„Izlet u središte Zemlje“ sve više putuje među mlade čitatelje: knjiga stiže u knjižnice, recenzije se množe, a otvaraju se i novi susreti s djecom

Dječja knjiga „Izlet u središte Zemlje“ autora Gorkića Taradija nastavlja svoj lijep put prema čitateljima. Nakon izlaska iz tiska i dolaska u prodaju, knjiga se sada sve snažnije širi i kroz knjižnični sustav diljem Hrvatske, a uvrštena je i u Hrvatski centar za dječju knjigu, što je važan i ohrabrujući korak za svaki novi naslov namijenjen djeci. U katalozima knjižnica već se vidi prisutnost knjige, uključujući i zapis koji navodi Hrvatski centar za dječju knjigu, a naslov je dostupan i kroz knjižarske kanale.

Riječ je o knjizi koja od samog početka privlači pozornost toplom i maštovitom pričom o djedu i njegovim unucima, Ladi i Striboru, koji kroz čitanje i zajedničku igru kreću na neobično putovanje prema središtu Zemlje. Nakladnik Prof&Graf knjigu opisuje kao priču u kojoj se granica između stvarnosti i mašte postupno briše te se čitanje pretvara u iskustvo bliskosti, otkrivanja i čuda. Isti opis potvrđuju i knjižarski zapisi: riječ je o izdanju iz 2026., u tvrdom uvezu, na 114 stranica.

Ono što posebno raduje autora jest činjenica da se o knjizi govori sve više i sve toplije. Objavljeno je više osvrta i preporuka, a među njima se već pojavila i ocjena da bi se „Izlet u središte Zemlje“ mogao naći i u školskoj lektiri, upravo zbog spoja pustolovine, nježnosti, znatiželje i edukativnog sloja. Uz prve članke i preporuke, knjiga je dobila dodatnu vidljivost i kroz medijske objave i predstavljanja.

Kao prirodan rezultat takvog odjeka, autoru sve češće stižu i pozivi za promocije knjige te susrete s djecom. Dio termina već je dogovoren, a neki susreti planiraju se i za jesen. Upravo takvi susreti daju knjizi dodatni život, jer djeca ne dobivaju samo naslov za čitanje, nego priliku da uživo razgovaraju s piscem, pitaju ga kako nastaje priča, odakle dolaze likovi i zašto je mašta ponekad najvažnije prijevozno sredstvo.

Zato autor ovim putem ostavlja otvoren poziv svima koji bi željeli organizirati predstavljanje knjige, književni susret ili druženje s djecom uz ovu priču. Interes mogu iskazati škole, knjižnice, vrtići, udruge, kulturni centri i svi koji žele djeci približiti knjigu kroz susret, razgovor i zajedničko čitanje. Za dogovor oko promocija i gostovanja zainteresirani se mogu javiti na e-mail: gorkic.taradi@ck.ht.hr.

Kako knjiga sve više pronalazi svoj put do knjižnica, recenzenata i mladih čitatelja, jasno je da „Izlet u središte Zemlje“ više nije samo nova dječja knjiga na tržištu, nego naslov koji postupno gradi svoju čitateljsku mrežu. A to je, za svaku priču koja želi ostati među djecom, možda i najljepši početak.

Gorkić Taradi predsjednik Udruge Mlada pera 099/690-6841 Na osnovu Zakona o izmjeni Zakona o udrugama (NN 70/2017 (19.7.2017.) nije potreban pečat za udruge koje ga nemaju definiranog Statutom! ......... Donirajte udrugu Mlada pera uplatom bilo kojeg iznosa na IBAN: HR3124020061100838696 (Erste banka) Udruga Mlada pera Top generacija Knjižara udruge Mlada pera

Hvala za deset godina – tiskano izdanje se oprašta od svojih čitatelja

 

Dragi autori i čitatelji,

ove godine navršava se deset godina od kada naš časopis kontinuirano izlazi u online obliku, te šest godina od kada je s nama i tiskano izdanje koje je donosilo odabrane radove naših autora.

S ponosom gledamo na sve što smo zajedno postigli i zahvalni smo na podršci koju smo primali sve ovo vrijeme. No, zbog značajnog porasta troškova – od interneta i domene, do pripreme i tiska – te ograničenih donacija, primorani smo donijeti odluku da tiskano izdanje više neće izlaziti.

Časopis će i dalje živjeti u online obliku, kao i do sada. Na tome i dalje radi mali tim entuzijasta i volontera, koji s ljubavlju i posvećenošću nastavlja uređivati i objavljivati radove.

Želimo naglasiti da je naš cilj uvijek bio očuvati kvalitetu, pružiti prostor kreativnosti i dati priliku što većem broju autora. I dalje vjerujemo da zajednica kojoj pripadamo zna cijeniti tu predanost i da će nastaviti biti uz nas.

Hvala vam na razumijevanju i svemu što zajedno gradimo već punih deset godina. Zahvalni smo i onima koji nisu uvijek bili uz nas, jer smo i iz toga naučili vrijedne lekcije i ojačali svoju predanost radu.

Ovo tiskano poglavlje završavamo s ponosom, a stranice "Kvake" i dalje ostaju otvorene svima u online obliku.

Uredništvo časopisa “Kvaka”

"Književni tabure" u Novskoj

Društvo hrvatskih književnika i ovaj tjedan organizira svoj projekt "Književni tabure'' u Novskoj.

U četvrtak 14. prosinca 2023. godine održat ćemo dvije tribine u prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice "Ante Jagar" Novska.

U 18 sati nastupit će mladi, perspektivni pjesnici. Predstavit ćemo Filipa Katavića iz Novske, studenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu i njegove kolegice Hanu Živko i Nikolinu Fajt. 

Od 19 sati održat ćemo drugu tribinu, tzv. "Otvoreni mikrofon", na kojoj će svoje nove tekstove prezentirati i svi ostali zainteresirani autori.

Humorističko-satirički časopis „APOLON“ Vas poziva na suradnju | Prilozi se primaju do 15.09.2023. godine

Humorističko-satirički časopis „APOLON“ Vas poziva na suradnju za popunjavanje četvrtog broja, u kojemu se objavljuju aforizmi, satira, humor, karikature i sve ostalo što se može svrstati u tu tematiku. PRIMAJU SE SAMO LEKTORIRANI PRILOZI KOJI NISU OBJAVLJENI U TISKANOM ILI ELEKTRONSKOM OBLIKU, osim na društvenim mrežama. KARIKATURE KOJE SU VEĆ OBJA[1]VLJENE U TISKANOM ILI ELEKTRONSKOM MEDIJU NE OBJAVLJUJU SE.

Četvrti broj časopisa bit će objavljen početkom listopada 2023. godine.

Stoga pozivam sve zainteresirane pisce aforizama, epigrama, satire, kozerija, humora, osmislica, (do dviju kratkih) satiričnih pjesama te karikaturiste da uzmu učešća i pošalju svoje priloge. Možete poslati do 10 aforizama, 1 kratku šaljivu-humorističku priču, satiru (do 500 riječi). Karikaturisti pak mogu poslati do 5 karikatura.

Prilozi se ne plaćaju. Jezici: BHSC, izuzev karikatura koje mogu biti na jeziku autora.

Prilozi se primaju do 15.09.2023. godine.

Priloge slati na e-mail: casopisapolon@gmail.com

Priloge slati na e-mail: casopisapolon@gmail.com

Svi brojevi časopisa nalaze se na: Časopis "APOLON" Službena početna stranica (anyflip.com)

Izuzetno priznanje zadarskim književnicima

Izuzetno priznanje zadarskim književnicima. Nikola Šimić Tonin i Ante Gregov Jurin postali su počasni članovi Društva pisaca Bugarske. Rad ova dva književnika već odavno nije ostao nezamjećen i izvan granica RH, što govore i mnoge nagrade u inozemstvu za ova dva autora.

Nikola Šimić Tonin, pjesnik, prozaist, dramski pisac, pisac za djecu, esejist, književni, kazališni, likovni kritičar, kolumnist, tekstopisac, antologičar, pisac udžbenika, prevoditelj, recezent i urednik brojnih knjiga, nakladnik... objelodanio 36 naslova, prevođen na više jezika, višestruko nagrađivan. Njegova djela su medijski obrađivana i izvođena.

Ante Gregov Jurin, pjesnik, romanopisac, dramski pisac... objelodanio sedam naslova, afirmiran i zapažen pisac. Višestruko nagrađivan i prevođen, njegovi romani doživjeli i radio dramatizaciju, i i izvođenja, po njegovome romanu Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama priprema se i cjelovečernji igrani film.

Nova viđenja književnog djela Ivana Gorana Kovačića

 

U Matici hrvatskoj, u Zagrebu, u Dvorani Jure Petričevića, u utorak 14. ožujka 2023. godine održan je Kolokvij o književnom stvaralaštvu Ivana Gorana Kovačića, a u povodu 110. godine rođenja i 80. godine smrti ovog velikog hrvatskog pjesnika o kojemu je pjevao i Paul Eluard, a divio i Pablo Pisasso.

Ivan Goran Kovačić (rođen u Lukovdolu, u Gorskom kotaru, 21. ožujka 1913. – četnici su ga mučki ubili u okolici Foče, kod sela Vrbnice, 12. srpnja 1943.), bio je hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist, prevoditelj, novinar, publicist i kritik. Kao simpatizer Hrvatske seljačke stranke i politike Stjepana Radića koncem godine 1942. zajedno s pjesnikom Vladimirom Nazorom priključuje se partizanima. Jednim je od najpoznatijih hrvatskih pjesnika. 

Na Kolokviju sudjeluju znanstvenici i književnici iz Zagreba iz Zadra. 

Zadarsku ekipu čini li su, redom nastupa, Tomislav Marijan Bilosnić (Jama – izlazak na svjetlo I. G. Kovačića), Sanja Knežević (Simbolički iskazi u pripovjednoj prozi I. G. Kovačića), Josip Lisac (Ivan Goran Kovačić i Miroslav Krleža), Robert Bacalja (Ivan Goran Kovačić kao pisac za djecu i mladež) i Helena Peričić (Goranovi prepjevi britanskih romantičara). 

Iz Zagreba nastupili su znanstvenici i književnici: Ivan Drenjančević (Čitanja Kovačićeve „Jame“), Stijepo Mijović Kočan (Jama ne imenuje ni zločince ni žrtvu – tko bi oni mogli biti), Antun Pavešković (Ivan Goran Kovačić između ideologije i empatije, o prozama I. G. Kovačića), Ivo Pranjković (Leksičke osobine novela I. G. Kovačića), Josip Krajač (Stilemi negacije u Goranovoj kajkavskoj lirici), Bruno Kragić (I.G. Kovačić kao filmski kritičar), Božidar Petrač (Politički profil I. G. Kovačića), Cvijeta Pavlović (Kovačićev prijevod Rimbaudove „Ofelije“) i Milan Bešlić (Pricina i Murtićeva čitanja „Jame“). 

Radovi iznijeti na ovom Kolokviju, ocijenjeni kao nova viđenja književnog djela Ivana Gorana Kovačića, bit će objavljeni u časopisu „Kolo“, kao i u zasebnom Zborniku. 

Čestitka Udruga Osebunjek

Srečen i blagoslovljen Božič sem građanem grada Vrbovca, a vu novem ljetu dej Bog sega dobra, kej si saki želi.

Zahvaljujemo svima koji na bilo koji način podupiru rad udruge „Osebunjek“, a posebno našim glavnim sponzorima Gradu Vrbovcu,  Zagrebačkoj županiji  i obrtu „Hidrospoj“  izdvojeni pogon „Prenoćište Marina“ . Zahvaljujemo također osnovnoj školi  „Marija Jurić Zagorka“ „Hrvatskom saboru kulture“ , Narodnoj knjižnici Vrbovec,  radio stanici „Radio Vrbovec“, portalu  „Prigorski.hr“ i  časopisu za književnost i kulturu „Kvaka“ iz Velike Gorice. 

Svima Sretan Božić i sretnu i uspješnu novu godinu.

Članice i članovi Udruge Osebunjek.

Hrvatski pjesnici u svjetskoj antologiji pjesama Ukrajini

Dva hrvatska pjesnika u svjetskoj antologiji pjesama podrške Ukrajini. Pjesmom podrške Ukrajini u borbi i otporu agresoru, na pravoj strani povijesti. I obadva pjesnika, jedina dva iz Hrvatske, oba iz Zadarske županije. Točnije: Nikola Šimić Tonin iz Zadra i Valerio Orlić iz Povljana. Antologija je izašla na poljskom. Tiskana u Poljskoj. Knjiga pod naslovom: STOKROTKI na zgliszczach, Antologija vierszy o Ukraine, Antologiju je priredila i prevela pjesme poljska pjesnikinja Kalina Izabela Ziola.

Kalina Izabela Zioła vodeća svjetska - pjesnikinja, prevodilac, književni kritičar, novinar, animator kulture. Njene pjesme su prevedene na engleski, njemački, ruski, ukrajinski, francuski, talijanski, litvanski, bugarski, makedonski, bjeloruski, grčki, armenski, srpski, vijetnamski, mađarski, švedski, esperanto, kineski i objavljene u mnogim časopisima u zemlji i za u inostranstvu, u poljskim i međunarodnim antologijama i almanasima, kao i emitirana više puta na radiju i na televizijskim programima. Godine 2012. objavljen je album pod nazivom „Magic“ koji sadrži 16 pjesama sa njenim stihovima, a 2017. album „Tobie ...“, koji između ostalih pjesama sadrži 9 njenih tekstova. Glazbu za ovu poeziju komponirao je i izveo Tomasz Batenczuk. Učestvovala je na mnogim međunarodnim pjesničkim festivalima i konferencijama, u zemlji i inostranstvu, između ostalog u Kini, Jermeniji, Nagorno-Karabahu, Litvaniji, S. Makedoniji, Hrvatskoj, Češkoj i Ukrajini. Član je Saveza poljskih književnika, član Književnog kluba 'Dabrovka' u Poznanju, član Udruženja svjetskih pjesnika Poetas del Mundo, tajnik Upravnog odbora Udruženja poljskih novinara i počasni član Saveza armenskih književnika, Saveza nezavisnih bugarskih pisaca, Saveza književnika Makedonije, Saveza hrvatskih književnika, Saveza Ukrajinski pisci... Predsjednica Nagrade kapitula dobrih ljudi. Potpredsjednik žirija: Nagrade za organsko djelo Maria Konopnicka, ekspresionistička nagrada FENIKS Tadeusz Micinski i književne nagrada IANICIUS Klemens Janicki. Član kapitula Evropske medalje za poeziju i umjetnost HOMER.

Braniteljsko priznanje Nikoli Šimiću Tonini za esej o Tuđmanu

Na raspisani natječaj za kratki esej na temu 'Dr. Franjo Tuđman – utemeljitelj Republike Hrvatske', kojeg je, u povodu 100. obljetnice rođenja organizirala Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), pristiglo je 17 radova, među kojima i iz Kanade, Australije i Njemačke.

vrijeme: 10.11.2022.

Prosudbeni sud, sastavljen od sedam hrvatskih branitelja, najboljim je proglasio esej književnika i hrvatskog dragovoljca, koji živi i stvara u Dragi kod Pakoštana, Nikole Šimića Tonine s nazivom „Krv i suze, Od Zvonimira, Do Tebe…Koliko stoljeća ima?“

Od prispjelih radova, žiri je pohvalio i esej dr. Eduarda Pavlovića „Krivi put“ iz Opatije.

Najboljem autoru pripast će Velika zlatna plaketa.

Izvor: UHBDR91.

Hrvatski pjesnici u svjetskoj antologiji pjesama Ukrajini

 

Valerio Orlić

Nikola Šimoć Tonin

Dva hrvatska pjesnika u svjetskoj antologiji pjesama podrške Ukrajini. Pjesmom podrške Ukrajini u borbi i otporu agresoru, na pravoj strani povijesti. I obadva pjesnika, jedina dva iz Hrvatske, oba iz Zadarske županije. Točnije: Nikola Šimić Tonin iz Zadra i Valerio Orlić iz Povljana.

Antologija je izašla na poljskom. Tiskana u Poljskoj. Knjiga pod naslovom: STOKROTKI na zgliszczach, Antologija vierszy o Ukraine, Antologiju je priredila i prevela pjesme poljska pjesnikinja Kalina Izabela Ziola.

Kalina Izabela Zioła vodeća svjetska - pjesnikinja, prevodilac, književni kritičar, novinar, animator kulture. Njene pjesme su prevedene na engleski, njemački, ruski, ukrajinski, francuski, talijanski, litvanski, bugarski, makedonski, bjeloruski, grčki, armenski, srpski, vijetnamski, mađarski, švedski, esperanto, kineski i objavljene u mnogim časopisima u zemlji i za u inostranstvu, u poljskim i međunarodnim antologijama i almanasima, kao i emitirana više puta na radiju i na televizijskim programima. 

Kalina Izabela Zioła

Godine 2012. objavljen je album pod nazivom „Magic“ koji sadrži 16 pjesama sa njenim stihovima, a 2017. album „Tobie ...“, koji između ostalih pjesama sadrži 9 njenih tekstova. Glazbu za ovu poeziju komponirao je i izveo Tomasz Batenczuk. 

Učestvovala je na mnogim međunarodnim pjesničkim festivalima i konferencijama, u zemlji i inostranstvu, između ostalog u Kini, Jermeniji, Nagorno-Karabahu, Litvaniji, S. Makedoniji, Hrvatskoj, Češkoj i Ukrajini. Član je Saveza poljskih književnika, član Književnog kluba 'Dabrovka' u Poznanju, član Udruženja svjetskih pjesnika Poetas del Mundo, tajnik Upravnog odbora Udruženja poljskih novinara i počasni član Saveza armenskih književnika, Saveza nezavisnih bugarskih pisaca, Saveza književnika Makedonije, Saveza hrvatskih književnika, Saveza Ukrajinski pisci... 

Predsjednica Nagrade kapitula dobrih ljudi. Potpredsjednik žirija: Nagrade za organsko djelo Maria Konopnicka, ekspresionistička nagrada FENIKS Tadeusz Micinski i književne nagrada IANICIUS Klemens Janicki. Član kapitula Evropske medalje za poeziju i umjetnost HOMER.

Matici Hrvatskoj – „Velika zlatna plaketa“ – Da se ne zaboravi!

 

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.) u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata dodijelila je Matici Hrvatskoj (1842.-2022.), u velikoj obljetničkoj 100. godini postojanja najstarije hrvatske kulturne ustanove – „Veliku zlatnu plaketu – Da se ne zaboravi““, za svekolika kulturna, umjetnička i znanstvena dostignuća, koja su uveliko doprinijela očuvanju samosvijesti i identiteta hrvatskog naroda što je krajem 20. stoljeća pobjedom u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu rezultiralo ostvarenjem samostalne Republike Hrvatske.

Ova istaknuta  hrvatska kulturna institucija, koja okuplja intelektualce i građene, tijekom svih  dugogodišnjih godina postojanja uvijek je zadržala ljubav prema hrvatskoj Domovini, a među njezinim članovima bio je i veliki broj hrvatskih branitelja, pa je i to jedan od razloga da Matici Hrvatskoj, koja s novim vodstvom naprosto doživljava i stvaralački procvat, dodijelimo ovo tradicionalno priznanje i da im jednostavno zahvalimo na svemu što su dosad postigli – da se ne zaboravi.

Priznanje će svečano biti uručeno početkom prosinca.

UHBDR91.

Riječki pjesnik Valerio Orlić na književnom festivalu u Poljskoj

 

Na poziv Društva poljskih pisaca, riječki pjesnik Valerio Orlić kao predstavnik Hrvatske pozvan je na festival književnosti od 3-5. 11.2022.u Poljsku u Poznanj i Wągrowiec.

Valerio Orlić svoj će književni rad predstaviti 4.11.2022. u Wągrowiec. 

Kao idejni začetnik i počasni predsjednik Hrvatskog književnog društva Orlić će upoznat poljske kolege sa 15 godišnjim radom i osnutkom HKD-a i ogranaka.

Biografija;

Valerio Orlić (Rijeka, 13. veljače 1967.) osnivač je i počasni predsjednik Hrvatskog književnog društva. Urednik je i recenzent nakladničke djelatnosti HKD-a. U uredništvu je časopisa „Književno pero” i „Zadarskog književnog ljetopisa”. Objavljeno mu je dvadeset četiri zbirke pjesama i knjiga književnih osvrta "Ogledala".

Književni radovi su mu zastupljeni u antologijama i časopisima u zemlji i inozemstvu, prevođen je na sedamnaest svjetskih jezika. Pjesme su mu uglazbljivane. 

Dobitnik je više domaćih i međunarodnih nagrada za doprinos u književnosti u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj, Ukrajini...

Redovni je član nekoliko kulturnih asocijacija: Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih haiku pjesnika, Društva haiku pjesnika Rijeka. Počasni je član udruženja Nezavisnih bugarskih pisaca i Društva Ukrajinskih pisaca.

Pokrenuo je časopis za kulturu „Književno pero” i "Krik", međunarodni festival književnosti „Dani prijatelja knjige” u Rijeci, književnu nagradu za neobjavljeni pjesnički rukopis „Josip Eugen Šeta”, umjetničku koloniju „Riječ u kamenu” (Povljana, otok Pag), književnu manifestaciju na Pagu „U spomen na književnika Antu Zemljara”i njegovu književnu nagradu,  znanstveno - književni skup „Petar Kanavelić i Korčula”, međunarodni haiku susret i nagradu - Borivoj Bukva”, (Rijeka), književne večeri „Književni set” i „Riječka književna jutra”.

Proslava dva 100. rođendana | Članice čitalačkog kluba ŽOZ

Lijevo: Ljerka Auerber, desno: Mila Ajzenštajn Stojić

Piše Narcisa Potežica, mr.sc. 

U ponedjeljak 3. listopada ove godine naše dvije stogodišnje  Zagrepčanke svečano su još jednom obilježile svoje visoke godine -  Mila Ajzenštajn Stojić (rođena 14. kolovoza 1922. ) i Ljerka Auferber koja je rođendan imala 21. kolovoza ove godine – a velika proslava njihovog 100. rođendana je bila u Židovskoj općini Zagreb čije su one najstarije članice. 

Pet finalista V.B.Z.-ove književne nagrade 2022.

 

Tko će dobiti 100.000 kuna za najbolji neobjavljeni roman?  ­

­ Za V.B.Z.-ovu književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman 2022., koja se sastoji od objavljivanja pobjedničkog romana i novčanog iznosa od 100.000 kuna, do 10. ožujka 2022., do kada je bio otvoren natječaj, zaprimljena su 92 rukopisa pod šifrom. U drugom krugu selekcije članovi V.B.Z.-ova žirija Strahimir Primorac, Jagna Pogačnik, Mile Stojić, Drago Glamuzina i Vanja Kulaš među 10 polufinalista odabrali su pet romana koji se svojom kvalitetom i originalnošću izdvajaju od ostalih. To su:

13. Dani Luke Botića

Na grobu Luke Botića u Đakovu

U četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine, u Dvorcu Vitturi, u Kaštel Lukšiću, svečano su otvarani 13. Dani Luke Botića (Split, 22. I. 1830. – Đakovo, 22. VIII. 1863.), a nastavljeni su 21. i 22. kolovoza u Đakovu.

U Strossmayerov grad Botić  je prije 170 godina došao na poziv samog biskupa Strossmayera i tu ostao. Ime Luke Botića  sudbonosno je vezano i uz Zadar, gdje je Luka Botić studirao teologiju, koju je u doba narodnog preporoda samovoljno napustio, kako bi, odbijajući prisegu vjernosti austrijskomu caru, radio za narodnu dobrobit, sjedinjenje Dalmacije i sjeverne Hrvatske. 

O Luki Botiću u Zadru i njegovom školovanju na zadarskoj teologiji, kao najzanimljivijem dijelu života ovoga hrvatskog romantičarskog pjesnika i političara, u Kaštelima i Đakovu govorili su izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku na Sveučilištu u Zadru i hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić.

O Bilosnićevom jubileju u Rumunjskoj – Tigar među koricama knjige

U Rumunjskoj je u Biblioteci Universakis časopisa „Orizont Literar Contemporan“ ovih dana objavljena knjiga „Tigrul dintre copertele cărtii“ (Tigar među koricama knjige) posvećena jubileju Tomislava Marijana Bilosnića – 75 godišnjici života i 55 godišnjici umjetničkog rada.

Za naslov knjige uzet je naslov Bilosnićeve pjesme iz njegove kultne zbirke „Tigar“, objavljene na četrnaest jezika i ovjenčane međunarodnim nagradama.

U ovoj knjizi o književnom djelu Tomislava Marijana Bilosnića pišu: akademik Alfredo Pérez Alencart, peruansko-španjolski pjesnik, urednik Bilosnićevih izdanja u Španjolskoj; David Cortés Cabán, portorikanski pjesnik i kritičar, sveučilišni profesor u New Yorku; Enrique Viloria Vera, venecuelanski književnik i sveučilišni profesor; dr. John Taylor, izniman poznavatelj europske lirike; Karl Kvitko, američki izdavač iz New Mexica i urednik Bilosnićeva „Tigra“ na engleskom jeziku; Tatiana Rădulescu, rumunjska pjesnikinja i književna kritičarka; Neil Leadbearter, pjesnik i kritičar iz Ujedinjenog Kraljevstva; John Tischer, američki književnik koji živi u Meksiku; Noëlle Arnoult, francuska pjesnikinja i prevoditeljica Bilosnićeva pjesništva; Michael White, američki književnik te Daniel

Dragomirescu, rumunjski književnik, inače urednik ovog izdanja, kao i više Bilosnićevih knjiga objavljenih u Rumunjskoj.

Knjiga „Tigrul dintre copertele cărtii“ donosi i ciklus pjesama „Tigar šeće Salamancom“ na španjolskom jeziku u prijevodu hispanistice Željke Lovrenčić. Knjiga je opremljena i Bilosnićevim fotografijama iz Salamance, s predstavljanja njegovih zbirki „Tigar“ i „Afrika“ objavljenih na španjolskom jeziku u ovom drevnom sveučilišnom gradu.

Knjigu posvećenu Bilosniću „Tigrul dintre copertele cărtii“ (Tigar među koricama knjige) u Rumunjskoj, u Iaşi, objavila je izdavačka kuća Editura pim, a kao prevoditelji tekstova objavljenih u knjizi potpisuju se Noëlle Arnoult, Neil Leadbeater, Željka Lovrenčić i Roman Karlović. Prilozi u knjizi objavljeni su na rumunjskom, španjolskom, engleskom i francuskom jeziku.

Poslije „Panonskog ljetopisa“ u Austriji, koji je krajem srpnja ove godine cijeli svoj broj posvetio Bilosnićevu stvaralaštvu i jubileju, ovo je drugo takvo izdanje izvan hrvatskih granica, kojim se obilježava Bilosnićev jubilej. Isto tako, ovih je dana, posebnim prilogom iz pera Timee Horvat o predstavljanju Bilosnićeve zbirke „Molitva svetom Franji“ u Koljnofu, to učinio i „Hrvatski glasnik“ koji izlazi u Budimpešti u Mađarskoj.

Molitva svetom Franji T. M. Bilosnića u američkom časopisu

Molitva svetom Franji u Portlandu objavljena na pet jezika i pisama svijeta

Američki multijezični časopis Gobshíte Quarterly

Gobshite Quarterly br. 40., 2022.

, br. 39-40. za ljeto-jesen 2022. godine, čiji je urednik književnik R. V. Branham, sa sjedištem u Oregonu u Portlandu, uz obilje književnih priloga iz svijeta, posebne stranice posvećuje hrvatskom književniku Tomislavu Marijanu Bilosniću. 

Ovog puta časopis, u kojemu se Bilosnić već niz godina javlja redovito, donosi Molitvu svetom Franji, iz istoimene knjige objavljene početkom ove godine na dvadeset pet jezika i pet pisama svijet, a za što mu je Sveti Otac papa Franjo zahvalio i udijelio Apostolski Blagoslov.

Gobshíte Quarterly poemu Molitva svetom Franji donosi paralelno na hrvatskom, engleskom, grčkom, japanskom, ukrajinskom i svahilli jeziku i pismu, u prijevodu Romana Karlovića, Christosa Toumanidisa, Masahiko Otsuke, Vasilija Korkiška i  Lawrenca Kiiru.

Od hrvatskih autora ovaj broj časopisa Gobshíte Quarterly donosi i pjesme poznate hrvatske pjesnikinje Monike Herceg. Za spomenuti je, kako je suradnju hrvatskih autora s ovim američkim časopisom sa sjedištem u Oregonu, u  Portlandu, ostvarila američko-hrvatska spisateljica, esejistica i prevoditeljica Julienne Eden Bušić.

16. Izložba fotografija otočni fotografi zadarske županije

Andrina Luić: Kad jedra pišu priče

T.M.Bilosnić: Cvrčak

Zdravko Blagdan: Zlatni Rat

Elvis Šmit: Put na most

Ante Jaša: Prova i zvonik

Ivana Kolenc: Baka na vratima

U glavnom holu Gradske knjižnice u Zadru 11. srpnja održan je prikaz izbora fotografija, 16. izložbe fotografije Otočni fotografi Zadarske županije, organizator Foto klub „Kornat“.

Svoje recentne fotografske radove priredili su i obradili za prikaz 24 autora: Bačić Daša, Bačić Živko, Bilosnić Pablo, Bilosnić Tomislav Marijan, Blagdan Zdravko, Dešpoja Maja, Gržinčić Tihomir, Jaša Ante, Kasal Božidar, Kolenc Ivana, Kurtin Barbara, Lonić Boris, Luić Andrina, Luštica Boris, Mavar Ratko, Mavra Hrvoje, Panović Silvio, Piasevoli Nikola, Portada Josip, Skoblar Ivana, Šangulin, Robbie, Šmit Elvis, Vitlov Slavko i pozvani gost izložbe Dorčić Dario iz Raba na otoku Rabu.

Odabrani pjesnici za osmu po redu manifestaciju domoljubne poezije Stijeg slobode, Knin, kninska tvrđava 3. 08. 2022.

Odabrani pjesnici koji će nastupiti na osmoj po redu manifestaciji domoljubne pjesme STIJEG SLOBODE u Kninu, na Kninskoj tvrđavi, 3. kolovoza u 20 : 00., i to su redom: Ante Nadomir Tadić Šutra, Frano Cane Batalija, Julije Jelaska, Miljenka Koštro, Ivo Mijatović Ico, Zvjezdana Čagalj, Ana Čagalj, Igor Divković, Željko Škara, Ljerka Lukić, Zvonimir Nemet, Marko Jareb, Branka Mlinar, Hubert Plećaš, Keti Mijolović, Ankica Kale, Vesna Bičanić, Ana Dudić.

Zbog prispjeloga velikoga broja kvalitetnih pjesama, povećali smo broj pjesnika s dvanaest na 18 pjesnika.

-Mi koji smo ostali živi i uživamo ostvarenje sna ovom večeri potvrđujemo da nisu zaboravljeni. Dužnost pjesnika je, između ostaloga, uz ljubav prenositi domoljubnu misao kao jamstvo trajanja. 'Krštena si zemljo na tvrđavi Knina', napisao sam u jednoj svojoj pjesmi. U početku stidljivo a onda s punom podrškom pokrenula se organizacija ove pjesničke manifestacije Domoljubne pjesme, na svetom tlu domovine, sreću hrvatskog naroda kada je naš prvi predsjednik dr. sc. Franjo Tuđman stvarnom i simboličnom gestom poljubivši hrvatski stijeg i pustio ga vijoriti, rekao: 'Imamo Hrvatsku!'. Imao sam čast i sreću da je naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović od prvog trena prepoznala vrijednost moje ideje i dala joj punu podršku. Pjesnička večer, ovdje na Tvrđavi Knina naslovljena je po stihovima Ante Nadomira Tadića Šutre – Stina pradidova. Uz plaketu 'Stijeg slobode', Medaljon „Stijeg slobode“ Prigodan poklon Grada Knina, umjetničku sliku.

Do viđenja u Kninu 3. kolovoza 2022." u 20 : 00. Kninska tvrđava. - poručuje organizator Nikola Šimić Tonin.

Prosudbeno povjerenstvo za ovu godinu činili su: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, Ante Gregov Jurin, Valerijo Orlić, dr. sc. Erni Gigante Dešković, Joso Nekić, Miljenko Milko Dujela, dr. sc. Dragan Gligora, Davor Jašek, Mirjana Majić, Andreja Jezeršek Malta, Ante Sikirić, Goran Mrnjavac, Mićo Marić, Dražen Samardžić, Mato Ćurak, Velimir Žigo, prof.,  dr. Denis Bruketa.

(Organizatori zadržavaju pravo pozvati tri pjesnika na manifestaciju kao pjesnike iznenađenja).

Đina Bajčeta | O romanu Isječak kruga, Nataše Žurić

 

U organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka ,,Stevan Samardžić” Pljevlja, predstavljen je književni portret Nataše Žurić, 5. jula 2022. godine.

NATAŠA ŽURIĆ je član je književnog kluba  Grlica i književnog kluba Stihom govorim, Udruženja crnogorski knjizevnika i prevodilaca, spoljni je saradnik Lider mont media, član redakcije književnog časopisa Trag. Piše poeziju i prozu.  Njena poezija, priče i eseji našli su mjesto u zbornicima, časopisima i na portalima: Grlica, Odzivi, Novine sjevera, Montenegrina, Avlija, Ženski glas, Mojkovačke novine, Danas, Espona, Komuna, Identitet, Akademija art iz Hrvatske,  kao i u mnogim međunarodnim zbirkama poezije.