Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

ponedjeljak, 16. veljače 2026.

Aleksandar Horvat | Živjelo jutro!


Sve moje riječi kroz dan se razbježe,
Slučajni nizovi, niska bez reda,
Lanac slikovit kud misao seže,
Svaka je karika iz drugog slijeda.
Pred večer krenem perom za stihom,
Zbrka se stvara, galama i vriska,
Riječi se opiru suglasju tihom,
Poanta je neoštra, logika skliska.
Tek mi je jutro kreacije doba,
Jer riječi se tijekom noći poslože,
Svaka sa svakom se sljubiti proba,
Tako se suvisle poruke množe.
S večeri čopor banalnih zvijeri
Pjesničke slike smrzne ko glečer,
Za sve postoji vrijeme po mjeri,
Za pisanje jutro, za čitanje večer.
Zaspalu večernju masku pokislu
Osmiješim jutrom, živ sam, ne dvojim...
Živjelo jutro (u poetskom smislu)!
Zar bolje vrijeme za pjesmu postoji?

Božica Jelušić | Naprsline

 

Nerado pišem o toj temi, budući da je ljudski život kreairan tako, da cvate u radosti, dvojevanju, ugodnim iskustvima, razvoju svih potencijala bića. Tuga uništava, bol poružnjuje, sumnja podriva egzistenciju, razočaranje prethodi slomu, slom ne prolazi bez teških posljedica. A svemu tome, kao i u fizičkom svijetu, uzrokom su naprsline. Desi se da ne puknemo odmah, da se ne odlome dijelovi i okrhci, da sve izvana bude "kao nekad", no to je varljivo stanje, u kome se nećemo dugo održati. Baš kao što reče onaj francuski simbolist: "Sad vene cvijet sred suda prazna/ jer vode nestade iz njega. / Al' nitko za to još ne sazna: / On je slomljen, ne dirajte ga!".
Životvorna voda iscurjela je kroz naprslinu, možda tanku kao svilena vlas, no vrijeme, taj neprijatelj svih naših velikih nakana (nismo li se zaklinjali na "vječitu ljubav", čak i susrete u drugoj inkarnaciji?) besprijekorno će odraditi svoj posao. Cvijet odolijeva, drži se na nekoj milosti, trudi se cvasti, mirisati, dozivati nemuštim jezikom i tužnim znakovima, ali propast se ne može izbjeći. Uvijek znamo kad je nešto naprslo, ma koliko se ne usudili priznati. Pad intenziteta, promjena intonacije, nemar oko dojma naše konverzacije, odabir riječi, frekvencija pojmova s negacijom na početku , umor od ponavljanja, pad u običnost, nesvjesne fizičke geste uzmicanja, oči koje nisu usredotočene na lice sugovornika...Također: žurba, više od dva izgovora odjednom, neodgovorena ili krivo odgovorena pitanja, otepavanje s rukava u ime neke obaveze, nuđenje zamjenskih sadržaja, koji ne uključuju varijantu "ti i ja"-sve to počinje slovom "n", sve sugerira naprslinu.
Naravno da svi ljudi ne vole poeziju, te joj se rugaju, sarkastično izvrću "sentimentalizam", tvrdeći da nisu spoznali taj strah od gubitka, to smanjivanje emotivnog prostora, osjećaj potonuća i "pucanja srca" u tišini odbačenosti i zanemarenosti, koja slijedi nakon naprslina. A evo, Robert Desnos napisao je strašno sentimentalnu pjesmu, koju netko privija uz svoju naprslinu i koja mu, nadati se u ime sveukupne poezije, ipak pruža časovitu utjehu. Pjesma se zove Kao ruka u času smrti / Comme une main d l' instant de la mort, i završava ovako: " "Ne želim drugo doli zagrljaj za kojim težim, / I neka zamukne pijetlov pjev. / Kao što se ruka grči u času smrti, moje srce se steže. / Nikada nisam plakao otkako te poznajem. / Volim odveć svoju ljubav da bih plakao. / Plakat ćeš ti na mojem grobu, ili ja na tvojemu. /Neće biti prekasno".
Sasvim mi je svejedno kako ljudi od čelika, bez naprslina, vide moj tekst i njegovu pjesmu. Ja budno osluškujem, kao gepard u dubini prašume, osjetljiv na svaki šum. Čujem li tanahno krckanje, učinit ću sve, da do naprsline ne dođe. Ne postoji više vrijeme za popravak, kamuflažu ljepilom, docrtavanje nečega na površini skupocjene vaze, u koju je s povjerenjem pohranjen onaj cvijet. Ne dajmo da uvene, donesimo mu vode u dlanovima, s dalekih strana gdje teku naše rijeke i čuje se kako nam srce udara u dubini zemlje zavičajne.
16. veljače 2022.
F. G.
Ilustracija: Claude Monet Vaza s cvijećem, Internet

Program Seen al' ne viđen | Dan ružičastih majica – Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja

 

Povodom Dana ružičastih majica, međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja koji se obilježava posljednje srijede u veljači (25. veljače), u Zagrebu započinje preventivno-edukativni program ''SEEN, AL’ NE VIĐEN'', namijenjen učenicima 7. i 8. razreda osnovnih škola s područja gradske četvrti Trešnjevka – jug.



Dan ružičastih majica nastao je kao simbolična poruka podrške učeniku koji je bio izložen vršnjačkom nasilju zbog nošenja ružičaste majice. U znak solidarnosti njegovi su vršnjaci odjenuli ružičasto i poslali jasnu poruku protiv nasilja i isključivanja. Danas se taj dan obilježava diljem svijeta kao podsjetnik na važnost pravovremene reakcije, empatije i odgovornosti zajednice.

Naziv programa ''SEEN, AL’ NE VIĐEN'' referira se na iskustvo mladih koji su u digitalnom prostoru stalno „seen“- viđeni, prisutni, izloženi - ali se istovremeno često osjećaju neviđeno, neshvaćeno ili ignorirano. U kontekstu vršnjačkog nasilja situacije su nerijetko javne, poruke su pročitane, a nasilje „viđeno“, ali bez reakcije. Program želi otvoriti prostor u kojem se nasilje ne samo vidi, nego i prepoznaje, razumije i aktivno zaustavlja.

Aktualni podaci potvrđuju potrebu sustavnog rada s mladima. Prema podacima Pravobraniteljice za djecu za 2024. godinu zabilježen je značajan porast prijava vršnjačkog nasilja u školama, uključujući i nasilje u virtualnom prostoru. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova za područje Grada Zagreba za 2024. godinu također ukazuju na porast nasilnih oblika ponašanja među djecom i mladima, osobito u dobnoj skupini od 14 do 18 godina. 

U školama je zabilježeno 210 prijava vršnjačkog nasilja, što predstavlja porast od 44 posto, dok je u odgojno-obrazovnim ustanovama evidentirano 289 prijava nasilja, gotovo 60 posto više nego prethodne godine. Na području Grada Zagreba zabilježen je i porast kaznenih djela djece od 17,1 posto, kao i značajan porast tjelesnih ozljeda među djecom od 107,7 posto. Čak 91 posto djece počinitelja nalazi se u dobnoj skupini od 14 do 18 godina.

Program ''SEEN, AL’ NE VIĐEN'' osmišljen je kao prostor dijaloga i aktivnog učenja, s ciljem jačanja empatije, osobne odgovornosti i spremnosti mladih da reagiraju na nasilje u svojoj okolini.

Radionice forum teatra

Središnji dio programa čine interaktivne radionice forum teatra koje će se održati:

– 25. veljače 2026. – Mjesni odbor Prečko
– 26. veljače 2026. – Mjesni odbor Horvati – Srednjaci

Voditelj radionica je kazališni redatelj Lovro Krsnik.

Forum teatar metoda je participativnog kazališta u kojoj sudionici ne ostaju pasivni gledatelji, već aktivno ulaze u scenske situacije koje prikazuju realne primjere vršnjačkog nasilja. Učenici imaju mogućnost zaustaviti scenu, preuzeti ulogu lika i pokušati promijeniti tijek događaja drugačijim reakcijama i odlukama.

Kroz takav proces mladi uče prepoznati dinamiku nasilja, razumjeti uloge počinitelja, žrtve i promatrača, razvijati empatiju te vježbati konkretne strategije nenasilnog reagiranja. Forum teatar pruža siguran prostor za istraživanje teških situacija bez stvarnih posljedica, ali s vrlo stvarnim uvidima i iskustvom odgovornog djelovanja.

Program se provodi u organizaciji i uz financijsku potporu Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka – jug, u realizaciji Centra za kulturu Trešnjevka. Radionice predstavljaju uvodni dio šireg projekta ''SEEN, AL’ NE VIĐEN'', financiranog sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

The Split Mind | Natječaj za 23. broj

Pozivamo vas da sudjelujete na natječaju za književne i likovne radove koji će biti objavljeni u 23. broju časopisa The Split Mind za akademsku godinu 2025./2026. Broj će isključivo biti objavljen u online izdanju na pripadajućoj stranici Filozofskog fakulteta u Splitu. Natječaj traje od 14. veljače do 14. ožujka 2026. godine.
Prilikom zaprimanja vaših prijava koje se odnose na tekstove, u obzir ćemo razmotriti one koje sadržavaju:
✒️
poeziju (najviše 3 pjesme)
✒️
kratku prozu (1 priča do 8 kartica, tj. 12.000 znakova)
✒️
dramu (1 scena ili kraći čin ili nekoliko kraćih činova; radnja treba biti jasno naznačena u didaskalijama)
✒️
znanstvene, stručne i seminarske radove koji se bave jezikom, književnošću i kulturom (1 rad do 27.000 znakova s razmacima)
✒️
eseje / kritike / osvrte (1 rad do 8 kartica)
✒️
prijevode (obavezno priložiti i englesku ili hrvatsku verziju ako izvorni jezik nije engleski; do 3 pjesme)
U okviru natječaja osobito su dobrodošli prijevodi sa slavenskih, kao i s većih europskih jezika (engleski, talijanski, njemački, francuski...). Svi radovi (osim prijevoda) moraju biti napisani na hrvatskom ili engleskom jeziku i ne smiju biti prethodno objavljivani. Dostavljaju se u programu MS Word, pri čemu font mora biti Times New Roman, veličine 12. Svi radovi trebaju biti u jednom dokumentu koji će biti naslovljen na ime i prezime autora.

Radovi se šalju na službenu e-poštu časopisa thesplitmind1@gmail.com pod naslovom Za natječaj 2026. Ukoliko ste student, utoliko je potrebno navesti i fakultet na kojemu studirate.
Ako se prijavljujete na likovni natječaj, a koji uključuje i odabir naslovnice, prilikom zaprimanja vaših prijava razmotrit će se one koje u sebi sadržavaju:
🎨
ilustracije
🎨
slike
🎨
fotografije
Radovi se šalju u jpg. ili png. formatu, u privitku na službenu e-poštu časopisa thesplitmind1@gmail.com. Prijava treba biti naslovljena Za naslovnicu 2026. Ponovno, ukoliko ste student, utoliko navedite i naziv vašega fakulteta.
Popis odabranih autora bit će objavljen na službenim stranicama časopisa. Natječaj je otvoren za sve autore, bez obzira na dob ili državljanstvo.
Radujemo se vašim prijavama!

Kave za mame - novi program u Knjižnici Savica


Za mame djece do šest godina koje trebaju malo predaha, razgovora i druženja - uz šalicu tople kave i društvo onih koje najbolje razumiju.

Susreti su tematski osmišljeni, a razgovarat će se o temama bliskima svakoj mami, poput:

prvi put mama i sve što s tim dolazi

kako uključiti tate u svakodnevicu s mališanima

ideje za igru bez ekrana

putovanja s djecom

dolazak brata ili sestre

i mnoge druge situacije koje oblikuju roditeljsku svakodnevicu.

Druženja vodi magistra ranog i predškolskog odgoja Jelena Novina, mama troje djece s dugogodišnjim iskustvom rada u vrtiću i školstvu. Posebno joj je blizak rad na inkluziji djece s teškoćama, a uz stručnost donosi i toplinu te razumijevanje iz vlastitog majčinskog iskustva.

Susreti će se održavati jednom mjesečno srijedom, a prvo druženje iznimno je na rasporedu u ponedjeljak, 23. veljače 2026. u 18 sati.

Broj mjesta je ograničen, a prijave se zaprimaju na: knjiznica.savica@kgz.hr