Kolumne

utorak, 31. listopada 2017.

Ogranak književnosti FRiKK-a (Film, radio, kazalište i književnost) u studenom organizira

mjesec posvećen pjesnicima s područja juga pod tematskim naslovom "Dobro Jutro more".


Mjesto:  "Pod starim krovovima", Basaričekova 9, Zagreb

Vrijeme: od 12,00 do 13,30 sati (subotom)

Voditelj i moderator: Robert Roklicer



RASPORED DOGAĐANJA SUBOTAMA OD 12,00 sati:

04.11. - pjesnik FRANO VLATKOVIĆ iz Orebića

11..11. - pjesnik LUKA KORDIĆ iz Splita

18.11. - pjesnikinje JULIJANA PLENČA i ZDRAVKA MEŠTROVIĆ iz Rijeke

25.11. - pjesnikinja ANĐELKA KORČULANIĆ iz Splita

Dobrodošli!

Zoran Hercigonja | Ogrebotine


Ciklus kratkih priča od onih pobožno lascivnih  i britkih navlakuša do složene  socijalne tematike, sročen je  pod nazivom OGREBOTINE. 

Ogrebotine po leđima svakodnevice, ogrebotine po trbuhu samozadovoljstva i samodopadnosti. Svijet ispunjen  energijom erosa, destrukcije i stvaralačkog gnjeva, stvara intimne priče svakodnevice koje pod tepihom uhodane stvarnosti i serijskih sudbina ljudi čuče i čekaju slavni trenutak kada Columbo ponovno otkrije slavnu Ameriku. Pod noktima mnogih ljudi, kriju se krv i blata. U tinti krvi pomiješanoj s ljepljivim blatom  stvarnosti iza kulisa, krije se ispovijest najintimnijih  misli posljednje predsoblja ljudske psihe. Priče su ispričane u karakteru ljudi koji preziru stereotipe i istražujuprostor  izvan okvira kazališnih dasaka umjetnog svijeta svakodnevice.  Rečenicama kao da se lijepi zavidna sudbina mnogih koji čupkaju konce iz ruku determinističke  pošasti. Svaki naslov polako gricka ruku svojeg gospodara koja ga hrani iznova istim napojem i besperspektivnom nadom u bolje sutra.


nakladnik: TIVA Tiskara Varaždin
za nakladnika: Saša Kušter
graf. priprema: TIVA Tiskara Varaždin
tisak: TIVA Tiskara Varaždin
ISBN 978-953-333-073-0

Sadržaj ove zbirke, dostupan je i u elektroničkom obliku  na poveznici:

Putopisno predavanje „Glas iz Sahare“ Damira Vujnovca


U organizaciji Gradske knjižnice Kaštela, Damir Vujnovac, putopisac i kolumnist te veliki zaljubljenik u putovanja, u četvrtak, 2. studenog, u 19 sati, u odjelu GKK u Kaštel Gomilici, na adresi Cesta dr. F. Tuđmana 52 održat će predavanje „Glas iz Sahare“.

Putnik s pregršt kilometara i doživljenih zemalja u nogama, Damir Vujnovac, otisnuo se tamo kamo se uvijek rado vraća – u pustinju. Njegove putopisne crtice iz Sahare otkrivaju skriveno i neskriveno, bilješke i dojmove, neposredno i srčano, svim osjetilima, jedan daleki svijet koji on osjeća dijelom sebe.

Damir je sudjelovao u Saharskom maratonu, a upoznao je i jedinstven pustinjski narod Saharawi, što ga je navelo na pokretanje projekta „Saharawi – dječji glas iz Sahare“. Uz kolaž veličanstvenih fotografija, razgovarat će se o svemu tome, ali i kako napisati punokrvni književni putopis, prenijeti dojmove i fascinacije pisanom rječju te predati posjetiteljima svoja nezaboravna iskustva…

Ulaz je slobodan.

Radujemo se Vašem dolasku!

Ivana Šojat | Ekstaza Teodore Šaptove


Valjda sam predugo šutjela,
sebe gurala kao ugljen u drvarnice,
pa se u prašinu crnu pretočila,
crni prah od kojeg
jutrom kuhamo buđenja.

Damir D. Ocvirk | Smaragdni grad



Bio sam, fakat,ja slavan te bogat;
lirik, epik, bard i vjesnik od sreće.
Ne bih prtena flundra il' surogat,
nit' dotepenec odbačen u smeće.

I sve frajle bijahu raskošnije
a pucice mirisahu me bolje,
vodica savska tekla je sporije
a pajdašija fer i dobre volje.

Al'  ja, grintavac, rob svojega jada,
pustih škropec i fletno uzeh šprice
na žutoj cesti do smaragdnog grada.

Sada moj lajbek krije gnjilu slamu,
dokle zobljem iz vlastite kahlice
a fruštuk ovisi o jednom gramu.

Miroslav Pelikan | Odlazak


Želim otići iz svoga svakodnevnoga života i skriti se u neki nepoznati detalj i tamo proživjeti svoje posljednje godine, nadajući se ipak nekakvoj promjeni, bilo kakvoj, koja bi ovaj sivi, nevidljivi život učinila drugačijim, možda slojevitijim i s pomno odabranim sitnicama
Doista se želim osloboditi okova ovoga, stvarna, dosadna i neprimjerena života, nitko s njim nije zadovoljan, pa niti ja, njegov tvorac
Kakvi su zvuci Caracasa?
Opijaju li stanovnike?
Otišao sam a tijelo mi je ostalo, podijeljen sam, razdijeljen na polovice, jednu što pripada Caracasu i drugu od rajskog vrta
Dvije sam polovice, nejednake i nepravedne, slabe, krhke, grubo odvojene a ja sam samo jedan i beživotan
Želim otići, makar i samo u mislima, utonuti u vlažne noći i osjetiti ruku žene zelenih očiju koja sjedi pored mene

Ivica Ušljebrka | Igre rata



imali smo svoj potok i staru vrbu iznad njega
sagnula se nada nj i prala svoje duge kose
ležali smo joj na leđima i uživali u proljetnu suncu
jednom, prve travanjske nadjelje, našalila se
i zbacila nas u vodu, hladnu
srećom, bio je sunčan dan

Igor Petrić | Progresivno ludilo 0.2.


Progresivno ludilo
Zahtijeva duboku koncentraciju
Pred novim nastupom
U kazalištu životnih ciklusa
Jer kameni zastor
Mogao bi se raspasti
Poput olujne kiše
Teških riječi
Omogućavajući totalno uništenje
Marginalne svjesnosti

Robert Tomšić | Svi sveti


(na sisačkom groblju)

Noćas ću vas, ponovno, sve sanjati
Sutra ću vam u pohode ići
Na groblje, kao tužan pas, prazan i lud
Zapalit ću svijeće, moliti u tišini duše
Čvrsto stisnuti uši od graje drugih ljudi
Sklopljenih ruku, stisnuta srca, ali
Tada ću čuti zvona crkve svete Marije
Otvorit ću srce i pustiti suze na ovu tvrdu zemlju.

ponedjeljak, 30. listopada 2017.

Četiri intrigantna naslova zaključila V.B.Z.-ovu biblioteku 'Europom u 30 knjiga'


vrijeme: 30.10.2017.
mjesto: Zagreb

Četiri naslova u svijetu prevođenih i nagrađenih autora iz Irske, Litve, Albanije i Turske zaključila su biblioteku 'Europom u 30 knjiga' kojom je nakladnička kuća V.B.Z. tijekom tri godine realizirala prijevode na hrvatski trideset istaknutih europskih pisaca koji pišu na tzv. malim jezicima.

Projekt je posvećen objavljivanju visokokvalitetne europske proze pisane na jezicima koji su u hrvatskom kulturnom prostoru slabije prevođeni.

Provodio se tijekom tri godine u ciklusima od po deset knjiga godišnje, a četiri romana čijom objavom V.B.Z. u 2017. zaključuje biblioteku su "Usta sirota" irskog književnika Briana O’Nolana, "Tūla" litavskog pisca Jurgisa Kunčinasa, "Lutka: portret majke" Albanca Ismaila Kadarea i roman "Još" turskog književnika Hakana Gündaya.

Predstavljanje njemačkog izdanja Krležinog romana 'Zastave' u Wiesbadenu


vrijeme: 08.11.2017. 19 h
mjesto: Njemačka; Holsteinstr. 15a, Wiesbaden

Predstavljanje romana 'Zastave' (njemačko izdanje 'Die Fahnen') autora Miroslava Krleže održat će se u Hrvatskoj čitaonici Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu u srijedu, 8. studenog, u 19 sati.

Die Fahnen - opširnije

Izvor:Culturnet.hr

Napustio nas je Vlado Štefančić

Sa žaljenjem obaviještavamo sve prijatelje, suradnike, posjetitelje i poštovatelje da nas je u nedjelju, 29. listopada 2017. nakon kraće bolesti zauvijek napustio gospodin
Vlado Štefančić
Komemoracija će se održati u četvrtak, 2. studenog u 12:00 sati u Kazalištu “Komedija”,
a posljednji ispraćaj bit će u petak, 3. studenog u 13:35 u velikoj dvorani Krematorija u Zagrebu.
Vlado Štefančić, rođen u Vukovaru 1931.,  gotovo cijeli svoj radni vijek proveo je u “Komediji” – kao glumac, redatelj, i u jednom periodu ravnatelj, unoseći promjene na hrvatsku kazališnu scenu: začetnik je tzv. Zagrebačke škole mjuzikla, potičući i stvarajući glazbeno-scenska djela ovoga žanra, kako stranih tako i domaćih autora. Autor je gotovo dvije stotine kazališnih predstava i više od tisuću radijskih i televizijskih emisija; od velikih spektakala, kao što su postava Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog u pulskoj Areni, preko prvih domaćih rock-opera, glazbenih komedija i mjuzikala, do iniciranja i realizacije nove „Komedijine“ scene početkom 2000.-ih na Jarunu. Kao redatelj, ali i dugogodišnji ravnatelj Kazališta „Komedija“, potiče i realizira prvi veliki i najpoznatiji hrvatski mjuzikl Jalta, Jalta, kao i mjuzikle Dundo Maroje, zatim prve rock-opere na ovim prostorima – Gubec-beg i Grička vještica. Usto, potpisuje režije mnogo ponajboljih stranih mjuzikala, kao što su Čovjek iz Manche, Jadnici (prije West Enda i Broadwayja!), Guslač na krovu, My Fair Lady, Kosa, rock-operu Jesus Christ Superstar, opereta Zemlja smiješkaŠišmiš, Vesela udovica, Kod bijelog konja, Noć u Veneciji, Barun TrenkKneginja čardaša i Grofica Marica, opera Lucia di Lammermoor i Požar u operi te komičnih opera Seviljski brijač i Gospoje i husari. „Otac hrvatskog mjuzikla“ režirao je domaće mjuzikle Car Franjo Josip u Zagrebu i Kralj je gol Milana Grgića i Alfija Kabilja, Lady Šram Nine Škrabea i Arsena Dedića, Dan od amora Luke Paljetka i Đele Jusića, O’kaj Borisa Senkera, Tahira Mujičića i Nine Škrabea, Tko pjeva zlo ne misli Alfija Kabilja i Drage Britvića i brojne druge. Osim u matičnoj „Komediji“, režirao je i u ostalim kazališnim kućama – spomenimo na primjer mjuzikle Karolina Riječka u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci Slavonska rapsodija u HNK u Osijeku i. Vrijedno je navesti da je u novom tisućljeću iznova postavio mjuzikle „Dundo Maroje“ (2008.), „Jalta, Jalta“ (2010.), te rock-operu „Gubec-beg“(2012.).

Osim kao redatelj, Vlado Štefančić djelovao je i kao vrlo uspješan glumac; stariji Zagrepčani pamte ga iz „Komedijinih“ opereta Mala Floramye (I. Tijardović), Kod bijelog konja (H.Müller-R.Benatzky), Spli’ski akvarel (I. Tijardović), Grofica Marica (E. Kalman) i Šišmiš (J. Strauss) te komedija Matijaš grabancijaš dijak (T. Brezovački), Charlyjeva tetka (B. Thomas),Utopljenici (J. Nestroy),  Dvanaest stolica (Iljf i Petrof – De Tis), Zlatni dečki (N. Simon) i mjuzikala poput Obećanja, obećanja (N.Simon-B.Bacharach)na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu također je ostvario brojne uloge, ovdje ćemo spomenuti one u predstavama Bosonogi u parku (N. Simon) i  Pobrinimo se za Ameliju (G. Feydeau), a ne smije se izostaviti niti njegova uloga u kultnoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara – Goldonijevoj Kafetariji u režiji i prilagodbi Tomislava Radića, koja se, nakon premijere 1978., na repertoaru Igara održala punih deset godina.

Vlado Štefančić dobitnik je nagrade “Marul” 1966., a Zagreb mu odaje priznanje dvjema nagradama grada Zagreba (1973. i 1994.). Godine 2006. nagrađen je nagradom „Vatroslav Lisinski“ Hrvatskog društva skladatelja za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, a godine 2000. Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske dodjeljuje mu Nagradu Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.

Serijom koncerata od 6. do 9. studenog, kojima smo željeli obilježiti sedamdeset godina umjetničkog djelovanja gospodina Štefančića, na najbolji ćemo način reći posljednje zbogom i hvala velikom umjetniku.

Generacijama “Komedijinih” djelatnika Vlado Štefančić ostat će u trajnom sjećanju.

Obilježavanje 112. rođendana Dragutina Tadijanovića


vrijeme: 03.11.2017. 11 h
mjesto: Slavonski brod; Spomen-dom Dragutina Tadijanovića, Starčevićeva 8

U sklopu obilježavanja 112. rođendana Dragutina Tadijanovića (1905. – 2007.) bit će dodijeljena pjesnička nagrada 'Dragutin Tadijanović' i studentske nagrade iz Fonda Dragutina Tadijanovića Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Svečanost će se održati u petak, 3. studenoga, s početkom u 11 sati, u Spomen domu Dragutina Tadijanovića u Slavonskom Brodu.

Igor Petrić | Progresivno ludilo 0.1.


Progresivno ludilo
Dozvoljava nedozvoljivo
Poželjno i nepoželjno
Uvijek isto
Ponašajno neobjašnjivo
Ponekad i novo
Djelomično opasno
Psihološki nemjerljivo
Adaptivno neprilagođeno
Socijalno neukrotivo

Marko Muić | Prava rič



Kada ‘oćeš volit
pravu rič triba znat’ kazat,
al’ triba i moć,
i za to snage triba imat,
a te riči dvi pomiču brda i planine,
ovaj svit bi bija lipši,
zato kad sritneš čovika
zagrli ga čvrsto
ko kad te mater zagrli.

Ivica Ušljebrka | Uhvatiti vjetar


tad nisam poznavao migrenu
skrivala se nepoznata i neotkrivena u šumi drugih riječi
visoko iznad moga dohvata
i godinama s police vrebala na me mučki i bez glasa
iz gusto tiskane knjige zelenih korica
a strankinja pneumonia kosila je neku tamo staru
nemoćnu i nepoznatu čeljad

nedjelja, 29. listopada 2017.

U pivnici Veliki Tolk tražilo se mjesto više!



Doista je tako bilo, u prepunoj pivnici „Veliki Tolk“ na Opatovini tražilo se mjesto više, što govori kako je projekt Art Koktel po drugi put doživio uspjeh. PS portal se predstavio zagrebačkoj publici koja nije skrivala zadovoljstvo.

Program je glazbom započeo izvrsni Krešimir Juričić, a potom su se okupljenima obratili moderatori programa Maja Šiprak i Mario Lovreković. Predstavljena je Jasmina Međurečan – Pintarić, slikarica čija je prva izložba otvorena upravo u sklopu Art Koktela 2. Čitanje poezije otvorio je Aleksandar Marković, a uslijedili su: Štefica Vanjek, Ivana Švragulja, Aljoša Đugum, Zdenka Josić Matijaš, Gordana Majdak i Igor Petrić.

Došlo je vrijeme za maleni predah, stoga je gitaru u ruke uzeo mladi petrinjski kantautor Vid Bešlić koji je bio iznenađenje večeri. Krešimir je nastavio s glazbenim dijelom, a zatim je nastupio centralni gost večeri Tomislav Domović. Govorio je o vremenu kada je bio mlad, spomenuo kako su kao klinci pisali i čitali poeziju vozeći se u tramvajima, te objasnio kako se na poeziju gledalo u to vrijeme. Nakon njega predstavio se Ninoslav Žagar, a nastavili su: Tin Lemac, Slobodanka Boba Vuić, Ines Kosturin, Mario Lovreković i Maja Šiprak.

Kraj večeri obilježio je Vid Bešlić, a zatim se Krešimir odlučio na poduži set svojih izvedbi. Uslijedilo je još jedno iznenađenje. Jedan od gostiju bio je sisački akademski slikar Ivan Novak koji je svojim glasom i umijećem sviranja gitare oduševio i na prvom Art Koktelu, stoga mu je Krešimir ustupio mjesto, te je Ivan još jednom pokazao kako dobro zna što radi.

Možemo zaključiti kako Art Koktel uspješno spaja umjetnike; mlađe i starije, afirmirane i neafirmirane, te time svima pruža priliku da uče jedni od drugih, da se međusobno upoznaju i povezuju, jer to nije samo večer čitanja poezije – to je večer druženja uz piće i glazbu, večer dobre energije koja se rijetko viđa, a upravo je to spomenuo i sam Tomislav Domović.

Ps portal, Udruga Petrinjske staze i Maja Šiprak idu dalje. Slobodno možemo najaviti Art Koktel 3, a gdje i kada… to će za sada ostati tajna.

Izvor: PS Portal

Sven Adam Ewin | Gavran



Jutros na livadi blizu marketa (ja sjedim u autu),
Slijeću gavrani, kao na neku svoju pistu,
Svaki s orahom u kljunu.

Malo hodaju amo-tamo,
A onda se zaustave,
Ispuste orah u travu i udaraju ga kljunom.

Tomislav Domović | Iz čovjeka izbačen čovjek



Što kad ti ukradu snove?
Onako, nemilosrdno, izvlačeći stabla iz vlasišta zemlje
Kobni zakucaj srca kad razlome,
posljednji tak kad među zgnječene pjesme privedu
Možeš reći, živjet ću još, sanjat ću još,
bit će snova u izobilju, moje oči su sanjalačke,
ne znaju one ništa drugo nego kidisati na rum, tratinaste prolaze,
na ljubav zakoprcanu u nečijim trepavicama

Tomislav Domović | Novi život



Preorat ću te ljubavi, tvoje pašnjake i tratine,
tvoj glib i tvoje šume
Iz mojih prstiju drvena rala utonut će u jalovu zemlju, poravnati blud
Dvaput ću te preorati
Prvi put duboko zabrazditi u korijenje propuštenih godina,
iščupati nevesele ljubavnike, sasjeći mrtve žile
Prozračiti zakopana sunca što na izdisaju čame i trnu

Andreja Malta | AdaLina


Sporo prolaze dani bez tebe, moja ljubljena. Na izmaku je još jedan isprazan dan, nalik prethodnom i svima prije toga u nizu, sve od onoga dana kada si odlučila napustiti me.

Jutro u kojemu smo se sa knedlom u grlu i neobjašnjivim strahom od onoga što nas je čekalo, zadnji put zajedno probudile, pamtiti ću dok sam živa.

subota, 28. listopada 2017.

Slavica Gazibara | Davorka Črnčec: Boja meda


Promišljanjem prvotiska nekog autora uvijek lako možemo ući u dvostruku zamku: naprečac iščitati i ne pronaći diskretne pupoljke umjetnosti ili se oduševiti pročitanim i proglasiti djelo i autora velikim. No, pažljiv čitatelj mora obratiti pozornost na nekoliko bitnih elemenata koji čine napisano poezijom i tek onda se odrediti prema djelu i autoru. Meni to nije bilo teško niti mi je predstavljalo problem, obzirom da pisanje Davorke Črnčec pratim od njezinih prvih lirskih zapisa.

U pregršti pjesmarica koje se svakodnevno objavljuju i koje često sakate kućne budžete jer su većinom tiskane o vlastitom trošku, omanja knjiga Davorke Črnčec Boja meda  po mnogočemu zaslužuje biti pročitana. Pisana slobodnim stihom, ova zbirka ljubavne poezije prvijenac je autorice koja živi i radi u Čakovcu. Pjesme - njih ukupno 92 -  grupirane su u šest ciklusa koji prate mnoge  nijanse ljubavi, a prvi od njih (Ritam kruga) s posljednjim (Okus života) skladno zatvara pjesničko promišljanje života kroz ljubav, a koja je i temeljni motiv svih pjesama u zbirci.

Pjesme su pisane slobodnim stihom i stilski su ujednačene, otkrivajući urbani senzibilitet nesigurnog pojedinca, osuđenog na samoću, ali autorica ima izlaz, a to je uvijek ljubav. Motiv odvojenosti od voljene osobe i motiv čekanja najčešći su, no u njezinim pjesmama oni postaju zajednički motiv – motiv vremena, zapravo sažetog u trenutak, moment potpunog ispunjenja svakog traganja. Tako ona u pjesmi Prvi časnik kaže: Ne čekaj srebro u mojoj kosi/Ne čekaj da zrelošću zaokružim put./Brodovi tonu u oluji, čekanjem.  – jer Ljubav je jedini ispravni ritam (Paučina). Time je i motiv vremena transformiran u ovo danas, u ovo sad.

Božici Jelušić nagrada Katarina Patačić za zbirku kajkavske poezije Ftič kesnokrič


Nagrada Katarina Patačić za najbolju knjigu pisanu na kajkavskom jeziku u protekloj godini pripala je Božici Jelušić za zbirku pjesama „Ftič kesnokrič“, jednoglasno je odlučilo izborno povjerenstvo u kojem su bili mr. sc. Ernest Fišer, prof. Ivanka Kunić i prof. Ružica Marušić-Vasilić.

Nagrada je pjesnikinji dodijeljena u četvrtak u varaždinskoj gradskoj knjižnici na književnoj večeri koju su organizirali Varaždinsko književno društvo (VKD), Ogranak Matice hrvatske Varaždin i Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović.

...

Na natječaj VKD-a javilo se petero pisaca: Božidar Glavina sa zbirkom igrokaza „Bez fige v žepu“, Vera Grbac sa zbirkom narodnih izreka „Male rieči kaj čuda veliju“, Ana Jakopanec sa zbirkom pjesama „Falačec neba“, Božica Jelušić s pjesničkom zbirkom „Ftič kesnokrič“ i Ružica Kišur Črlenec „Otprti obluk“.

Sončnice 2017. | Nataša Velikonja


Preveč vljudna  

Zbirka Preveč vljudna je zbirka iskanja »tistih nekaj stavkov«, ki ostro izrisane podobe družbene stvarnosti spajajo s filigranskimi psihološkimi izseki. Brezkompromisno. Mestoma ironično. In segajo globoko pod videz stvari. Pesmi kot nekajvrstični stavki, polni nenavadnih obratov, s katerimi pesnica Nataša Velikonja spaja magijo poezije z realnostjo, da lahko zasiči resničnost v neki višji obliki.  (Iz spremnega zapisa Cvetke Bevc)

Više: Nataša Velikonja

Zbirka Preveč vljudna je zbirka istraživanja "onih nekoliko rečenica" koje povezuju oštre slike društvene stvarnosti s filigranskim psihološkim izvadcima. Beskompromisna. Lokalno ironična. I  ide duboko ispod izgleda stvari. Pjesme kao svojevrsne rečenice ispunjene neobičnim okretima s kojima pjesnik Nataša Velikonja kombinira čaroliju poezije sa stvarnosti koja može ispuniti istinu u nekim višim oblicima. (prijevod: S.S.)

Poetikon 73 - 74 | Revija za poezijo in poetično


Revija za poezijo in poetično

Uvodnik / Editorial
Aljaž Koprivnikar / Premisleki o poeziji
  • V spomin / In Memoriam
    Milan Vincetič (1957-2017) / Večerni
  • Poezija / Poetry
    David Bedrač / Kaj pa če sploh nismo najlepša bitja tega vesolja?
    Cvetka Bevc / Siringa
    Aljaž Koprivnikar / Uničenje Palmire
    Andrej Medved / Ashes to ashes
    Kristijan Muck / Lepota kvanta
    Zlatka Obed / Ob vodi in kruhi
    Ivo Svetina / Iz Kitajskega zvezka 2013
    Glorjana Veber / Revolucija
  • Mlada poezija / Young Poets
    Tom Veber / Se spominjaš?
    Sofya-Agnessa Yakuntsova / Antologija brez kože
  • Prevodi / Translations
    V spomin / Pierluigi Cappello (1967-2017)
    Friedrich Hölderlin / Popotnik (prevedel Matej Venier)
    Jane Hirshfield / Naj ne rečejo (prevedla Tadeja Spruk)
    Slave Gjorgjo Dimoski / Polje (prevedla Lara Mihovilović)
    Vladimir Martinovski / Triglav (prevedla Lara Mihovilović)
    Claudiu Komartin / Proti morju (prevedla Leonard Ciocan in Klemen Lah) 
  • Nasledstvo sonca / La Postérité du Soleil
    Adonis / Poezija (prevedla Margit P. Alhady in Mohsen Alhady)
  • O pesniških zbirkah / On Poetry Collections
    Ivan Dobnik o Urški Kramberger
    Marko Elsner Grošelj o Marku Kravosu
    Miljana Cunta o Petri Koršič

    Više...http://poetikon.si/domov

Julijana Adamović dobitnik je Povelje uspješnosti Josipa i Ivana Kozarca 2017.


Julijana Adamović, za knjigu je proza Glineni anđeli dobila stimulaciju Ministarstva kulture za 2016. godinu, i ušla u izbor stimuliranih dvadesetitroje između stotinu i šezdeset knjiga proteklih godinu dana u Hrvatskoj. Sama je autorica već nagrađivana za prve i početne knjige 2008., od nagrade Kiklop do povelje naših Dana Kozaraca.

Autorica je energična i uvjerljiva kolumnistica T-portala, a naše smiješno privremene perspektive, nastoje ju smjestiti malo na jednu pa malo na neku drugu stranu, pri tim kolumnističkim njenim replikama, no izvjesno je da je njena pozicija Njena i Konkretna i Egzistencijski nepodilazeća te bitno Etička.

I kao književnica u užem polju, pošto je i sam kolumnizam povremeno nagnut u blizinu književnoumjetničkih stilova, dakle kao književnica poezije te proze i pisanja za mladežne čitatelje kao i njihove bližnje – autorica Adamović uvjerljiva je i najuvjerljivija kada je oštra do naturalističkih planova, kada je dapače i sam naturalizam prekoračen, i kada je povijesna zbilja raskrinkana u svojoj lažljivosti pa joj je, dapače i upravo baš jedinom podnošljivom opcijom – biti poraženom u književnoj ekspoziciji.

Prozu autorice Julijane Adamović jako zaokuplja tjelesnost kao mjesto, kao jedino mjesto koje ne laže, pa je instancom, to tijelo, pamćenja i filtracije od svakodnevnog ali i najnesvakidašnjijeg užasa.

Naša Povelja joj kao autorici izoštrene i mudre pismenosti čestita na reljefnosti svijetle i odlučne osobnosti koju izlaže spram ekspozitura produljeno poratnih zala. Turbofolk je ostavljen kao poratni trojanski konj u našoj svakidašnjici, a njega, to acivilizacijsko divljaštvo, Julijana Adamović, bez suzdržavanja rasvjetljava.

Vezane objave:

📖 23. Dani Josipa i Ivana Kozarca

Sven Adam Ewin | Kraj bijelih breza



ja sam čuveni kvartovski pjesnik
i na bijele breze
u ulici kojom prolazim
prikucavam svoje pjesme

Maja Šatalić | Pjesnik bez dara


Kasni noćni  sat,
Ili rani jutarnji,
Svejedno.

Otkucava glasno bat,
Odbrojava
Bezvrijedno.

Drugo izdanje SFenarističke radionice


vrijeme: 07.11.2017.

Društvo za znanstvenu fantastiku SFera organizira radionicu pisanja TV scenarija u žanru znanstvene fantastike, horora ili fantastike, pri čemu možete sudjelovati uživo, u prostorijama SFere u Zagrebu ili radionici možete pristupiti online, u formatu samostalnog e-učenja.

Marica Žanetić Malenica | Priznajem / Neizbježno


Priznajem

K'o nijedna druga žena
zavodim te riječima,
pišem ti stihove,
tajim te u snima.

I priznajem:
U meni te ima!

Nada Vukašinović | Kako sam ti otvorio vrata


Ne znam kada sam ti prvi puta otvorio vrata. Stajao sam na pragu, ukopan i tražio riječ koja bi me zaustavila. Što si govorila, ne sjećam se. Šutio sam. Svjetlost me zapljusnula. Nešto je trebalo napraviti. Pružala si mi obje ruke. Mirisale su kao rijeka na mjestu gdje sam proplivao. Imale su težinu vremena. Mogla si tada tražiti da iščupam stablo s korijenjem, da preplivam more, da se odreknem odlaska. Kako sam i kada zatvorio vrata, ne sjećam se. Jesam li ih uopće zatvorio? Ne sjećam se dana kada sam ti drugi put otvorio vrata. Možda su vrata godinama bila otvorena? Oko mene su bili oceani, visoki zidovi, armirani beton, bodljikava žica, psi čuvari, a vrata otvorena. Otvorena još od onih dana kada sam zbog tebe mogao ostati.

Dnevnik (ne)obične djevojke


Noć... gluposti

Piše: Božana Ćosić

Dok se ja borim sa svojim duhovima, noćnim morama, tjeskobom... dok ne znam kud bih sa sobom i svim se snagama borim za Hrvoja, odnosno, za dokazivanje njegove nevinosti, ekipi iz Glamura je ne pamet pala ideja da napravimo parti za noć vještica. Osim što mi je to glupo, što je to samo „uvoz“ koji smo pomalo zaluđeno prihvatili, ne mogu shvatiti takve prijatelje. Ok, možda pretjerujem jer ni ne bismo smjeli sve zaustaviti i upasti u letargiju, također je to izvrsna prilika da zaradimo više, ali ne bismo smjeli zanemariti sve što se dogodilo, a upravo se tako ponašaju.

petak, 27. listopada 2017.

Odabrano pet finalista Nagrade Kamov


vrijeme: 27.10.2017.
mjesto: Zagreb

Damir Karakaš, Martina Vidaić, Zoran Roško, Slađana Bukovac i Kristian Novak finalisti su Nagrade Janko Polić Kamov, koja se dodjeljuje za najbolje književno djelo napisano na hrvatskom jeziku, izvijestilo je Hrvatsko društvo pisaca (HDP).

23. Dani Josipa i Ivana Kozarca


vrijeme: 26.10.2017.
mjesto: Vinkovci

Polaganjem vijenaca na grobove Josipa i Ivana Kozarca te na grob Miroslava Slavka Mađera na Gradskome groblju u Vinkovcima, u četvrtak su započeli 23. dani Josipa i Ivana Kozarca, književno-znanstvena manifestacija utemeljena s ciljem valoriziranja i promoviranja zavičajne književnosti i tradicije.

Dvije nagrađene autorice u jesenskom ciklusu Europee u Dvorištu


vrijeme: 10.11.2017. - 20.11.2017.
mjesto: Zagreb

Festival Naklade Ljevak Europea u Dvorištu u svojem jesenskom ciklusu 2017. ugostit će u Zagrebu uglednu mađarsku književnicu Edinu Szvoren, koja će 10. studenog U dvorištu predstaviti svoje nagrađivano prozno djelo 'Nema, neka i ne bude', te austrijsku književnicu Carolinu Schutti, čiji će roman 'Jednom sam zasigurno mekom travom koračala' biti predstavljen 20. studenog.

Ispovijed jedne čitateljice XIX.



O knjizi „Leon Napoleon“ Silvije Šesto

Piše: Mirjana Mrkela

Budućnost
   
Ne znam kada sam počela razmišljati o budućnosti. S pet-šest godina, napisala sam svoju prvu priču. O praščiću koji se šetao po šumi. Ali nije mi bilo ni na kraj pameti da ću postati pisac. Željela sam biti astronaut, ili makar pilot putničkog zrakoplova. Želja mi se nije ostvarila. Od letjelica upravljala sam jedino papirnatim avionima, a par puta i zmajevima. Ali kao pisac, mogu izmisliti likove koji lete, mogu se uživjeti u ulogu ptice ili čega god.

Tomislav Domović | Kamo idu pjesnici to naizgled je tajna



Kamo idu pjesnici?
Tamo gdje svjetovi stanu pod živu bjelokost
Tamo gdje maslačak odbija se raspuhnuti
Eto, tamo idu pjesnici
Tamni kao somov ležaj u muljevitom koritu,
bujni kao čarobna šuma u oslikanoj dječjoj sobi,
tamo gdje postoje dječje sobe

I zavlače se nepozvani
u straćare u kojima ne postoje dječje sobe,
ali gdje postoji dječji san
Velik kao pjesnička sloboda
I kad obiđu sva prijestolja, podaničke izbe i rasplesane zvijezde
Pjesnici rone do kobilice potopljenog broda,
da potonu u samoću
U vlastitu pjesmu
U neoslikanu dječju sobu

Na dečjem festivalu Markovdanski susreti dece i pesnika u Panoniji, Petar Janjić, trenutno učenik VI1 je osvojio je Specijalnu nagradu


Sunce u suncokretu

To žarko sunce je počelo da sija
i seme to radno počeše da klija
iz zemljice plodne glave da pokaže
i suncu milom da se ukaže.

Slavica Gazibara | Udah



nisam znala granice neba i zemlje
granicu tebe i mene
i koristila sam samo udahe
da prerastem oblake

Zorica Antulov | Plava pjesma



Lahore lijepi što čežnju stvaraš
zapamti mjesto to pored rijeke
i ruke tople, blage i meke
i svijetli sjaj u očima

četvrtak, 26. listopada 2017.

HDS ZAMP prikuplja i isplaćuje autorske naknade za književnike, prevoditelje i ilustratore



Od 2013. godine Ministarstvo kulture RH osigurava Društvu hrvatskih književnika (DHK) primjerenu naknadu za javnu posudbu književnih djela svim nositeljima prava na književna djela – književnicima, prevoditeljima i ilustratorima. DHK, kao nositelj Odobrenja za kolektivno ostvarivanje prava javne posudbe i prava naknade za privatno kopiranje, od ove je godine povjerio poslove ostvarivanja tih prava HDS ZAMP-u.

Program sajma Interliber 07.11. - 12.11.2017.


Program događanja

07.11.2017. (Utorak)
PROGRAM DOGAĐANJA NA POZORNICI U PAVILJONU 6
11:00 sati Svečano otvorenje sajma
18:00 sati Promocija knjige: "Oni koji noću ustaju iz groba. Vampiri od lokalnih priča do popularne kulture"
Autori: Marijeta Rajković Iveta, Vladimir Iveta
Nakladnik: Srednja Europa d.o.o.
 PROGRAM DOGAĐANJA, DVORANA U PAVILJONSKOM PROSTORU 
10:15-11:15 sati Druženje s književnicom Sanjom Polak
Organizator: Mozaik knjiga
11:15-12:15 sati Radionica za djecu i predstavljanje knjige “Igre u prostoru i vremenu“
 Autorice: Maja Vincek Slunjski i Sonja Lan
Organizator: Naklada Ljevak d.o.o.  
12:15-13.15 sati "ZVRKAONICA“, glumačko-pisateljsko-voditeljski susret
Organizator: Alka Script d.o.o.
13:30-16:30 sati Okrugli stol
DOGAĐANJA NA IZLOŽBENOM PROSTORU
12:00-14:00 sati Druženje s autorom: Miro Gavran
Nakladnik: Mozaik knjiga
16:00 sati
Čitateljski kutić, voditeljica Dijana Čupić
Nakladnik: Alka Script d.o.o.



Više...

V.B.Z. predstavlja | Sven Adam Ewin: Poeme



Predstavljena nagrada Libar za vajk


Nagrada Libar za vajk predstavljena je u četvrtak, 26. listopada 2017. na konferenciji za novinare u hotelu Park Plaza Histria. Cilj ove jedinstvene nagrade koja u središte postavlja nakladnika je poticanje iznimnih nakladničkih projekata koji će nam ostati ''za vajk'', zanavijek, zauvijek. Ovom nagradom želi se uspostaviti prirodan tijek knjige, od autora i nakladnika preko knjižara do publike te se njome želi podsjetiti na važnost knjižarske struke i odlučujuće uloge publike u životu knjige nakon njezina objavljivanja. Nagradu su predstavili direktorica Sajma knjige u Istri Magdalena Vodopija, glavni izvršni direktor i direktorica prodaje i marketinga Arena Hospitality Group Reli Slonim i Manuela Kraljević, te članica stručnog ocjenjivačkog suda za selekciju knjiga za nagradu Libar za vajk Vlatka Balinčić.

Za nagradu Libar za vajk konkuriraju knjižni naslovi nakladnika koji sudjeluju na 23. Sa(n)jam knige u Istri, objavljeni od 1. listopada 2016. do 1. listopada 2017. godine. Nagradom se želi potaknuti izdavače da stvaraju knjige koje neće biti isključivo komercijalnog karaktera, ali će biti dostupne i relevantne na tržištu, knjige koje će u našim bibliotekama ostati čuvane i korištene više generacija te pridonositi ukupnom poimanju naše kulturne baštine. Prvu selekciju knjiga napravit će stručni ocjenjivački sud sastavljen od četvero knjižara iz Hrvatske, u kojem su Vlatka Balinčić, Dražen Dabić, Dragana Vujatović i Ivica Vulić.

Nagrada Libar za vajk za nakladnika sastoji se od skulpture koju je oblikovao dizajner Mauricio Ferlin, kao i novčane nagrade u iznosu od 15 tisuća kuna, dok se nagrada za autora sastoji od iste skulpture, novčane nagrade od 5 tisuća kuna i prve pulske rezidencije za autora Azil Giardini 2 u trajanju od 15 dana. Novčani dio nagrade osigurao je sponzor Arena Hospitality Group. Nagrada Libar za vajk bit će svečano dodijeljena 10. prosinca 2017., zadnjeg dana 23. Sa(n)jam knjige u Istri, u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Za nagradu Libar za vajk glasuje čitalačka publika koju čine kupci knjiga internet portala Sa(n)jam knjige u Istri (www.sanjamknjige.hr) i kupci knjiga na Sa(n)jam knjige u Istri u razdoblju od 8. studenog do 8. prosinca 2017. Kupci trebaju tijekom trajanja tog razdoblja ispuniti glasački kupon za nagradu Libar za vajk i predložiti jednu od knjiga po vlastitom izboru, koje su ranije selektirali izdavači.

Zvona i Nari | Pjesničko-glazbena večer s gostima iz Mađarske

Flauta i stih u Gradskoj Radionici


Gradska Radionica -The Town Workshop iz Pule i ZVONA i NARI, Udruga za proizvodnju kulture iz Ližnjana zajednički vas pozivaju na pjesničko-glazbenu večer koja će se održati u subotu, 28. listopada 2017. s početkom u 19:00h u prostorijama Gradske Radionice u Puli – Ljudevita Posavskog 10. Te će se večeri predstaviti bračni i umjetnički par iz Mađarske, pjesnik i glazbeni eksperimentator, Gábor Lanczkor te Krisztina Kocsis-Lanczkor, diplomirana flautistica, oboje iz Szegeda. Gábor je prije dvije godine predstavio svoj rad u Ližnjanu gdje i sada zajedno s Krisztinom i njihovo dvoje djece boravi i to do kraja listopada u književnom svratištu ZVONA i NARI. Ovaj put predstavljamo ih pulskoj publici, po prvi put u suradničkom, književno-koncertnom izdanju. Dođite i poslušajte najnovije stihove Gábora Lanczkora, nagrađivanog pjesnika mlađe generacije te saznajte kako se u zanimljivom dijalogu razvijaju u odnosu na etide glazbenih klasika, poput Chopina ili Paganininja, a u izvedbi Krisztine Kocsis-Lanczkor, prve flaute Szegedskog simfonijskog orkestra.

U krugovima: glumci izvode suvremene hrvatske pjesnike


vrijeme: 30.10.2017. 19 h
mjesto: Zagreb; Vila Arko, Basaričekova 24

U ponedjeljak, 30. listopada, u 19 sati, u Vili Arko, Basaričekova 24, pjesme Monike Herceg i Tomice Bajsića izvode glumci Kazališta slijepih i slabovidnih Novi život: Suzana Bliznac i Vojin Perić.

Premijera predstave 'Specijalna potreba' u HNK Zadar


vrijeme:
26.10.2017. 20 h
mjesto: Zadar; Hrvatsko narodno kazalište Zadar, Široka ulica 8

U četvrtak, 26. listopada, s početkom u 20 sati, u maloj dvorani HNK Zadar će se održati premijera predstave 'Specijalna potreba', kazališno uprizorenje najboljeg romana VBZ-a i Tisak Medije u 2016., Zadranke Lade Vukić, u režiji i dramatizaciji Žane Bumber te u izvedbi Glumačke radionice HNK Zadar.

Predstava je rasprodana (izvedbe: 27. i 28.10.) te je ponovno na programu 16. i 17. studenoga.

"Na rubu znanosti s Krešimirom Mišakom" u Kaštelima


U sklopu “Mjeseca hrvatske knjige 2017.”, Gradska knjižnica Kaštela organizira književnu tribinu s Krešimirom Mišakom u petak, 27. listopada u 19.00 sati u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću.

Krešimir Mišak – novinar, književnik i rock-glazbenik, najpoznatiji je široj javnosti kao urednik i voditelj kultne HRT-ove emisije “Na rubu znanosti”, a pored toga je i nagrađivani pisac znanstvene fantastike, te autor brojnih knjiga koje se stalno nalaze pri vrhu top ljestvica, a čija tematika zadire u područje teorija zavjera, misterioznosti, znanstveno (ne)objašnjivih pojava i sl.

Ulaz je slobodan!

Pavol Janik | Proširiti razumevanje


PROLONGING MY UNDERSTANDING


For a while I hesitated,
at the place where one enters.
And then so many mirrors
as if after death or during it.
And so many unreal girls
in the shallow depths of the glass.

Suzana Matić | Zaborav vjetra


Jak mi se vjetar noćas upleo u san
Morska oluja
Bjesnila je u malom stanu
Koji je bio moj dom
U kojem nikad nisam živjela
Ali tu sam godinama bila sigurna
To znam dobro
A sad se ljuljao kao gumeni čamac
Kupljen nekad davno
Nekoj objesnoj djeci koju su nam povjerili
da se na njemu zabave
dok ne proplivaju
Djeci koja nisu bila ni tvoja, ni moja
niti naša djeca

Igor Petrić | Duboki zaron


-Govoriš li engleski?

-Neeeee! Upravo govorim hrvatski. Zašto? U čemu je tvoj problem. Razgovaram s tobom već dvadesetak minuti i ti ne raspoznaješ jezik kojim govorim.

-Nisam mislila na to. Nego onako. Govoriš li engleski? Znaš!

-Ne, ne znam i opet ponavljam. Govorim hrvatski, a ako je to tebi neki problem, samo daj, navali. Pričaj jezikom kojim hoćeš. Ma ne moraš ni jezik koristiti. Koristi ruke. Koristi noge samo ih prije toga operi jer miris, odnosno smrad koji proizvode i nije baš nešto za poželjeti.

Božica Jelušić | Raport obalne straže


Fotografija: Ivan Nivan

Sa mnom je sve u redu, samo je voda hladna,
Samo se kiša spušta, u olucima buči.
Oči ostanu gladne, kad usta nisu gladna,
Sporo se vuku dani, po rubu posrćući.

srijeda, 25. listopada 2017.

Osnovan je Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske


U Matici hrvatske u utorak, 24. listopada u 19 sati održan je sastanak na kojem je osnovan Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske.

Na Osnivačkoj skupštini bili su prisutni: Biserka Draganić, Slavica Dodig, Verica Kovač, Božena Lončar, Ivana Mulc, Jelena Micić, Ksenija Gluhak, Maca Tonković, Ivana Bašić, Jelena Vignjević, Filip Cvitić i Narcisa Potežica, te Mirko Cvjetko zadužen za Odjele Matice hrvatske.

Za pročelnicu je izabrana Biserka Draganić,prof.

Predstavljanje knjige | Tamara Lövey: Osvit u sumrak bogova



Nova napredna Radionica kratke putopisne forme


prijava: 07.11.2017.
mjesto: Zagreb

Pozivaju se autori koji svoje putešestvije žele konceptualno razraditi i audio-vizualno realizirati da se na ovu radionicu prijave s putopisnim predloškom do 7. studenog 2017. Radionica je napredna i besplatna za članove Kinokluba Zagreb, a mentor radionice je putnik i filmaš Vjeran Vukašinović.

Autoru se ostavlja potpuna sloboda da konceptom prijave da svoju definiciju putovanja, da kreira razlog za poduzimanje i bilježenje istog van ograničenja geografske daljine, osvajanja faktografije, odrednica žanra, itd.

Tribina Čitajmo domaće od A do Ž


vrijeme: 30.10.2017. 18 h
mjesto: Zagreb; Knjižnica Vladimira Nazora, Vodovodna ulica 13

U Knjižnici Vladimira Nazora, u ponedjeljak, 30. listopada, s početkom u 18 sati, održat će se tribina Čitajmo domaće od A do Ž. Na tribini će se raspravljati o recentnoj hrvatskoj književnosti i piscima te što sve i kako utječe na recepciju, valorizaciju i pozicioniranje pisca na suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni.

Gosti tribine: Denis Derk, novinar kulture Večernjeg lista, Luka Ostojić, glavni urednik portala booksa.hr i čitateljica Ivana Krezić.

Tribinu će moderirati Ivona Bačelić Grgić, suradnica Knjižnice, putopiskinja i blogerica.

Detaljnije

Izvor:Culturnet.hr

Književno-filmske Bijele večeri: 'Zbogom oružje' Ernesta Hemingwaya i Franka Borzagea


vrijeme: 26.10.2017. 20 h
mjesto: Pula; Pulska filmska tvornica, Stiglicheva 12

Književno-filmskim Bijelim večerima s Borisom Vincekom vraća se ovoga četvrtka, 26. listopada, u 20 sati Klubodrom Pulske filmske tvornice, koji će ovoga puta biti posvećen romanu 'Zbogom oružje' Ernesta Hemingwaya (1929.) te njegovoj istoimenoj filmskoj adaptaciji iz 1932. godine u režiji Franka Borzagea. Ulaz je slobodan!

„Muka malog vuka“ osvojila dvije nagrade!


Foto:Mia Tomić

Ispunjena avanturama te popraćena razigranim glazbenim brojevima i sjajnim glasovnim mogućnostima glumaca, predstavi Male scene dodijeljene su dvije nagrade na ovogodišnjem 20. Susretu ASSITEJ-a, koji se 16. do 20. listopada održao u Čakovcu.

Po izboru selektorice Katarine Kolega koja je odabrala 10 predstava, stručni žiri u sastavu Petra Mrduljaš Doležal (dramaturginja), Olja Lozica (redateljica) i Dario Harjaček (redatelj), dodijelio je nagrade najuspješnijim predstavama.

"Muka malog vuka", čiju režiju potpisuje Morana Dolenc, nagrađena je u dvije od ukupno deset kategorija!

Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice



Blogajte pet mjeseci putujući po Africi


Četiri sretnika iz četiri regije, po jedan iz Afrike, Azije, Europe i Latinske Amerike, pobjedom na natječaju dobit će priliku prvih pet mjeseci 2018. putovati i pisati o svojim iskustvima u sklopu Faces2Hearts globalne blog avanture. Cilj ovoga projekta je iskorijeniti siromaštvo i postići održiv razvoj u cijelom svijetu.

Traži se ukupno četvero blogera će dobiti priliku putovati Afrikom, Azijom i Amerikom te pisati blogove o svojim putovanjima i iskustvima, osvještavajući svijet o životnim uvjetima u tim krajevima.

Ivica Grgić | U krasnu, vjetrovitu jesen


Volim ti proći kraj kuće zanesen
dok uvelo lišće pod nogama žuti
u ovu krasnu, vjetrovitu jesen
što tajnu ljubav u granama sluti.

Miroslav Pelikan | Noć poslije svega


Možda će mi noć donijeti predah i možda me pijesak neće posve prekriti
Možda, kaže pijesak, sve ovisi o Caracasu, sve ovisi o njemu
Noć je blago dobrostiva, prepuna milosti, tako trebam predah
Toliko me misli o Caracasu iscrpljuju, želim predahnuti, udahnuti sporo zrak i zaspati, ne sanjajući ništa, tek bijelu prazninu sna, ravnomjernu i dosadnu
Misli se roje, množe, utrkuju se međusobno, buče, dok i dalje sve dublje tonem u pijesak
Samo je pitanje trenutka kada će me pijesak prekriti

Mira Jungić | Zoveš li ti to, možda mene, imenom?



U sumraku,
kad usni posljednji sunčev trak
na rukama neba,
znam,
doći ćes mi u misli.
Ja tražit ću sunčev trak
i slušati tvoj glas...
K'o eho prošlih snova bit će.
Zoveš li ti to,
                      možda mene,
imenom?

Sven Adam Ewin | Hommage pjesnicima


U jezik moj, u stih, u rime,
U mangrove od stiho-staza,
Uplovile su davne plime
Od riječi, misli i od fraza.

Ja ne znam više što ću s time?
Kad okrenem se malo nazad,
Mnogima ne znam niti ime,
A njihova sam parafraza.

I sve su svoje meni dali;
I od njih gradim svoju kuću;
Ludi poet u ilegali;

I posve s njima u nagnuću,
Ja njihova sam cyber slika,
I govor mi je pun pjesnika.

Slavica Gaziara | Koš


a da navratiš jednom
i osvijetliš ovu čahuru grča
u kojoj se stisnula duša

samo me dotakneš pogledom
da znam
dišem li još

neću te ništa pitati
želim samo osjetiti
ravnotežu u prostoru i
udahnuti duboko

eno dani se već
i rumen srpanjska šulja se
uz moj prozor

zgužvanom lopticom papira
precizno pogađam skoro pun koš
vrijeme je za kavu i prve vijesti

utorak, 24. listopada 2017.

'Pošalji mi poruku' Sanje Pilić najbolja dječja knjiga u regiji


vrijeme: 24.10.2017.

Regionalna nagrada 'Mali princ' koju dodjeljuje nakladnička kuća Bosanska riječ iz Tuzle za najbolju dječju knjigu na jezičnom području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, dodijeljena je za 2016. godinu hrvatskoj književnici Sanji Pilić za knjigu 'Pošalji mi poruku'. 

Nagrada se od 2004. dodjeljuje u okviru dječjeg festivala Vezeni most u Tuzli, koji se ove godine održao od 18. do 20. listopada s bogatim programom izložbi ilustracija, radionica i druženja s književnicima i pjesnicima, priopćio je hrvatski nakladnik Sanje Pilić Mozaik knjiga.

Predstavljanje knjige 'Pjesni ljuvene - Ljubavne pjesme Marina Držića'


vrijeme: 25.10.2017. 19 h
mjesto: Dubrovnik; Dubrovački muzeji - Dom Marina Držića, Široka ulica 7

U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića,  u srijedu, 25. listopada, u 19 sati, u Domu Marina Držića održat će se predstavljanje knjige 'Pjesni ljuvene - Ljubavne pjesme Marina Držića' koju je priredio i na suvremeni hrvatski jezik prenio akademik Luko Paljetak.

Uz autora o knjizi će govoriti dr.sc. Katja Bakija i dr.sc. Leo Rafolt.

Učini(mo) pisanje ponovno velikim


Duša ne poznaje godine

Piše: Clara C.
                                               
Više ne bih znala reći u kojem je kontekstu bila ova rečenica kada sam ju prvi put negdje pročitala, ali njena je autorica Ingrid Divković u  jednom svojem tekstu ovo savršeno izrekla. Urezala mi se u svijest, prvo, zato što ima specifično prekrasan i izravan prizvuk, a drugo, zato što je, kad razmislimo, potpuno istinita. „Duša ne poznaje godine“, ah. Ipak, unutač svojoj nedvosmislenosti, gotovo sam sigurna da u originalu nije imala primarnu vezu s ovim kontekstom u kojem ću je ja koristiti.

Ta me rečenica u jednom trenutku potaknula na razmišljanje o mnogim stvarima koje ljudi govore o književnosti i životu, a da su nisu nužno točne uvijek i svugdje. Uvjerenja poput, „on je premlad, ne može razumijeti ovu knjigu.“ „Ono što sam volio sa šesnaest godina nužno je smeće, a sada imam bolji ukus.“ Pojačanje prvog uvjerenja s daljnjim objašnjenjem : „ kako netko od petnaest godina može razumijeti *tu i tu* knjigu ako u životu nije prošao *to i to* iskustvo.“ „Ovo je knjiga za djecu, ne za odrasle“.  To razmišljanje nije krenulo u smjeru argumentiranog pobijanja ovih uvjerenja, već više nečega kao laganog dodavanja misli koje skreću s puteva ovih izjava.

Damir D. Ocvirk | Ukleta gora


Navijek tijekom puta biva koja gora,
ukleta i ljuta kad' se preći mora.
Navrh te gore orkani se danom časte,
večeri i zore vabe oblake tmaste.

Dostižna je velikana čila srca, moćna bila;
hridima opasana uz noge išće krila.
I  svagda vile zbore: da se rijetki usude
dotać' plavo more niz klete gudure.

Jer rijetkog je daha pri ljudskosti bića,
odveć uzdaha iz hira slabića.

Srećko Aleksić | Izgubljen dan...


Iste smo pokore
lutamo u srcu
napuštenog doma
odbegli od ljubavi
spavamo na vetru
potrošene iluzije
da postojimo u jednoj reči i besmislu.

„Galovićev spomenek“ | Obljetnica pogibije hrvatskog pjesnika i književnika, Frana Galovića


HKD ogranak Zagreb „Književni kutak“
ugošćujeUdrugu štovatelja Galovića „Galovićev dom“ prigodom obilježavanja obljetnice pogibije hrvatskog pjesnika i književnika,
Frana Galovića
koji je poginuo na bojištu u mačvi 26.listopada 1914.

„Galovićev spomenek“

Zdravka Meštrović | Stara kuća


U klaustoru
kuće stare
na pragu mora,
nagrižena kapima
soli
suzama i smijehom

Darija Žilić | Zubato sunce


Ako je vani zubato sunce, to ništa ne
Znači. Paradoksi su ionako stalno oko nas,
Mrvice dječje znatiželje i ljutiti pogled čovjeka
Koji sadeći lipu pozdravlja svoj život i traži
Pomirenje, nakon svega. U zimskim mjesecima,
U brlozima se skrivaju krzna, voće, slutnje, pogledi
Zaostali iz ljetnih dana, pretvoreni u slatke kapljice
Koje prizivaju vječnost tamo gdje više nema srama.