Hrvatsko književno društvo – Zadar, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca i urednika koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. Uz Dane Hrvatskog književnog društva – Zadar, dodjeljuje se i nagrada „Donat” za životno djelo i „Donat” za kulturno djelovanje i suradnju s udrugama.
Nagrada se sastoji od diplome, medaljona s likom Gorana Bujića i umjetničke slike / fotografije eminentnih zadarskih umjetnika.
Nagrade se dodjeljuju godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan.
- Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom i uz nesebičnu pomoć i podršku članstva, grada Zadra, Zadarske županije „Ilirije” d. d., Hrvatskoga književnoga društva – Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: „Goran Bujić – Književna nagrada – Književnici novinari” i nagrade „Donat” po ideji N. Š. T., za književni i kulturni doprinos uz Dane HKDZD te Nagrade za životno djelo’ ispravljajući nanesenu nepravdu prema nekima od autora koji su nepravedno zaobilaženi, a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica, ističe Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva – Zadar, organizator dodjele nagrada.
Prosudbeno povjerenstvo ove su godine činili: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, dr. sc. Dragan Gligora, akademik Vasil Tocinovski, Davor Jašek, Žarko Milenić, Nikica Simić, Mićo Marić, Miljenko Milko Dujela, Zvonimi Nemat, Igor Maštruko, Milica Čubrilo, Goran Mrnjavac, Velimir Žigo, dr. med Denis Bruketa, Ivana Kutija i Andreja Malta.
KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI”
Marijana Dokoza rođena je u Galovcu kraj Zadra. Hrvatska je književnica, novinarka i glavna urednica Fenix magazina, najznačajnijeg hrvatskog medija u iseljeništvu koji prati život, aktivnosti i teme hrvatskih zajednica izvan domovine. Dugogodišnjim novinarskim radom izgradila je prepoznatljiv profesionalni put povezujući hrvatsku domovinu i iseljeništvo kroz riječ, kulturu i medije. Novinarsko iskustvo stjecala je radeći u brojnim hrvatskim tiskanim i internetskim medijima, među kojima se ističu Narodni list, Zadarski list, Gloria, Arena i drugi. Danas, uz urednički rad u Fenix magazinu, djeluje kao dopisnica i suradnica više hrvatskih medija, među kojima su Večernji list, Hrvatska radiotelevizija (HRT), Vijenac i Hrvatska matica iseljenika. Posebnu pozornost u svom novinarskom radu posvećuje životu Hrvata izvan Republike Hrvatske, očuvanju hrvatskog jezika i kulture te pričama ljudi koji svojim radom grade veze između domovine i svijeta.
Kao književnica autorica je sedam romana – šest na hrvatskom jeziku: „Izgubljeni u ljudskim mislima“, „Naranyin plač“, „Grijesi“, „Tragovi“, „Njegova žena“ i „Provalija“, te romana na njemačkom jeziku „Die Stimme“. Objavila je i tri zbirke poezije: „Sjene prošlosti“, „Dvorac tajni“ i „Prijestupnici“ koju je objavila zajedno s pjesnikom J. H. Macadom. Zbirka je koncipirana kao poetski razgovor dvoje ljubavnika koji kroz stihove progovaraju o ljubavi, čežnji, nemogućnosti i životnim prijelomima.
Njezini romani „Naranyin plač“, „Grijesi“ i „Njegova žena“ privukli su veliku pozornost čitatelja i postali zapaženi naslovi suvremene hrvatske književnosti. Roman „Grijesi“ bio je nominiran za književnu nagradu Kiklop, dok je roman „Njegova žena“, nastao prema istinitoj životnoj priči, preveden na engleski i talijanski jezik te uvršten u zbirku British Library u Londonu. Roman „Provalija“ nastavlja njezin književni interes za snažne životne sudbine, obiteljske odnose i društvene teme koje proizlaze iz stvarnih ljudskih iskustava.
Marijana Dokoza sudjelovala je u brojnim književnim manifestacijama, kulturnim projektima i međunarodnim antologijama. Njezina poezija objavljivana je u različitim zbirkama, a pjesma „Za tebe, dragi“ osvojila je drugo mjesto na međunarodnom natječaju Pisci i književnost. Uvrštena je među autore zbirke „Dalmacija Noir: 15 priča majstora žanra“.
Njezino pjesničko stvaralaštvo zastupljeno je u brojnim domaćim i međunarodnim zbirkama i antologijama. Uvrštena je u antologiju hrvatskoga rodoljubnog pjesništva „Od Jadra do Baške“, koju je priredio književnik Ante Nadomir Tadić Šutra, čime je njezina poezija postala dijelom izbora suvremenih hrvatskih autora posvećenih temama domoljublja, identiteta i pripadnosti. Također je uvrštena u antologiju „90 suvremenih pisaca zadarskoga književnog kruga“ (Kroz moje oko, Marko Vasilj), kao i u međunarodnu pjesničku zbirku „Paški troplet u stihovima“, 23. izdanje Hrvatske iseljeničke lirike, koju objavljuje Sveučilište u Zadru, a koja okuplja hrvatske pjesnike iz domovine i iseljeništva.
Poseban dio njezina djelovanja vezan je uz povezivanje hrvatskog iseljeništva i domovine. Kao glavna urednica Fenix magazina sudjeluje u brojnim programima posvećenima Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a svoje iskustvo u području medija, kulture i komunikacije prenosi i kroz javne nastupe. Sudjelovala je na Tjednu Hrvata izvan Hrvatske 2026., gdje je kao predstavnica hrvatskog medija izvan domovine sudjelovala na okruglom stolu posvećenom ulozi hrvatskih medija u očuvanju povezanosti hrvatskog naroda diljem svijeta. Tom je prilikom govorila o važnosti medija kao mosta između hrvatskih zajednica u iseljeništvu, očuvanja jezika i identiteta te informiranja novih generacija Hrvata izvan domovine.
Značajnu ulogu ima u projektu Večernjakova domovnica, izboru najpopularnijih i najuspješnijih Hrvata izvan domovine koji zajednički organiziraju Večernji list i Fenix-magazin. Kao glavna urednica Fenix magazina i suradnica Večernjeg lista sudjeluje u projektu ove manifestacije koja okuplja istaknute pojedince iz svijeta kulture, sporta, glazbe, gospodarstva i društvenog života hrvatskih zajednica diljem svijeta. Kroz Večernjakovu domovnicu doprinosi vidljivosti uspjeha Hrvata izvan domovine te promicanju povezanosti iseljene i domovinske Hrvatske.
Uz književni i novinarski rad, Marijana Dokoza redovito sudjeluje na književnim večerima, tribinama, panel-raspravama i kulturnim susretima u Hrvatskoj, Njemačkoj i drugim europskim zemljama. Svojim djelovanjem povezuje književnost, novinarstvo i kulturnu diplomaciju te promiče hrvatsku riječ i stvaralaštvo u međunarodnom prostoru.
Za svoj rad i doprinos kulturi, novinarstvu i povezivanju zajednica Marijana Dokoza primila je više značajnih priznanja. Među njima se ističe Croatian Women of Influence Award u kategoriji Leadership & Innovation, priznanje koje se dodjeljuje istaknutim hrvatskim ženama za njihov profesionalni i društveni doprinos. Posebno priznanje za njezin rad i angažman bilo je uvrštenje među 25 najuspješnijih žena migrantskog podrijetla u njemačkoj saveznoj zemlji Rheinland-Pfalz, u sklopu projekta kojim se ističu žene koje svojim djelovanjem obogaćuju društvenu i kulturnu raznolikost zajednice. Dobitnica je i posebne nagrade „Hercegovka godine“ za doprinos promociji kulture, zajedništva i očuvanju povezanosti hrvatskog naroda.
Živi i radi u Njemačkoj, gdje svojim profesionalnim i umjetničkim djelovanjem nastavlja graditi mostove između Hrvatske i hrvatskog iseljeništva, promičući kulturu, jezik i vrijednosti hrvatskog identiteta kroz književnost, novinarstvo i javni angažman.
KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI” - IZVAN HR
Nataša Žurić, mjesto rođenja: Mojkovac. Mjesto boravka: Mojkovac. Obrazovanje- zdravstveno obrazovanje opće medicine. Spisateljica, esejista, pjesnikinja, tekstopisac, recenzent, pjesnik za djecu, moderator. Član je književnog kluba „Grlica", bila je direktor “Udruženja crnogorskih književnika i prevodilaca”, vanjski je saradnik Lider mont media. Član redakcije književnog časopisa TRAG.
Osnivač i direktor Udruženje za književno, likovno i dramsko djelovanje “BIBIJAN”, u kom je između ostalih aktivnosti u kulturi i umjetnosti, zastupljen rad sa dječjim dramskim kazalištem naziva Bibijan, čiji je osnivač i kordinator, a koje ima za sad, četiri kazališne predstave, sa kojima nastupaju u gradovima sjevera Crne Gore, a bili su i dio festivala dramskih amatera u Bijelom Polju. Takođe, u sklopu NVO “Bibijan”, apostrofiran je rad sa djecom školskog uzrasta, u tri grupe, gdje se radi na literarnom izrazu najmlađih, estetici govora, recitaciji.
Koordinator je književne manifestacije “ Otvorena stranica” .
Njena poezija, priče, eseji, našli su mjesto u zbornicima, časopisima, na portalima: Grlica, Odzivi, Novine sjevera, Montenegrina, Avlija, Ženski glas, Mojkovačke novine, Danas, Espona, Komuna, Identitet, Trag, Zadarski ljetopis, Akademija art. Hrvatska, kao i u mnogim međunarodnim zbirkama poezije.
Jedan je od autora “Poetika u djelu Blaža Šćepanovića”, kao i učesnik okruglog stola o životu i djelu Blaža Šćepanovića, Todora Bakovića, Radovana Zogovića i Vita Nikolića, i u Sjenici okrugli sto o liku i djelu Muhameda Abdagića.
Zastupljena je kao romanopisac, u MONOGRAFIJI MIVRENIM TRAGOM, autor - prof. Sofija Kalezić, antoligiji CRNOGORSKE POETESE, koju je sabrao Bogić Rakočević književnik i publicista.
Učesnik je mnogih književnih skupova, kako u zemlji, tako i u regionu. Između ostalih, gost pisac u Rijeci, povodom dana nezavisnosti Crne Gore,u Briselu, zatim - Vidakovićevi dani kulture Rudo, veče posvećeno djelu Vita Nikolića, Radovana Zogovića, Plavski susreti, Književni susreti “Muhamed Abdagić “ u Sjenici, autorsko književno veče u “Staklenac - Banski dvori” Banja Luka, Festival “Literatura ima žensko lice” u Beranama, književni susreti “Godinje”, “ Pjesnikova dolina”, Tradicionalni međunarodni književni susreti Petnjica i drugi.
Njena poezija prevođena je na sedam jezika. Autorica je - zbirki poezije:
Led i oganj – Izdavač “ Pegaz” Bijelo Polje, 2015., Recenzent Borislav Jovanović, profesor književnosti, književni kritičar, pisac, publicista, pjesnik, esejista; Ognjena zamka – Izdavač “Logos” Budva, 2016., recenzent mr. Radmila Radonjić.; Koštac pod sidrom – Izdavač “Logos” Budva, recenzent mr. Vanja Kovačević, kazališni i književni kritičar, novinar. Haljina od leda - Izdavač RTV Mojkovac, 2020., recenzenti Vule Žurić, dramaturg, reditelj, književnik prof Mirko Jakovljević i Veselin Lari Mišnić, pisac; Aurorina zalud - Izdavač JU Ratkovićeve večeri poezije, recenzent mr. znanosti o književnosti Dijana Tiganj. - uz sufinansiranje MKM Cetinje.
Romana: Vječnost u plamenu sna – Centar za kreativnu komunikaciju “ Logos2., 2016. , recenzent dr. sc. Radenko Šćekić; Isječak kruga – Izdavač “ Nova knjiga” , 2021. , recenzent mr. sc. Vanja Kovačević . Roman je proglašen naslovom nedjelje ispred Gradske knjižare. - uz sufinansiranje MKM Cetinje.
Zbirke kratkih priče - Pupčanik – Izdavači “ Štampar Makarije” I “ Obodsko slovo” , 2019. , recenzent mr. sc. Vanja Kovačević. - uz sufinansiranje MKM Cetinje.
Zbirka poezije za djecu - Kornjačina slava- Izdavač JU Cenatr za kulturu “ Husein Bašić” Plav, 2022. , tiraž 1200, recenzenti mr Blaga Žurić I Radmila Knežević. Preporuke – dr. sc. Sofija Kalezić i dr. sc. Danijela Ristić - uz sufinansiranje MKM Cetinje. U praznoj šaci, Izdavač Narodna biblioteka Stevan Samardžić, Pljevlja 2023. recenzet - mr Dijana Tiganj.
Drame: Roza simfonija i Čistač, Izdavač Centar za kulturu Mojkovac 2023.
recenzet - mr Dijana Tiganj. - uz sufinansiranje MKM Cetinje.
Zbirke bajki za djecu: Zvjezdanka i Pečurkograd, samoizdata 2024. - uz sufinansiranje MKM Cetinje. Recenzenti – dr. sc. Radmila Radonjić i dr Danijela Ristić Radojević.
Zbirka poezije za djecu: Sastanak na buđaku plot broj šest, 2025., uz sufinansiranje MKM Cetinje..
U procesu publikacije, jeste zbirka poezije za odrasle Započeta pjesma o Jasmini Š.
Nagrade: XX „Međunarodni književni festival Muhamed Abdagić“ u Sjenici. Nagrada za doprinos festivalu i pjesnički izraz. Nagrada Dragan Radulović, za prvo mjesto na festivalu Zlatna pahulja. Prva nagrada za tekst pjesme na glazbenom festivalu u Ohridu.
Piše na crnogorskom jeziku. Živi u Mojkovcu, Crna Gora.
KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI” (MLADI)
Dino Kajić: Rođen sam u Zadru 7.8. 2001. godine. U rodnom gradu završavam osnovnu i srednju Ekonomsko – birotehničku i trgovačku školu, smjer upravni referent. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja sudjelujem na poetskom maratonu Millenium stih gdje su mi objavljene pjesme: „Jutro“ i „Oblaci“. Pjesma Jutro inspirirana je svitanjem u Diklu, a pjesma Oblaci progovara o ljudskim odnosima na jedan simboličan način. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisujem studij Kroatistike na Sveučilištu u Zadru što je ključna stvar za moj novinarski put, jer me je profesorica Helena Peričić više puta nagovarala i uvjeravala da se trebam prijaviti za rad na radiju. Nakon poslane prijave prošao sam audiciju na Radio Zadru koju je vodio tadašnji glavni urednik i kasnije moj mentor Toni Pajkin. Ubrzo sam prešao na učiteljski studij s likovnim modulom Sveučilišta u Zadru na kojem trenutno i studiram. Na Radio Zadru surađujem s kolegicom Majom Milin na emisiji Kulturoskop i s kolegom Filipom Buzovom na emisiji Zrcalo, obje emisije danas samostalno vodim, te pratim razna društvena i kulturna događanja, i vodim radijski program nekoliko puta tjedno. Tijekom studija i dalje pišem poeziju, ali je neobjavljujem.
Na poziv knjižničarke Sveučilišne knjižnice na Novom kampusu i pjesnikinje Zorice Antulov učlanjujem se u studentski poetski klub ParNas u sklopu kojeg i nastaje pjesma „Osviještena umjetnica“ u kojoj opisujem susret s likovnom umjetnicom Anteom Delpin koji se dogodio kao rezultat terenskog rada praćenja kulturnog događaja, riječ je o manifestaciji Slikari na otvorenom u organizaciji HDLU Zadar. Budući da je riječ o umjetnici koja se bavi isključivo morskim motivima i redovno ih promovira na svaki mogući način osjetio sam inspiraciju da joj posvetim nekoliko riječi.
KNJIŽEVNA NAGRADA „DONAT” ZA ŽIVOTNO DJELO
Markica Marko Perić rođen je u Tomislavgradu 1962. godine. Završio je Filozofski fakultet u Zadru 1996. i postao profesor hrvatskoga jezika. U potrazi za poslom radio je u više škola. Prosvjetni staž započeo je u OŠ Cetingrad, područna škola Kruškovača šk. 1988./89 godine.
Uslijedio je petogodišnji rad u Srednjoj školi Korčula koji je prekinuo dragovoljački ratni period ( Zadarska bojišnica 1991./92. i Dubrovačka 1993.).
Nakon Korčule pristaje na ravnateljski izazov u OŠ Komiža na otoku Visu. Posao ravnatelja (i jednu cijelu godinu učitelj hrvatskoga jezika) obavlja sve do 2001. godine kada se vraća u Zadar gdje dobiva posao u OŠ Stanovi.
U OŠ Stanovi nastavlja voditi dramsku družinu. Iskustvo korčulanskih gimnazijalaca i zadarskih osnovaca je dragocjeno i inspirativno pa Perić započinje samostalno pisati igrokaze za djecu i odrasle.
U dvadesetak godina dramskog prosvjetnog iskustva napisao je petnaestak vlastitih igrokaza koje je i postavio na pozornicu, uglavnom za potrebe LIDRANA i školskih prigodnih priredaba ( Božić, Uskrs, Eko-susreti).
S većinom igrokaza nastupio je na županijskim razinama, a s igrokazom „I to će proći“ nastupio na državnoj razinu u Dubrovniku 2005. godine.
Kao pjesnik tiskao je i zbirku pjesama „Vatrometi i fontane“ s vlastitim ilustracijama.
Izgradnjom nove osnovne škole Zadarski otoci Perić prelazi iz OŠ Stanovi i nastavlja raditi kao učitelj hrvatskoga jezika i voditelj dramske družine.
Po natječaju iz 2014. godine izabran je za ravnatelja OŠ Stanovi gdje trenutno radi.
KNJIŽEVNA NAGRADA „DONAT” – KULTURNI DOPRINOS
Dario Vištica (1979) diplomirani je ekonomist (mag. oec.) i bivši asistent - stručni suradnik Odjela za ekonomiju na Sveučilištu u Zadru, gdje je sudjelovao u izvođenju kolegija iz područja ekonomije, operacijskog menadžmenta, upravljanja kvalitetom, upravljanja opskrbnim lancima, kontrolinga i poslovne organizacije te u istraživačkom radu na temama koje povezuju ekonomiju, kulturu i turizam. Autor je i koautor više znanstvenih radova, među kojima se posebno izdvajaju radovi posvećeni turističkoj valorizaciji gusala i guslarskog pjevanja, objavljeni u domaćim i međunarodnim publikacijama poput “Cambridge Scholars Publishing”. Dobitnik je Nagrade rektorice Sveučilišta u Zadru za postignut uspjeh, znanstvene i stručne aktivnosti tijekom studija te aktivnosti izvan Sveučilišta. Osnivač je i član upravnog odbora Šahovskog kluba Sveučilišta u Zadru, član nadzornog odbora Šahovskog saveza Zadarske županije, član upravnog odbora Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari, član Hrvatskog književnog društva - Zadar te član Matice hrvatske.
Uz znanstveni rad, aktivno djeluje u području glazbe i umjetnosti. Bavi se skladanjem filmske glazbe i glazbenom produkcijom za nezavisne filmske i dokumentarne projekte, a aktivno svira i gitaru. Njegovi radovi prikazivani su na brojnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, a jedan od njih osvojio je prvu nagradu na španjolskom “Paella Film Festivalu” 2022. godine dok je dokumentarni film “Izazovi migracije: Isti ljudi/Druga mjesta” prikazan u kino dvoranama 17 zemalja EU. Filmski projekt “Cara-Ali, Le Vampire” s njegovom autorskom glazbom, vezan uz guslarsku tradiciju, prikazan je na nekoliko međunarodnih festivala i koristi se u nastavne svrhe na Sveučilištu u Zadru. Također je dobitnik 1. nagrade – nagrada publike, na jubilarnom međunarodnom festivalu duhovne glazbe „Svjetlost dolazi“ u Zadru.
Njegov umjetnički interes usmjeren je na povezivanje glazbe, narativa i vizualnog izraza. Uz znanstveni i glazbeni rad, bavi se i pisanjem poezije, u kojoj se prepliću motivi prostora, sjećanja i identiteta, oblikovani kroz osoban i refleksivan izraz.
KNJIŽEVNA NAGRADA „DONAT” ZA KULTURNI DOPRINOS – UDRUGE
