Četiri intrigantna naslova zaključila V.B.Z.-ovu biblioteku 'Europom u 30 knjiga'

vrijeme: 30.10.2017.

mjesto: Zagreb

url: http://www.vbz.hr/

Četiri naslova u svijetu prevođenih i nagrađenih autora iz Irske, Litve, Albanije i Turske zaključila su biblioteku 'Europom u 30 knjiga' kojom je nakladnička kuća V.B.Z. tijekom tri godine realizirala prijevode na hrvatski trideset istaknutih europskih pisaca koji pišu na tzv. malim jezicima.

Projekt je posvećen objavljivanju visokokvalitetne europske proze pisane na jezicima koji su u hrvatskom kulturnom prostoru slabije prevođeni.

Provodio se tijekom tri godine u ciklusima od po deset knjiga godišnje, a četiri romana čijom objavom V.B.Z. u 2017. zaključuje biblioteku su "Usta sirota" irskog književnika Briana O’Nolana, "Tūla" litavskog pisca Jurgisa Kunčinasa, "Lutka: portret majke" Albanca Ismaila Kadarea i roman "Još" turskog književnika Hakana Gündaya.

Prvi prijevod s irskog na hrvatski

Roman "Usta sirota" (An Béal Bocht, 1941.) najpoznatije je književno djelo napisano na irskome jeziku, a ujedno i jedino djelo na tome jeziku Briana O'Nolana - poznatijeg po književnom pseudonimu Flann O'Brien - potpisano kao Myles na gCopaleen.

Kako ističu iz V.B.Z.-a, riječ je o prvom djelu prevedenom s irskoga na hrvatski jezik, a knjiga je dosad prevedena s irskoga samo na francuski i engleski jezik, dok su se daljnji prijevodi u svijetu uglavnom služili engleskim prijevodom.

Brian O'Nolan uz Jamesa Joycea i Samuela Becketta smatran je najistaknutijim irskim književnikom 20. stoljeća i jednom od ključnih figura postmoderne književnosti.

"Iako se O'Nolan zbog zaposlenja u državnoj službi kao pisac služio s nekoliko različitih pseudonima, u slučaju romana 'Usta sirota' učinio je to kako bi, osim stilom i radnjom, parodirao tada iznimno popularan žanr fiktivnih autobiografija i tzv. osobnih (is)povijesti u irskoj književnosti", stoji u najavi knjige.

Radnja O'Nolanova romana zbiva se u selu Corca Dorcha u zabačenom dijelu Irske, "gdje kiša nikad ne prestaje, a svi žive u neizmjernom siromaštvu, dijeleći sa svojom stokom i krov i hranu, ali zato govore pravim, istinskim gaelskim jezikom".

"U tom smislu, taj roman je i kritika površnog irskog nacional-romantizma toga vremena koji je bio opterećeniji uspostavom kulturnih vrijednosti i jezičnih normi nego teškim životnim uvjetima u Irskoj", dodaje se u najavi. Prijevod potpisuje Elvira Veselinović.

Dosad neprevođeni suvremeni klasici i nagrađivani romani

U biblioteci je upravo, u prijevodu Mirjane Bračko, objavljen i jedan od najvažnijih litavskih romana postsovjetskog razdoblja, "Tūla" pjesnika, romanopisca, dramskog pisca, esejista i prevoditelja Jurgisa Kunčinasa (1947. – 2002.).

Kunčias je jedan od najistaknutijih i u svijetu najpoznatijih litavskih književnika od uspostavljanja litavske samostalnosti, a njegov roman "Tūla" najavljen je kao oda Vilniusu, te kritika i socijalni komentar života i režima u sovjetskom razdoblju Litve.

"Kunčinasov roman, proza kroz koju progovara pjesnik, od objavljivanja 1993. postao je moderni klasik litavske književnosti", stoji u najavi.

Knjiga "Lutka: portret majke" (Kukulla: Portreti i nënës, 2015.) jednog od vodećih književnika u Albaniji Ismaila Kadarea, najavljena je kao intimno putovanje kroz život pisca koji je već gotovo pola stoljeća najpoznatiji glas albanske književnosti u svijetu. Prijevod potpisuje Shkëlzen Maliqi.

Roman "Još" turskog književnika Hakana Gündaya (1976.), u prijevodu na hrvatski koji potpisuje Petra Hrebac, jedan je od najzapaženijih romana objavljenih 2013. u Turskoj, a velik uspjeh polučio je i u Europi, te je dobitnik Nagrade Medicis za najbolji strani roman preveden na francuski jezik.

Kritika je roman ocijenila najdojmljivijim i najzrelijim ostvarenjem toga pisca, u kojemu na dosad nezabilježen način iznosi surovu i zastrašujuću istinu o trgovini ljudima i ilegalnom transportu imigranata preko turskog teritorija.

Završen trogodišnji projekt približavanja iskustava drugih Europljana

Time je završen trogodišnji projekt V.B.Z.-ove biblioteke "Europom u 30 knjiga" u kojoj je od 2014. do danas objavljeno 27 romana te tri zbirke priča, a petnaest je autora, zajedno s prevoditeljima, gostovalo na Festivalu autora Vrisak u Rijeci.

Ideja je projekta ukazati na važnost pripovijedanja priča u službi stvaranja zajedničkog kulturnog identiteta, a cilj približiti iskustva drugih Europljana hrvatskom čitateljstvu.

"Uvjereni smo da na svakom europskom jeziku nastaju velika književna djela, no na žalost, s mnogih od njih gotovo uopće nema prijevoda. Stoga smo odlučili zaobići prijevode s velikih jezika s kojih se puno prevodi i objaviti po jedan suvremeni prozni naslov s trideset europskih jezika kako bismo vidjeli što se danas piše u Europi", ističu iz V.B.Z.-a.

Glavni kriteriji V.B.Z.-ovih urednika pri odabiru autora bili su, tako, izvrsnost, podzastupljenost i raznolikost, a birani su pisci koji predstavljaju vrhunac svojih nacionalnih književnosti.

"Nastojali smo prevoditi suvremena djela nastala u zadnjih dvadesetak godina, a od toga smo odstupili samo tamo gdje su postojali nezaobilazni klasici koji kod nas još nisu prevođeni. Kad je god to bilo moguće, djela su prevođena s jezika na kojima su originalno napisana, čak iako je riječ o jezicima koji se malo koriste i u zemlji u kojoj su knjige napisane, poput irskog", napominju.

Uz navedene, objavljene su knjige autora iz Poljske, Češke, Rumunjske, Bugarske, Italije, Slovenije, Norveške, Finske, Portugala, Nizozemske, Cipra, Estonije, Slovačke, Islanda, Grčke, Finske, Belgije, Katalonije, Mađarske, Danske...

U biblioteci su prvi put na hrvatskom jeziku objavljeni neki od klasika nizozemske, portugalske, katalonske, mađarske ili poljske književnosti, kao što su "Damoklova mračna komora" Willema Frederika Hermansa, "Svjetlarnik" Joséa Saramaga, "Trg dijamanta" Mercè Rodorede, "Trenutak" Magde Szabó, te "Kod nas u Auschwitzu" Tadeusza Borowskog.

Među objavljenim su autorima i dobitnici Nagrade Europske unije za književnost, poput rumunjskog scenarista i pisca Răzvana Rădulescua, koji je bio i gost Vriska, te ciparske književnice Myrto Azina Chronidi i Jānisa Joņevsa, čiji je roman "Jelgava'94" prvo djelo u cijelosti prevedeno s latvijskoga na hrvatski jezik; dok je knjiga "Iza svake je ostalo ime" Clare Azzopardi prvo malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski.

Jedan od temeljnih ciljeva projekta je i predanost ideji književnog prevođenja kao umjetnosti za sebe, ističu iz V.B.Z.-a. Prevoditelji su odabrani s posebnom pažnjom, te se njihov rad, kao osoba ključnih u procesu izdavanja književnih djela, nastojao dodatno promovirati kroza sve uz projekt vezane marketinške aktivnosti. (Hina)

Izvor:Culturnet.hr