Kolumne

ponedjeljak, 5. prosinca 2022.

CeKaTe slavi Svjetski dan zborskog pjevanja u Lisinskom

 

16. natjecanje hrvatskih pjevačkih zborova održat će u nedjelju, 11. prosinca 2022. od 16 do 20 sati u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog nastupom zborova i vokalnih ansambala iz cijele Hrvatske. Ovogodišnje izdanje Natjecanja održava se kroz dva natjecateljska dana globalno posvećena slavlju glazbe: 21. lipnja, uz Svjetski dan glazbe i 11. prosinca, uz Svjetski dan zborskog pjevanja, a proslava završava revijalnim nastupom zborova pod vodstvom Vitomira Ivanjeka i Frane Frlete   

S ciljem promicanja kvalitetnog a cappella pjevanja, natjecanja zborova i vokalnih ansambala održavaju se proteklih dvadesetak godina u maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba, u organizaciji Centra za kulturu Trešnjevka, a posebnu pozornost publike privlači Gala koncert pobjednika Natjecanja - Zlatni zborovi.

Besplatne ulaznice se mogu rezervirati od 5. do 9.12.2022. na rezervacije@cekate.hr.

Ansambli sudionici Natjecanja hrvatskih pjevačkih zborova-Zagreb 11.12.2022.:

1. PZM Josip Kaplan Rijeka
2. PZ Josip Štolcer Slavenski Čakovec
3. MPZ Ivan Kukuljević Sakcinski
4. Riječki komorni zbor Val, Rijeka
5. Gospel zbor Sunce, Zagreb
6. Glazbeni klub Vatroslav Lisinski – Renesansni ansambl Gospodnetić Singers Zagreb
7. Agram Angels, Zagreb
8. ŽVS Stridonne, Štrigova
9. VS Asante, Zagreb
10. Dječji zbor Kap, Rijeka
11. Dječji zbor Zagrebački anđeli, Zagreb

Otvoren je poziv za prijavu najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga

 


Zagreb, 5. prosinca 2022.


HRVATSKA LIJEPA KNJIGA

Otvoren je poziv za sudjelovanjem hrvatskih knjiga u natječaju i izložbi Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International u 2023. godini


Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvara natječaj
Hrvatska lijepa knjiga radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World koja će se održati za trajanja Sajma knjiga u Leipzigu te za izložbu Book Art International koja se organizira u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu. Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju dosegnute razine kreacija likovnih urednika, dizajnera i tiskarskog umijeća. Natječaj se raspisuje na poziv Zaklade Stiftung Buchkunst.

Knjižnica poziva sve zainteresirane hrvatske nakladnike da do 30. prosinca 2022. godine knjige koje bi željeli prijaviti na natječaj (primjerak po naslovu) pošalju na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga te da ispune popratni obrazac dostupan i na mrežnim stranicama Knjižnice i pošalju ga na adresu e-pošte marketing@nsk.hr.

Prijaviti se mogu knjige koje su objavljene tijekom 2022. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najljepše oblikovane hrvatske knjige, a organizator će o njihovu izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monografije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonografije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; bibliofilska i reprint izdanja; katalozi.

Podsjećamo, u 2021. godini na natječaj je pristiglo 175 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 17 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju Best Book Design from all over the World i izložbi Book Art International. Knjiga Fiume Fantasika autora Vedrana Mimice, Maroja Mrduljaša i Idisa Turata, koju su izdali Sveučilište u Rijeci i Oaza Books, našla se u najužem izboru međunarodnoga stručnog povjerenstva.

Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu, koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).


Ivan Meroveus | Banksy & hope

 

sreća na kartici u špici
zadovoljstvo lajkom
još se ima
to malo živog blagostanja
u vremenu kad sve se isključuje
evolucijskim paralelogramom sila
ili seobama zbog prijetnja sarmatom
govor na usnama nestaje
oči bez sjaja propadaju u klepsidri
talogu svih nestalih pogleda
dio po dio komadića sudbine
otapa se u kiseloj otopini vremena
neprepoznatljivi su ostaci
deformiranog oblika
što nekada imao je ruke
do vrha udaljenog obzora
a sad je na glatkoj površini zida
to se ne vidi i ne osjeća
neprimjetno je i
nema razloga uznemiravati
promatranjem sve crnjeg scenarija
i produbljivati se bliže kraju
koji neminovan visi iznad glave
kao teška giljotina
pronađe se prečac
kao što ga svi pronalaze
ušutka se misao
u žurbi zaboravom
uguši se osjećaj
dok nije prodisao
prkosom eutanazira
i nastavlja se s nekim
novim zlatnim rezom
gdje uvijek netko drugi o svemu brine
tako se mora, svi kažu
prilagodba je nužna
jer nema se vremena
jer sve je protiv
sve blisko sad je kalkulacija
koja nema zbira
u jednadžbi čije buduće vrijeme
svrha je jednačenja
sve dok se ne utiša
dok ne prestane iluzija mogućnosti
da moglo bi se
htjelo
poželjelo možda


Natalija Demirović | Posljednji otkucaj


Zidni sat otkucava devet sati i pet minuta.
Od jutra sam spakirana za konačni odlazak iz svoje kuće, potpuno nespremna za put s kojeg nema povratka. Perem šalicu od jutarnje kave, pažljivo brišući bakin stoljetni porculan. Vraćam je nježno u kredenac na pripadajući krhki tanjurić, baš onako kako je to davno činila moja majka. Ta me misao navodi da se oprezno okrenem. Možda ću je ugledati kako me znatiželjno kontrolira jesam li dovoljno pažljiva s obiteljskim naslijeđem, jesam li šalicu odložila na tanjurić i okrenula ručkicu u pravom smjeru. 

Nema nikog. 

Sama stojim u kuhinji u kojoj sam provela gotovo cijeli život. Nema ni mog oca koji je znatiželjno promatrao maminu i moju svakodnevnu dinamiku, smješkajući se svojim crnim brčićima, nestrpljivo čekajući mamu da mu ulije juhu u tanjur. Kuća je danas prazna, a juha zamiriše samo nedjeljom. Obiteljsko naslijeđe čuvam u kaleidoskopu sjećanja. U tišini, isprekidanoj tek otkucajima starog zidnog sata s kukavicom.

„Maro, pobogu, pusti curu da momka traži, što je gnjaviš s porculanom“, tatin glas se prolamao kuhinjom.

„Sve je to za njezino dobro, a ti šuti i nahrani malog.“ 

Čuvši mamu, brat baci drveni autić preko praga i počne glasno plakati.

„Ajde, što plačeš? Moraš jesti da izrasteš u veliku momčinu! Dolazi ovamo.“

Slavica Čilaš | Stolna lampa


Čisti brazgotine tame 
sa slika na zidu
i zavjesa na prozoru 
Ravna nabore zgužvane šutnje 
i rastvara mrak u sobi

Posve polako

Obnavljaju se
i dograđuju oslobođene misli
Oble treptaji svjetla
što skraćuju  dugu zimsku noć
ispod spuštenih vjeđa 

nedjelja, 4. prosinca 2022.

6. Zelena tribina | 7. 12. 2022. KIČ Bogdana Ogrizovića, Zagreb

 


Nikola Šimić Tonin | Gorgi Kalajdziev: ВЕСНИЦИ - NOVINE

 

ВЕСНИЦИ

 

 

Едно зазимување

и едно заминување

две зими одеднаш

донесоа под мојата стреа.

Со нови весници

ќе запалам оган

за да можам

со студено срце 

и стоплени раце

да си направам 

шапка, брод и летало

од весници

со пресен датум.

Со нив ќе заминам

подалеку од далечината,

таму кај што спокојно

ќе можам да читам

стари весници.





NOVINE



Jedno zimovanje

i jedan odlazak

dvije zime odjednom

donio pod moju strehu.

S novim novinama

zapalit ću vatru

kako bih mogao

hladnim srcem

i toplim rukama

napravit si

šešir, brod i zrakoplov

iz novina

sa svježim datumom.

Otići ću s njima

dalje od daljine,

tamo gdje je mirno

moči ću čitati

stare novine. 



Gorgi Kalajdziev: ВЕСНИЦИ / NOVINE, S makedonskoga preveo, prepjevao, Nikola Šimić Tonin


Gorgi Kalajdziev (1961.) je makedonski pjesnik, televiziski novinar, voditelj, tekstopisac, scenarista и pripovjedač, koji živi i radi u Strumici.

Autor je pjesničkih knjiga: „Alternativni život“ (Алтернативно живеење), „Trudno vrijeme“ (Бремено време) i „ Ua i ura“ (Уа и ура), a izbor njegove poezije je izašao u dvije njegove knjiga na bugarskom jeziku: „Svjetiljka zore“ (Кандило на осамнувањето) i „Nišan“ (Нишан).

Bio je sudionikom mnogobrojnih pjesničkih festivala i literarnih susreta u zemlji i inozemstvu, na kojim je osvojio vise nagrada i priznanja. Dobio je domače i međunarodne nagrade i kao televizijskih i filmskih scenarista, aforističar, esejista, novinar i tekstopisac muzičkih kompozicija, a dvaput je dobio i najveću općinsku nagradu - Godišnju nagradu Općine Strumica, čime je ukupni broj osvojenih nagrada iznosi 78.

Njegovo stvaralaštvo zastupljen je u nekoliko makedonskih i svjetskih pjesničkih antologija, kao i u vise domaćih i stranih literarnih časopisa, a njegova poezija je prevedena na engleski, talijanski, ruski, poljski, slovenski, hrvatski, srpski, crnogorski i bugarski jezik. Recenzet je preko 40 – ak pjesničkih knjiga domaćih i strani autora. 



Mario Kovač | Boje


Beskonačno nebo je plave boje

More je zrcalo boje neba

Iglice tamarisa pod kojim ležim

Svijetlozelene su boje,

A ponekad su i zlatne

Moj ručnik je sive boje

Pored mene je projurio

Lijep crveni motocikl

A djevojka u žutom bikiniju

Upravo me je pogledala

Dvaput


Jadranka Göttlicher | Zemljopis ljubavi

                              

( S mišlju na Baudelairea tamo u Francuskoj i Katerynu u Ukrajini)


Pošla sam na oštru planinu

Da te vidim,

ljubavi moja


Sjela sam na morsku stijenu

Da te čujem

Pregazila sam hladnu rijeku

Da legnem kraj tebe


Otišla sam na poljsko bojište

Ali te nisam našla,

Ljubavi moja

subota, 3. prosinca 2022.

Dragan Gortan | Cirkus


U malom su mjestu
Krili svoju vezu
I prečesto bili
Artisti na trapezu
Pod šatrom neba
Kad svjetla se pale
Svaki njihov susret
Salto je mortale
Pozauna trešti
Bubnjevi tuku
I jednom će ruka
Promašiti ruku
Kad pukne nit
Što danas ih veže
Uslijedit će pad
Bez zaštitne mreže
I nestat će laži
U prekinutom pljesku
Jer sve što publika traži
… krv je u pijesku