?

Za vikove ja ću se s njima inkolat.

Obećajen ti, ka dođe vrime

a moje lice bude meko, teplo,

brigon i srićon nagrišpano ka tvoje,

dodat ću i dil sudbine moje,

pa nek mi dica

sve zapamete

i pute naše priponosno prate.


________________________________________________________________

Značenje riječi:

Smin li = smijem li

Sist = sjesti

Špjegat = reći šapatom

Armerun = duboki ormar

Škripje = škripi

Krakun = zasun za otključavanje vrata

Ćutit = osjetit 

Stivane = složene, poredane

Bilije = bjelje 

Taknit = dotaknuti

Kordune = zlatni lanac sa privjeskom, tradicijski nakit

Rečine = naušnice

Crljenije = crvenije

Privrću = prevrću

Stađuni = godišnja doba

Usegnit = udahnuti duboko 

Dil = dio

Inkolat = zalijepit

Nagrišpano = naborano

Zapamete = zapamte

Sven Adam Ewin | Tražeći čistu ljubav



Gdje god ti noga kroči, u tebe muški zure;
No za te bjehu samo - mačo muškarci bitni.
Odavno ja sam čuo za tvoje avanture,
Ti žderačice muških. Ti vampu nezasitni.

Sav zaokupljen tobom, nestrpljiv kao Hitna,
Ja čekao sam sluđen, tu večer našu plavu;
Na sudar ti si došla tjelesno eksplicitna,
Tek s jednim modnim mini pokrivalom za glavu.

Nismo okolišali. I bjesmo već pod razno;
Mene si odmjerila jednim pogledom dugim;
I plešuć meku salsu progovorila mazno,
Al moje ime (čudno!), zamijenila si s drugim!!!

Zbog moga muškog ega, ja pozvah te na stranu,
Gdje bješe više svjetla i gdje je manja sjena.
Tad zapešće ti stisnuh! I na tvom bijelom dlanu,
Ja vidjeh šalabahter - s deset muških imena!

Htjela si biti, draga, od mene veća zmija?
No to si samo htjela. Nisi bila ni blizu.
Da, bila si na glasu. Ali sam bio i ja.
Ja pokazah ti svojih – svih stotinu u nizu.

Htjeli smo čistu ljubav, mada oboje profi,
A ljubav bješe gluma. I sad, što da se radi?
Raziđosmo se mirno u ovoj zadnjoj strofi,
U suprotnome pravcu. Neutoljene gladi.

I tako, prazne duše, i srca punog mraka,
Nas oboje će dalje (bez ičega na dlanu!),
Med putnicima brojnim nekog opskurnog vlaka,
Tražiti svoga Vronskog… Tražiti svoju Anu.

GK Kaštela raspisuje Natječaj za najbolju humorističnu priču napisanu na čakavštini

 

Gradska knjižnica Kaštela raspisuje natječaj za najbolju humorističnu priču napisanu na čakavštini s ciljem očuvanja čakavštine kao nematerijalne kulturne baštine i hrvatskoga kulturnoga identiteta te s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na čakavštini.

Natječaj je otvoren od 15. 10. do 15. 11. 2020. godine, a u istome mogu sudjelovati državljani Republike Hrvatske – djeca i odrasli.

Humoristične priče moraju biti napisane na jednome od čakavskih mjesnih govora, s tim da priča može biti duljine od 2 do 4 kartice teksta. Svaki autor može poslati jednu neobjavljenu humorističnu priču.

Priče se šalju na adresu elektroničke pošte glendeibatude@gmail.com s naznakom „Glende i batude“ u obliku Word dokumenta nazvanog: Ime_Prezime_Naslov.doc ili Ime_Prezime_Naslov.docx, i pisanog oblikom slova Times New Roman, veličina 12, prored 1,5 s tim da u lijevom gornjem kutu navedete: ime i prezime, godinu rođenja, adresu, e-mail adresu, broj mobitela/telefona i mjesni govor na kojem je priča napisana.

Radovi se mogu poslati do 15. studenog 2020. g., nakon čega će peteročlano Povjerenstvo radove pročitati i ocijeniti prema kriterijima: ispravno korištenje čakavštine, humorističnost priče, originalnost teksta i opći dojam.

Najbolji tekstovi bit će proglašeni na humorističnoj večeri koju će organizirati Gradska knjižnica Kaštela u vrimenu ‘o maškar 2021., dok će svi tekstovi koje Povjerenstvo odabere biti tiskani u zborniku i predstavljeni u emisiji Kad se smijah tad i bijah na Radio Splitu.

Natječaj je objavljen na internet stranici Gradske knjižnice Kaštela www.gkk.hr i na Facebook stranici Gradske knjižnice Kaštela.


Vanja Karković | Ugasli anđeo

 




Ranjena duša umorna spava, a kasna je jesen. 

Užasno je boli glava, neizdrživa bol, kao tumor od kojeg se pobjeći ne može, poodmakli stadij. Lutanje na vrh prokletog brda gdje bi sve bilo gotovo. Više ni riječi ne želi zboriti, Gavran promatra grobnicu, pjesma ugaslog anđela. 


Književni susret s Monikom Herceg u Koprivnici

 

vrijeme: 04.11.2020. 18 h
mjesto: Koprivnica


U srijedu, 4. studenog, s početkom u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici 'Fran Galović' Koprivnica održat će se književni susret s nagrađivanom pjesnikinjom mlađe generacije Monikom Herceg, koji će voditi dr.sc. Mario Kolar.

Za prisustvovanje na književnom susretu, sukladno novo propisanim mjerama, potrebna je prijava koju možete napraviti u Odjelu za odrasle, e-mailom na odrasli@knjiznica-koprivnica.hr, telefonom na 048 622 363 (kućni 108) ili putem društvenih mreža (Facebook ili Instagram).

Objavljena zbirka izabranih pjesama Stanke Gjurić

 

vrijeme: 30.10.2020.

Iz tiska je izašla knjiga izabranih pjesama Stanke Gjurić, pod naslovom 'Nepremostiva'. Knjigu je objavila nakladnička kuća 'Izvori' iz Zagreba.

Književni susret s Ivanom Francišković Olrom 'Zagrli stablo' u Karlovcu

 

vrijeme: 31.10.2020. 10 h
mjesto: Karlovac


Književni susret s Ivanom Francišković Olrom održat će se u subotu, 31. listopada, u 10 sati, u Urbanom parku Hrvatskog doma u Karlovcu.

Na književnom druženju uz čaj i razgovor o prirodi Ivana Francišković Olrom pročitat će svoju priču "Kako je Danko postao stablo".
 
Obvezne su prijave sudionika na mail: msimic@gkka.hr

Izvor:Culturnet.hr

Otvorenje knjižare Hoću knjigu u Zadru

 

vrijeme: 02.11.2020.
mjesto: Zadar


Nakon tri godine rada i šest uspješnih knjižara 'Hoću knjigu' otvara vrata svoje sretne sedme knjižare u novom gradu. Knjižara Hoću knjigu Zadar bit će orvorena 2. studenog, a detaljan program te sve pogodnosti možete saznati na Facebook stranici Hoću knjigu.

Ohrabreni velikom posjećenošću svoje druge najveće knjižare, one u Splitu, kao i odlične ponude koju posjetitelji cijene na sjevernom Jadranu, u Rijeci, nova Hoću knjigu knjižara našla je dom negdje na sredini – u Zadru.
 

Izvor:Culturnet.com

Drago Štambuk: 'Zlato i prah kraljeva'

 


Arheološki muzej u Zagrebu izdao je zbirku pjesama Drage Štambuka 'Zlato i prah kraljeva'. Zbirka se sastoji od 38 pjesama inspiriranih arheološkim i povijesno-umjetničkim spomenicima, likovima grčko-rimske i egipatske mitološke baštine, poznatim arheološkim lokalitetima, kao i značajnim spomeničkim cjelinama iz kasnijih razdoblja, ne samo iz Hrvatske, nego i niza drugih zemalja koje je autor posjećivao, ili je s njima bio profesionalno povezan.

U bogatom pjesničkom opusu Drage Štambuka, istaknutog suvremenog hrvatskog pjesnika, liječnika i iskusnog diplomata, više je desetaka pjesama inspiriranih arheološkim i povijesno-umjetničkim spomenicima, ili pak odabranim likovima grčko-rimske i egipatske mitološke baštine. Mnogi njegovi stihovi nadahnuti su, također, poznatim arheološkim lokalitetima, kao i značajnim spomeničkim cjelinama iz kasnijih razdoblja, ne samo iz Hrvatske, nego i niza drugih zemalja koje je sa zanimanjem posjećivao, ili je s njima bio profesionalno povezan. Njegovu poeziju nerijetko prožimaju elementi potresne lirske evokacije te naglašene erudicije, koja vrvi klasičnim mitološkim asocijacijama. Važno mjesto u njegovu pjesničkom izričaju pripada i njegovu zavičaju, a njegove pomno odabrane riječi često odražavaju domoljublje i povezanost s kršćanskim tradicijama.

Tri intrigantna nova naslova u nakladi Hena com-a

 


Nakladnik Hena com objavljuje tri nova naslova, roman 'San sela Ding' kontroverznog kineskog pisca Yana Liankea, knjigu 'Profesorova omiljena jednadžba' japanske autorice bestselera Yoko Ogawa i roman 'Spiritisti' erudita domaće književnosti Denisa Peričića.

Objavljena knjiga H.M. Enzensbergera 'Metež'

 


Knjigu njemačkog pjesnika, esejista i romanopisca Hansa Magnusa Enzensbergera 'Metež' u kojoj iznosi svoj autobiografski retrospektivni pogled na šezdesete godine 20. stoljeća, na 'desetljeće meteža', objavila je zagrebačka izdavačka kuća Disput.

Enzensberger u knjizi (170 str.) kroz fikcionalizirana sjećanja donosi svoj "susret sa samim sobom" otprije pola stoljeća, a u pustolovinu hvatanja u koštac s prošlošću upustio se na osnovi dokumenata slučajno pronađenih u potkrovlju svoje kuće. Iz toga je proizašao i autobiografski retrospektivni pogled šezdesete godine prošloga stoljeća, na “desetljeće meteža”.

Profil najavljuje bogatu književnu jesen

 


Nakladnik Profil i ove jeseni najavljuje veliki broj književnih noviteta domaće i prijevodne publicističke i beletrističke literature, knjige popularnih i nagrađivanih autora te slikovnice u, kako ističu, za nakladnike najvažnijem razdoblju u godini.

"Sa zadovoljstvom predstavljamo veliki broj noviteta pripremljenih upravo za ovo za izdavače najvažnije razdoblje u godini, ove godine još i važnije jer, za razliku od niza drugih kulturnih i kreativnih industrija, izdavaštvo - bez obzira na sve poteškoće - može koliko-toliko normalno funkcionirati i svjesni smo da je to privilegij na kojemu trebamo biti itekako zahvalni. Stoga nas jako veseli činjenica da će u sljedeća dva tjedna u knjižare stići ove sjajne knjige", ističu iz Profila.

Natječaj za kratku humorističnu priču 'klUPKO smijeha 2021'

 

prijava: 31.12.2020.


U organizaciji UPKO – Udruge za poticanje kulture i obrazovanja, Slavonski Brod i suorganizaciji Gradske knjižnice Slavonski Brod, Gradske knjižnice Nova Gradiška i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, objavljuje se Natječaj za kratku humorističnu priču 'klUPKO smijeha 2021'.

Propozicije natječaja:

Božica Jelušić | Razlozi




 


Razlozi gdje su sada? Da se ustane rano,
Da se loto uplati, da se pročita Nazor?
Kad sve je vani vlažno, polje je poharano,
I prema cijelom svijetu osjećaš otklon i zazor.

 

Kad skisala se juha što si je želio jesti,
Kad sve je banalno skroz, i naša ljubav je stara.
Uskoro jesen će ruke u čahuru upresti,
Šaptati da smo leptiri, a znat ćeš kako nas vara.

 

Gusjenica sam samo, grbicu svoju vučem,
Između stolova, s kojih escajg na klinker pada.
I nema više šanse da se pod svjetlom svučem,
Dok s kože pozlata ljeta u krpama otpada.

A ti si možda pauk što svoje mreže opreda,

Možda na leđima imaš neku vještičju šaru.
Povlačiš sjenu otraga, ne goriš više sprijeda,
Mrmljaš... na izreku misliš o caru i duvaru.

Razloga, razloga daj mi! Zadrži si sve riječi

Čuvaj pod jezikom pelin i desetljeće cijelo.
Zabaci ruksak na rame i idi; što te priječi?
Znaš kako Sonja bi rekla: "TAKO PROLAZI TIJELO":

A što se razloga tiče, zauzmi umilnu pozu:
Kreni poeziju pisat', ja ću zagristi prozu.

 

30. listopada 2020.

Flora Green

Ilustracija: Ivan Nivan: Na jeziku bilja 


Adnan Pandur | Ljepotu pisane riječi otkrio je kad je naučio čitati


ARHITEKTURE DUHA 

Pandur Adnan (1980) - mjesto rođenja Mostar – Bosna i Hercegovina. 

 Čudni su putovi Gospodnji, Bog samo zna zašto i koje na tom putu zbližava ljude. Tako zbliži Adnana i mene. Za sebe kaže: Živi i (ne)radi u Mostaru. Pohađao je Osnovnu školu „Salko Pezo“ sve do početka nesretnog rata, kad se naprasno seli u svoju drugu domovinu Sloveniju. Tu završava osnovno obrazovanje, kao i prvi razred „Strojarske tehničke škole“. 1996 god. vraća se u svoj rodni grad i upisuje „Strojaski fakultet, a kasnije i Ekonomski ali ih ne završava (da se sada pita, završio bi Gimnaziju i upisao psihologiju ili filozofiju.)... 

Dugi niz godina radi kao  trgovac u turističkoj zoni Starog Grada. I dok Korona čini svoje tako je počistila hercegovački turistički biser na zelenoj rijeci od mnogobrojnih posjetilaca. 

Amaterski se bavi poezijom već više  od 25 god. Ljepotu pisane riječi otkrio je od kada je naučio čitati. Jedan od najdražih poklona bio mu je kada mu je mama kupila enciklopediju gradova Jugoslavije a kao i sva djeca volio je skupljati sličice i lijepiti ih u albume. Najdraži mu je album bio Svih zastava Svijeta. Već kao mali volio je da putovati i sanjariti o raznim destinacijama pa je možda i zato počeo da „stihove sklapa“.

Pasionirani je ljubitelj starih hollywoodskih filmova  i kolekcionar istih što se često može primjetiti u njegovom poetskom izričaju. Nekoliko pjesama mu je objavljeno u nekadašnjem Časopisu za kulturu „MOST“ koju je uređivao i vodio poznati mostarski pjesnik Alija Kebo. Nastupao je na nekoliko poetskih večeri u svom gradu, ali se nije predstavljao van okvira svog grada. U posljednje vrijeme postao je članom mnogobrojnih „facebook“ poetskih grupa gdje često objavljuje svoje radove... Poetskoj publici se predstavlja sa svojim novijim pjesmama. 

Iz serijala „Arhitekture Duha“#22#

petak, 30. listopada 2020.

Dejan Ivanović | Zar vi


koji se tako usrdno molite, 

vi s prekom potrebom da mi se napijete  

krvnih pločica 

da mi se najedete najdubljih spoznaja; 

dok čerečite meki parenhim atrakcijom, 

(privlačenjem) bujnih perverzija     

vi zavisni od uticaja,  

preglasnih temperamenata?  


Očitanih u nervoznom pripaljivanju cigareta,   

gutanju tek dozrelih, lepljivih agregata  

prosipate kafe, jednu za drugom

a sve mogućnosti stoje; 

otvorene, tu na stolu.    

Gde samo još muve bez glave, 

ginu u besciljnom ratu 

uhodanih ekipa strasnih omnipotenata...




Lean Radić | Djevojčica

 

Moja djevojčica
(ona je tako lijepa)
i pomalo nastrana
(u visećim vrtovima posadila je bonsai.)
Što se dešava kada je tišina otrovna, reci?
Kiša ne posjećuje zemlju
Eufrat presuši
(umre bonsai.)

Uzdamo se u razmišljanja
nekih starih filozofa,
vjerujemo u (recimo to ovako)
slučajne Bogove.
Moja djevojčica
(ona je sve ono što jest,
ona nije izvan Ništa,
a opet je sve ono što je izvan Ništa.)
Osjeća vrijeme
stvara prostor izvan vremena.

Ponekad je sretnem
u čahuri gdje se pauci mrijeste;
gledam kako luta
tamo - kamo
svjetlo umire.

Smola joj postade krevet
pokrivač tektonske ploče
(mene su zavezali čvrsto da mi život bude pošteđen).

Lorena Vojtić | Splet misli

 

Zagledaš se u daljinu... Razmišljaš zašto opet vidiš tu "pojavu" kao razlog svoga pisanja. Godinama se trudiš biti osoba; koja kao i svi drugi- putuje ovim nepreglednim prostranstvima, a zapravo kroz snove dobivaš odgovore. Razumijevanje u nekim višim horizontima... Polako počinjem gubiti vjeru u to. I samo očekuješ da bude tu. Ne umaraju tebe neprospavane, sanjarske noći, već osjećaj da ne možeš ništa promijeniti. Bojiš se da ćeš uvenuti, poput ruže, jer ne možeš priznati i ne možeš pogledati u oči; jer će te žar u njima odati. Vidjela sam jednog leptira. Tako sam poželjela odletjeti daleko, u neki bolji svijet. Tamo gdje se "ne važe" svaka riječ i gdje ljudi direktno govore što proživljavaju. Fascinantno je kako se možeš zaplesti u vlastite konfuzije, te pritom izgubiti pojam o vremenu. Uporno izbjegavaš napisati tu jedinstvenu istinu, koja bi sažela sve dosadašnje dane. Ti ne možeš pojmiti nešto istinsko, zar ne? Nisi poput mene. Pitam se, što je uopće dobrota u ovome svijetu, gdje se skrila? Zacrtana sudbina, još od davnina. Vrijedi li onda s iščekivanjem u srcu; brinuti za sutra? Nikad se ne možeš pomiriti sa samotnim konstatacijama. I što se dogodi u nutrini, da u jednom trenu preokrene cijelo tvoje postojanje? Je li upravo to - najvažnije odredište duše?

 


četvrtak, 29. listopada 2020.

Pramcem u sumrak


Inačica raja

Piše: Jelena Miškić   


Jednom mi je (tada) mladi hrvatski književnik (a ja još mlađa) u predivnom Pragu pred svitanje, između apsinta i zanimljivosti iz Kafkine biografije rekao... "Znaš, zamišljam život poslije smrti kao beskrajnu longplejku svih pjesama koje volim". Nikada se više poslije nismo vidjeli, iako ga se rado sjetim i studentskih dana kada poravnavam njegove romane na polici knjižnice. 

Umorna sam. Od pretjerivanja. Od infomanijaka. Od nebrige.

Ujak zemlje siromašne zemljom

 

Nakon kraće bolesti u četvrtak 29. listopada u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar preminuo je fra Vendelin Karačić, u 78. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva. 

Fra Vendelin Karačić, član Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, preminuo je u svojoj 78. godini života nakon kraće bolesti. Fra Vendelin Karačić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije, esejist, likovni kritičar, pjesnik, rodio se u Gornjem Crnču, općina Široki Brijeg, 18. studenoga 1942. godine. Gimnaziju je pohađao u Zadru i Visokom. Maturirao 1961. godine u Dubrovniku. Teologiju studirao u Sarajevu i Ljubljani.
Za svećenika je zaređen 9. srpnja 1967. godine u Sarajevu. Službovao je na Širokom Brijegu, Zagrebu, Mostaru i Drinovcima. Od 1990. živio i radio na Širokom Brijegu.
Bio je voditelj umjetničkog programa Franjevačke galerije. Na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu predavao je filozofiju umjetnosti od 1997. – 2013. godine. Pisao je eseje i kritike. Bavio se novinarstvom i surađivao je s više listova i časopisa.
Bio je član uredništva časopisa Svjetlo riječi, uredio je više zbornika i drugih publikacija. Do 2013. bio je glavni urednik časopisa za znanost, kulturu i umjetnost, Akademija.
2017. godine proslavio je Zlatnu misu. 50 godina službe Isusu Kristu i narodu.

Natječaj za 4. recital kajkavske poezije "Božo Hlastec"

 


U skladu s trajnim usmjerenjem prema njegovanju, zaštiti i promociji kajkavskog jezika, Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" Ludbreg raspisuje natječaj za 4. recital kajkavske poezije "Božo Hlastec".

Propozicije natječaja:

1. Svaki autor može poslati najviše tri do sada neobjavljene pjesme pisane isključivo na kajkavskom jeziku (u obzir dolaze svi idiomi).

2. Sve prijavljene pjesme dostavljaju se poštom u tri (3) primjerka u računalnom prijepisu, a svaki ih autor označuje/potpisuje svojom (istom) šifrom.

3. U veću omotnicu stavljaju se primjerci pjesama te zatvorena/zalijepljena manja omotnica na kojoj izvana piše samo vaša šifra, a u njoj je papir s podatcima o autoru:

- šifra (lozinka, zaporka, kod)

- naslovi pjesama

- ime i prezime autora

- adresa

- broj telefona i e-adresa na koju vam se možemo javiti.

Ime i prezime autora ne smije biti napisano niti izvana vidljivo ni na jednoj omotnici. Šaljite tako da je vaše ime i prezime vidljivo tek kad se otvori manja omotnica.

Napomena: Provjerite u pošti, ako šaljete preporučeno, trebate li na poleđini pisati svoju adresu. U nekim poštanskim uredima je pravilo da adresa pošiljatelja nije potrebna ako je kod adrese primatelja naznaka "Za natječaj" Ako to nije slučaj, ne šaljite preporučenu pošiljku, nego običnu.

4. Radovi se šalju do 21. prosinca 2020. na adresu:

Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“

Za natječaj "Božo Hlastec"

Trg Svetog Trojstva 19

42230 Ludbreg

Za ocjenu prosudbenog povjerenstva bit će prihvaćene sve pjesme koje udovoljavaju navedenim uvjetima, ako su poslane najkasnije do 21. prosinca 2020. godine (datum na poštanskom pečatu).

Članovi prosudbenog povjerenstva radove ocjenjuju samostalno. Odluka prosudbenog povjerenstva je konačna. Nagrađujemo najbolju pjesmu. Radove ne vraćamo.

Svi sudionici natječaja bit će pozvani na proglašenje rezultata uz autorsko čitanje odabranih radova koje će se održati na 4. recitalu kajkavske poezije "Božo Hlastec" u subotu, 23. siječnja 2021. u Ludbregu, u vrijeme održavanja manifestacije Dani Bože Hlasteca, 19. - 26. siječnja 2021. Godine, sukaladno epidemiološkim mjerama koje će tada biti propisane.

Lumen izdavaštvo objavilo 'Silmarillion', roman koji je Tolkien pisao cijeli život

 

vrijeme: 28.10.2020.


Izdavačka kuća Lumen objavila je 'Silmarillion', nezaobilazan roman za sve ljubitelje J. R. R. Tolkiena i fantasyja, mitsku kozmologiju koja daje povijesni kontekst 'Hobitu' i 'Gospodaru prstenova' i roman koji je Tolkien pisao cijeli život.

Tolkien je počeo pisati "Silmarillion" 1917. godine, a uređivao ga je i dopisivao cijeloga života. Posmrtno je objavljen 1992. godine, pod uredničkom palicom njegova sina Christophera Tolkiena.
 
Zametak ideje o "Silmarillionu" pisac je dobio na ratištu za Prvoga svjetskog rata. Gledajući kako cijeli jedan naraštaj Engleza nestaje u blatu, odlučio je napisati skup legendi i posvetiti ih svojoj zemlji. Želio je tim legendama podariti uzvišen ton i neuhvatljivu ljepotu. Isprva ih je nazvao "Knjiga izgubljenih priča". Poslije je rukopis preimenovao u "Silmarillion". On je njegov prvi i posljednji rukopis.
 
Kako je sâm rekao: "Ideju o 'Silmarillionu' gradio sam otkad znam za sebe".
 
"Silmarillion" daje širu sliku Međuzemlja, u koje su smješteni "Hobit" i "Gospodar prstenova". To je priča o Starim danima, o Prvom dobu, kad je u Međuzemlju živio Morgoth, prvi Gospodar Tame, a vilenjaci visoka roda ratovali protiv njega kako bi vratili silmarile, dragulje koji sadržavaju čisto svjetlo Valinora.

Objavljen hrvatski prijevod knjige A. Compagnona 'Antimodernisti'

 

vrijeme: 28.10.2020.


Hrvatski prijevod knjige francuskoga povjesničara književnosti Antoinea Compagnona 'Antimodernisti - Od Josepha de Maistrea do Rolanda Barthesa' objavila je Matica hrvatska.

Ivna Grgić | Lito

 

Jedan pijat, dva pinjura,

Mrvu soli, kapja uja!

Šporak trliš, kandatjera,

Život timbar

Eto  fjera!

Laten kajin,

Mijun buža,

Biži  krozanj

Dan brez skuža.

Nima arije

Zapasala fumada,

Litnja žega

Nigdi lada!

U kaletan smijon

Sve puca,

Na gradelan srdela,

A vino se  guca!

Čelo potno,

Noge bose,

Zalipjene rice

Ispucane kose!

Španjuleti  dime

Pisma  leti,

Šekondu  inkolali

Ka brodsko cime.

Snježana P. Lončar | Press


ne izjavljujem se

bola mi se okolo glave za'krenu

dlačiju računicu pomrsi

zađe u glavokosti

niz grlotinju propade

ter se u prsi raspršte


ne dojavljujem se

zakračuna vrata samotinja

u bedra si ključe zalokota

ka luda prsti u srce zari

iščupa ga iz staništa 

da bola bez njeg  nutri crkne



______________________________________________________


(Ova pjesma zbog efekta koristi riječi smišljene od autora – mene, a sve ono što se inače smatra gramatičkim pogreškama također je svjesno i s namjerom napisano)