Strašne žene (n)i SF: Milena Benini

vrijeme: 11.12.2020. 18 h

url: https://www.facebook.com/VoxFeminae

U petak, 11. prosinca, Prostor rodne i medijske kulture K-zona i društveno poduzeće Fierce Women organiziraju novo predavanje iz serije ‘Strašne žene (n)i spekulativna fikcija’. Posljednje ovogodišnje predavanje posvećeno je književnici Mileni Benini, koja je nakon teške i kratke bolesti preminula u lipnju ove godine. Razgovor će se održati uživo putem platforme Zoom i Facebook Live-a od 18 sati, a u njemu sudjeluju Mihaela Marija Perković te Ana Marija Abramović.

Preminula je Milena Benini, hrvatska kniževnica i prevoditeljica

Milena Benini,
fotografija preuzeta s Facebooka

Nakon duge i teške bolesti, danas 4.6.2020. preminula je Milena Benini, rođena 1966. u Zagrebu.

Obrazovala se u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, slušala je francuski i komparativnu književnost te novinarstvo na Zagrebačkom sveučilištu. Diplomirala je komparativnu književnost na sveučilištu St. George u Oxfordu.  

Pisati je počela još u osnovnoj školi, a prvu priču objavila je u Siriusu kad joj je bilo 14 godina. Nastavila je objavljivati kratke priče i članke u časopisima Siriusu, Vijencu, Op.A., Zarezu, Ubiqu i dr. Također je objavljivala radove i na engleskom, u časopisima Neverworlds, Eternity, 69 Flavor of Paranoia, itd. Godine 1999. bila je među finalistima izbora za najbolju priču objavljenu na internetu (Best of the Rest) s pričom Without the Middle (Priča bez sredine, kasnije objavljena na hrvatskom u zbirci Jednorog i djevica).

Koautorica je knjiga The Complete Guide to Writing Fantasy vol. 1 (ur. Darin Park i Tom Dullemond, Dragon Moon Press, Calgary, 2003), sad već u drugom izdanju, gdje je napisala poglavlje Fantasy Without Clichés-Writing Effectively, te The Complete Guide to Writing Science Fiction vol. 1: First Contact (ur. Dave E. Law, Dragon Moon Press, Calgary, 2007), s poglavljima Attack of the Monster Plot: Ideas, Settings and Plots te I Don’t Know That Bug-Eyed Monster from Adam: Clichés in SF. Ova je knjiga inače dobila i nagradu Eppie kao najbolja elektronička knjiga godine.

Dobitnica je i više domaćih nagrada, uključujući i najukusniju hrvatsku nagradu, pršut, za pripovijetku Prva koluna Margulje Krsnice na Istrakonu 2009., te SFERU za romane Kaos, objavljen u nastavcima u Futuri 1998. godine (izdan u formi knjige 2017. godine pod imenom Djeca vječnosti i kaosa) i Prodavač snova 2016. godine. Tradiciju objavljivanja romana u nastavcima nastavila je i na svom blogu Milerama, gdje je 2008. godine besplatno objavila prvi tom fantastičnog romana Svećenica Mjeseca, kojeg je kasnije kao knjigu izdala Zagrebačka naklada 2014. godine. Na blogu je objavljivala i svoja razmišljanja o žanru, ženama i politici, a pisala je i za portale NOSF i Cunterview.

Prevela je Vodič kroz galaksiju Douglasa Adamsa kao i mnoge druge ZF-autore i autorice, a radila je i na mnogim stripovima.

Milena Benini: „Mletački sokol“ je pogled iz bliske budućnosti na kapitalizam, klimu, tehnologiju i odnose među ljudima

Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar

Sve od čega danas strahujemo već se dogodilo – razina mora podigla se toliko da je potopila obalne gradove, život se organizira na umjetnim otocima, a iz Afrike u Mediteran i dalje pristižu izbjeglički konvoji. Serenissima Ressurecta raskošni je otok za hedonistički život najbogatijih, dok se oko njega roje i okupljaju Lazaretti, platforme na kojima žive siromašni koristeći telekomunikacije plovećeg dvorca i trgujući s bogatim turistima. Tako počinje roman „Mletački sokol“ Milene Benini, živopisan i dinamičan poput video-igre.  Zbog uvjerljivih opisa „postpotopne“ arhitekture, ali i emocionalnog života junaka, roman „Mletački sokol“ prava je poslastica za ljubitelje žanra, koji već dobro poznaju kakva iznenađenja zna prirediti jedna od najnagrađivanijih autorica spekulativne fikcije i znanstvene fantastike. A u ovom romanu Milena Benini demonstrira zadivljujuću maštu u osmišljavanju imena i pojmova svijeta nakon potopa, veliko znanje povijesti i poznavanje današnjih tehnoloških mogućnosti, uz već slavnu spisateljsku vještinu u opisivanju pustolovina svojih junaka. Luca i Yositaka su dopadljivi, duhoviti, erotični,  nesavršeni, duboko humani i odgovorni. Roman je predstavljen u svibnju na Sferakonu i nedavno uz podcast u Bookari, gdje se razvila diskusija o mogućnostima prijevoda na engleski, budući da takvi romani u zemljama s velikim kinematografijama postaju književni predlošci za blockbustere. 

S Milenom Benini razgovaramo o inspiraciji za roman, istraživanjima koja je zahtijevao, o tehnici „vizualnih pomagala„ koju je primjenjivala pišući ga te o karakterizaciji glavnih junaka.

Milena Benini | Gordana Majdak: Dodir obnaženih misli

Kako govoriti o ljubavi?

Doista, to nije lako, ni u stvarnom životu, a kamoli u književnosti. Kad se govori o ljubavnim pričama, obično se podrazumijeva da su u pitanju sladunjave, kičaste pričice koje eventualno mogu razonoditi, ali nikako ponuditi nešto više od toga. U klasičnoj književnosti, ako se ljubavne priče uopće pojave, gotovo da možemo unaprijed biti sigurni da će završiti tragično, ili bar umjereno nesretno. Sreća i međusobni pronalazak dvoje ljudi nisu zanimljivi, reklo bi se.

No, zapravo, stvar je u tome što je ispričati priču o jednoj ljubavi vrlo teško. I zbog toga što oko nje vrebaju zamke kiča i pretjeranosti s jedne i nepotrebne drame s druge strane, ali i zbog toga što, bez obzira na Tolstojeve tvrdnje, sreća nije ništa manje jedinstvena od nesreće. Gordana Majdak shvaća upravo taj, ključni moment svake dobro ispričane priče o ljubavi: svaka je ljubav jedinstvena. Pogotovo kad se o njoj piše iskreno, lirično i erotično kao što to ona radi.

Ovo možda zvuči kao da se radi o panegiriku ljubavi i seksu. Nije tako. Gordana je već jednom ispisala Laudu požudi. U ovoj zbirci, međutim, vidimo sve strane ljubavi: i onu nježnu i toplu jednako kao i onu putenu. A kako nitko ne prolazi životom bez prtljage, pronaći ćemo u njoj i trenutke sjećanja na prazninu, nesigurnost, sve one prepreke koje je neophodno savladati da se netko tko je jednom prebolio ozbiljno razočaranje usudi ponovno povjerovati i povjeriti sebe i svoje srce drugoj osobi.

Tematski smiona, dakle, ova zbirka predstavlja i formalni iskorak: radi se, naime, o zbirci lirskih proza, nešto što se rijetko vidi ne samo kod nas nego i u svijetu. Baš zbog tog neobičnog odabira, zbirku je moguće čitati i napreskokce, uranjajući u jedan ili drugi tekst ovisno od raspoloženja ili čak jednostavno vremena. No moguće ju je, isto tako, čitati i u slijedu, prateći mijene godišnjih doba i, zajedno s njima, mijene u nutrini pripovjedačice koja nam tako pripovijeda doista jedinstvenu priču o doista jedinstvenoj ljubavi.

Milena Benini

Zagreb, 28. svibnja 2018.