Julijana Adamović | Kao i kod većine pisaca, u tekstovima ima i autobiografskih detalja, ma koliko tvrdili da ne

Razgovor pripremila i vodila Gordana Malančuk

Julijana Adamović je rođena 12.09.1969. godine u Bačkoj (Srbija). Po zanimanju je socijalni pedagog. Magistrirala je dječju i adolescentnu psihijatriju.

Do sada je objavila više romana. Zbirka priča "Kako su nas ukrali Ciganima" (SN Privlačnica Vinkovci, 2007.), nagrađena je nagradom "Kiklop" 2008. godine, za najbolje debitantsko djelo, nagradom "Ivana i Josipa Kozarca" za najbolje Slavonsko djelo, te je ušla u finale književnog festivala "Galovićeve Jeseni", na temu "Dvojni identiteti". U prosincu 2009. godine, u izdanju VBZ-a Zagreb, izašla je zbirka kratkih priča "Konzerviranje", a tijekom 2011. godine dobila je stipendiju Ministarstva kulture RH za djelo u nastajanju pod radnim nazivom "Da ti pamet stane" koje je izdano 2013. godine u nakladi Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Zbirku kratkih priča za djecu "Dnevnik sivog mačka i druge priče" izdala je Naklada Jurčić, Zagreb, 2013. godine u suautorstvu sa Sergei Chatgris (iza pseudonima se krije Patrik Atanasovski, njezin tada jedanaestogodišnji sin). U istoj nakladi, 2016. godine izlazi njena treća zbirka priča "Glineni anđeli".

Julijana Adamović dobitnik je Povelje uspješnosti Josipa i Ivana Kozarca 2017.

Julijana Adamović, za knjigu je proza Glineni anđeli dobila stimulaciju Ministarstva kulture za 2016. godinu, i ušla u izbor stimuliranih dvadesetitroje između stotinu i šezdeset knjiga proteklih godinu dana u Hrvatskoj. Sama je autorica već nagrađivana za prve i početne knjige 2008., od nagrade Kiklop do povelje naših Dana Kozaraca.

Autorica je energična i uvjerljiva kolumnistica T-portala, a naše smiješno privremene perspektive, nastoje ju smjestiti malo na jednu pa malo na neku drugu stranu, pri tim kolumnističkim njenim replikama, no izvjesno je da je njena pozicija Njena i Konkretna i Egzistencijski nepodilazeća te bitno Etička.

I kao književnica u užem polju, pošto je i sam kolumnizam povremeno nagnut u blizinu književnoumjetničkih stilova, dakle kao književnica poezije te proze i pisanja za mladežne čitatelje kao i njihove bližnje – autorica Adamović uvjerljiva je i najuvjerljivija kada je oštra do naturalističkih planova, kada je dapače i sam naturalizam prekoračen, i kada je povijesna zbilja raskrinkana u svojoj lažljivosti pa joj je, dapače i upravo baš jedinom podnošljivom opcijom – biti poraženom u književnoj ekspoziciji.

Prozu autorice Julijane Adamović jako zaokuplja tjelesnost kao mjesto, kao jedino mjesto koje ne laže, pa je instancom, to tijelo, pamćenja i filtracije od svakodnevnog ali i najnesvakidašnjijeg užasa.

Naša Povelja joj kao autorici izoštrene i mudre pismenosti čestita na reljefnosti svijetle i odlučne osobnosti koju izlaže spram ekspozitura produljeno poratnih zala. Turbofolk je ostavljen kao poratni trojanski konj u našoj svakidašnjici, a njega, to acivilizacijsko divljaštvo, Julijana Adamović, bez suzdržavanja rasvjetljava.

Vezane objave:

📖 23. Dani Josipa i Ivana Kozarca

Milan Swetozar Maćešić | Julijana Adamović: Glineni Anđeli

„Vještinu proznog pisca može se prepoznati već na samom početku teksta. Julijana A. svjesna je magičnosti i snage zavođenja prvom rečenicom. Svaka njezina priča nudi odmah, isti čas, komunikacijski ugovor koji čitatelj bez dvojbe potpisuje.“  Julijana Matanović u pogovoru knjizi prvijencu Kako su nas ukrali Ciganima imenjakinje Adamović. Prvijenac Julijane M. je čistokrvna autobiografska proza (Zašto sam vam lagala). Bio je to onodobni veliki književni hit. Ali, ta vrsta proze je upravo to – laž, ili bolje reći prešućivanje. Jer,  pisac autobiografije, ma koliko nas htio uvjeriti nježnošću , ili skandalom pomno odabire što će nam reći o sebi (istina), a što prešutjeti. I Veliki Tolstoj se proslavio Autobiografijom kao i onaj  norveški gnjavator Knausgård. Međutim, ono što pisac „priznaje“ čitatelju o sebi ili čak svećeniku u ispovjedaonici tako je malo u odnosu na ono što nosi „gore“ na istinu. I dok je u prvoj knjizi autobiografskog u znatnoj mjeri dotle je toga u ovoj uistinu u neznatnoj.

     
Prve četiri priče su tematski naslonjene na domovinski rat i poraće. Prva govori o „cyber drkadžiji“ Mili W. Bubregu (W, eng. White, bijeli) koji virtualno siluje odreda pa i samu glavnu junakinju. Da je riječ o manijaku govori i njegov nick, naime bijeli bubreg je nerastovo mudo, a kad se netko tako profilira to je samo dokaz više da se uistinu radi o teškom poremećaju. Međutim, autorica nam paralelno s virtualnim silovanjem podastire stvarne, užasavajuće primjere silovanja  tijekom domovinskog rata počevši od „naših“ u Oluji, prebacujući se u Vukovar na „njihove“ pa dalje u Bosnu. Glavna junakinja, odnosno autorica ili tko već, ogorčena u nemoći kazuje: I prije nego što se latim tipkovnice, zastat ću, zadignuti suknju i popišati se ravno na cyber junaka. „Siluj nakarado“! reći ćiu mu potom. „To je jedino što znaš. Ostat ćeš zapisan po tome“. Umjesto da sam kliknula na X.“ Dakle, ovom uvodnom pričom i njezinim „šokantnim“ završetkom Julijana Adamović nas eksplicitno uvodi u vlastiti svijet pisanja koje je tako žestoko, neumoljivo, izravno, sa što manje patetike, ev. u priči  „Goloruki mi i Tito“, kadšto na granici sumanutog. Pismo je to čvrste, odlučne ruke, daleko od bilo kakve primisli na tzv. žensko pismo. Kada piše o ljubavnim odnosima baca na Ericu Jong i to je jedina poredba na kojoj bih se zadržao.

Predstavljanje nove knjige Julijane Adamović | Glineni anđeli

Naklada Jurčić Vas ima zadovoljstvo pozvati na predstavljanje najnovije knjige pripovjedaka naše nagrađivane književnice Julijane Adamović "Glineni anđeli".

O knjizi će govoriti, a ponešto iz nje i pročitati, Ana Kranjčić, Jasna Kovačević i, naravno, sama autorica Julijana Adamović.

Pridružite nam se 21. 10. 2016. u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj 5. Osim ugodnog druženja, moći ćete kupiti Anđele po promotivnoj cijeni.

Dobro došli!