Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

Prikazani su postovi s oznakom Katarina Radošević Galić. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Katarina Radošević Galić. Prikaži sve postove

ponedjeljak, 31. kolovoza 2026.

U ponedjeljak, 7. rujna 2026. u 18 sati u Galeriji Kontrast (Centar kulture Dubrava, Dubrava 51 a, Zagreb) otvara se samostalna izložba ilustracija Katarine Radošević Galić, pod nazivom ''Od do''. Izložbu će otvoriti Svebor Vidmar ispred Centra kulture Dubrava i Krešimira Gojanović, predsjednica HDLU Zagreb. Izložba ostaje otvorena do 29. rujna 2026.

 


Ilustracije dječje književnosti Katarine Radošević Galić u Galeriji Kontrast
Katarina Radošević Galić je multidisciplinarna umjetnica koja kombinira različite medije i umjetničke vještine, razvijajući kroz njih svoj likovni izraz i spontano se prebacujući iz slikarstva u kostimografiju, iz kostimografije u ilustraciju, od kazališnih predstava prema dječjoj književnosti, gdje je u oba slučaja važno razumjeti dramski naboj teksta i karakter likova koje treba približiti publici i čitateljima.
I kostimograf i ilustrator vizualnim sredstvima sudjeluju u razvoju priče, koristeći boje i oblike kako bi prenijeli informacije o likovima, njihovoj osobnosti, izgledu, starosti ili raspoloženju. U dječjoj ilustraciji lik se definira crtama lica, odjećom i držanjem tijela, a u kostimografiji isti cilj se postiže odabirom krojeva, materijala i modnih dodataka koje glumac nosi. Također nam ilustracije u slikovnicama i kostimi u kazalištu često približavaju prostor i vrijeme u kojemu se priča odvija, da bismo lakše uronili u zamišljeni svijet i taktilno-vizualno ga osjetili kroz mnoštvo detalja.
Pri tome i ilustrator i kostimograf polaze od književnog ili dramskog predloška i njihov zadatak nije samo da se doslovno slijedi neki tekst, nego ga je potrebno kreativno interpretirati i obogatiti vlastitim umjetničkim vizijama i rješenjima. Kostimograf, za razliku od ilustratora, oblikuje realne trodimenzionalne kostime za pozornicu, no on će svoj rad često započeti upravo ilustriranjem, izrađujući skice kostima koje služe kao vizualni plan za konačnu izvedbu.
Tako je Katarina Radošević Galić počela razvijati svoj likovni rukopis još od rane mladosti upravo u kazalištu, učeći se sinergičnoj suradnji s cjelokupnim timom koji sudjeluje u kreiranju neke predstave, a što je kasnije doprinijelo i njezinoj sposobnosti kreativne suradnje s nekim hrvatskim književnicama za djecu i mlade, poput Silvije Šesto, Melite Rundek, Selme Parisi, Mirjane Mrkele i dr., čije je slikovnice uspješno ilustrirala, s razumijevanjem da je ilustracija jedan od najvažnijih elemenata dječje književnosti, jer slika predstavlja prvi most između djeteta i knjige.
Opremljena složenim iskustvima i znanjima koja je razvijala u svojoj umjetničkoj karijeri, Katarina gradi ilustratorske scene kolažiranjem različitih planova, iz kojih izranjaju likovi sa sugestivnim psihološkim izrazima, ponekad crtački pojednostavljeni kroz oštre, upečatljive linije, a ponekad su tonski i linearno oblikovani u slojevitim strukturama što produbljuju prostor kompozicije i naglašavaju njihove odnose. Njezin vizualni svijet podsjeća na slaganje dječjih puzzli: u tom procesu autorica pažljivo gradi atmosferu, upijajući ton i emocije književnog predloška, te ih prevodi u ekspresivne poetske slike prožete toplinom i nostalgijom, koje prizivaju sjećanja na djetinjstvo i mirne dane ispunjene maštanjem, kada smo zaneseno čitali omiljene knjige i poistovjećivali se s njihovim junacima.
Posebnu vrijednost njezinim ilustracijama daje i crtačka vještina kroz tradicionalni ručni crtež, gdje se u neposrednom tragu umjetnikove ruke stvara promjenjivi ritam i pokret u kojemu se očituje nemirna radoznalost autora što se igra kroz crtež, istražuje ga i stalno usavršava u novim teksturama, tonskim i kolorističkim gradacijama, koje nam sugeriraju osjećaj dubine i materijalnosti. Nasuprot tome, današnja kompjuterska ilustracija ponekad teži tehničkoj savršenosti i čistim površinama, te u određenom broju slučajeva može djelovati sterilno i šablonski, nemaštovito slijedeći globalne tržišne trendove u kojima se gubi osebujan autorski izraz.
U dječjoj književnosti upravo je autentičnost ilustracije od velike važnosti, jer djeca se na taj način navikavaju na spontanost crteža, izražajnost linije i raznolikost detalja, razvijajući prisniji odnos prema knjizi, ali i samom tradicionalnom crtanju koje nudi neposredan kontakt s fizičkim materijalima, gdje se baš zahvaljujući njihovoj nesavršenosti razvija veća kreativnost u pronalaženju zanimljivih vizualnih rješenja. Tako i likovi na Katarininim crtežima nikad nisu unificirani, već oni posjeduju individualni karakter, izražajnost i emocije koje vibriraju na njihovim licima, od začuđenog pogleda, iskričavog osmijeha ili melankolično spuštenih vjeđa, iako uopće ne sumnjamo da bi autorica stvarala jednako zanimljiva djela i u tehnici digitalnog crteža i ilustracije.
Boje na njezinim radovima su raznovrsne, ponekad intenzivne, ponekad prigušene i raspoređene u kontrastnim sučeljavanjima, kako bi se pažnja djeteta usmjerila na najvažnije dijelove priče, a bogatstvo prikaza postiže se i kolažiranjem, koje ilustracijama daje privid modernog alternativnog stripa ili fanzina. Njezini likovni zapisi nadopunjavaju tekst, te osim estetske imaju i obrazovnu ulogu, razvijajući kod djece sposobnost opažanja detalja i vizualnu pismenost, pa Katarina također i na svojim kreativnim radionicama prenosi svoje ilustratorsko umijeće djeci, ali i starijim generacijama polaznika.
Kroz spoj crtačke strukture, boje i fragmenata, njezine ilustracije otvaraju nam imaginarne prostore u kojima se bajkovita bića susreću s ljudima, djeca plešu sa cvijećem i leptirima u nadrealnim prikazima gdje je sve moguće i taj dojam istraživanja kroz igru, autorica nam prenosi i pišući po svojim slikama, upravo zato da bi istaknula kako se književnost i vizualna umjetnost prožimaju, utječu jedna na drugu, oblikuju jedna drugu i na kraju se stapaju u jedinstvenu cjelinu neke slikovnice, koja je postala dvodimenzionalna predstava u našim rukama i pred našim očima, da bi nas odvela na čarobna mjesta na kojima još nismo bili.
Na tom putovanju s malim čitateljima, Katarina Radošević Galić priča svoje likovne priče da bi i u sebi i u nama dotaknula unutarnje dijete i podsjetila nas kako uvijek, sa svakom novom knjigom ili crtežom možemo vidjeti svijet novim očima, ako smo dovoljno prijemčivi da umjetnost zapažamo, cijenimo i čuvamo je u knjigama koje su nas inspirirale, odgajale i učile da u svim dobnim periodima živimo kroz nepresušnu čaroliju maštanja i stvaranja.
mr. art Krešimira Gojanović
--------------------------------
Biografija autorice

srijeda, 22. listopada 2025.

Kabinet Malih zvona | Predstavljanje slikovnice „Kozonoga” Mirjane Mrkele i Katarine Radošević Galić te otvorenje izložbe


Predstavljanje slikovnice Kozonoga i otvorenje izložbe

27. listopada / 19 h / Kabinet Malih zvona

U ponedjeljak, 27. listopada, u 19 sati, u knjižari-galeriji Kabinet Malih zvona (Savska cesta 28, prolaz Cibone) održat će se predstavljanje nove slikovnice – Kozonoga – književnice Mirjane Mrkele i ilustratorice Katarine Radošević Galić. 

Predstavljanje slikovnice bit će popraćeno i otvorenjem izložbe ilustracija. Razgovor s autoricama slikovnice moderirat će urednica Sanja Lovrenčić.

O knjizi:
Priča o bijeloj vili nadahnuta je stvarnim životnim iskustvom. Mirjana Mrkela u njoj progovara o usamljenosti i osjećaju odbačenosti, čestim u životu ljudi koji se naizgled razlikuju od većine. Kao osoba koja je oslijepjela u odrasloj dobi, autorica lako suosjeća s osobama koje su iz bilo kojeg razloga odbačene ili marginalizirane u našem društvu. Svoju priču ispričala je kao bajku, oslanjajući se na neke elemente iz slavenske mitologije. Njezina junakinja, vila koja je zakoračivši u područje neke zle stare čarolije postala kozonoga, uzmiče od ljudi koji je ne prihvaćaju. Povlači se u planinski svijet bilja i životinja i tuguje. No mjesec i sunce tu su i za nju, kao i za sva druga bića. Mjesec je hrabri svojim sjajem, a sunce joj ulijeva snagu i smirenost. Bijela vila predstavlja sve one koji čeznu za razumijevanjem i prihvaćanjem. Autorica je slikovnicu realizirala blisko surađujući s ilustratoricom Katarinom Radošević Galić, te su zajednički stvorile maštovite prostore kojima se kreću mala vila i njezina pratnja.

Mirjana Mrkela rođena je 1955‭. ‬godine u Beogradu‭, ‬ali u mladosti se preselila u Zadar‭.‬ ‬Bila je učiteljica dok nije oslijepjela i od tada se aktivno bavi pisanjem‭. ‬Članica je Hrvatskog društva pisaca‭, ‬Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade‭ (‬Klub prvih pisaca‭) ‬te udruge Zadarski pisci‭ (‬ZaPis‭). ‬Piše priče‭, ‬pjesme‭, ‬romane i drame‭. ‬Objavila je više od deset knjiga‭, ‬od kojih je za roman‭ ‬„Dragi Olivere”‭ ‬dobila Nagradu‭ ‬„Grigor Vitez”‭ ‬za najbolji književni tekst za djecu u 2012‭. ‬godini‭, ‬a za zbirku bajki‭ ‬„Bob‭, ‬bobić‭, ‬mahuna”‭ (‬2018‭.) ‬Pohvalu Nagrade‭ ‬„Grigor Vitez”‭.‬

Katarina Radošević‭ ‬Galić‭ ‬rođena je 1973‭. ‬u Zagrebu‭. ‬Završila je‭ ‬školu za balet i ritmiku‭, ‬Školu primijenjene umjetnosti i dizajna‭ (‬Odjel arhitekture‭), ‬Tekstilnotehnološki fakultet u Zagrebu i pohađala satove glume u Zagrebačkom kazalištu mladih kod profesorice Zvjezdane Ladike‭. ‬Godinu dana boravila je u Beču na studiju slikarstva kod prof‭. ‬Friedensreicha Hundertwassera‭. ‬Po povratku u Zagreb‭, ‬surađivala je s brojnim poznatim kostimografima‭, ‬a 1996‭. ‬godine započinje samostalnu karijeru‭. ‬Napravila je‭ ‬šezdesetak samostalnih kostimografija za kazališne predstave i održala dvadeset samostalnih i više grupnih izložbi‭. ‬Uz aktivno kazališno djelovanje‭, ‬2017‭. ‬godine počinje se baviti ilustracijom‭. ‬Ilustrirala je slikovnice i knjige Silvije‭ ‬Šesto‭, ‬Melite Rundek‭, ‬Daniele Bobinski i Selme Parisi‭. ‬Godine 2020‭. ‬sudjelovala je na Ilustrofestu u Beogradu‭, ‬a 2021‭. ‬na 28‭. ‬Biennaleu ilustracija u Bratislavi‭.‬

PROLISTAJTE SLIKOVNICU

Pratite nas na društvenim mrežama
InstagramInstagram
FacebookFacebook
WebWeb

utorak, 1. travnja 2025.

Otvorenje izložbe: "Katarina Radošević Galić - Skice za kostime"

 


Galerija Modulor 
Centra za kulturu Trešnjevka predstavlja izložbu "Skice za kostime" umjetnice, slikarice, kostimografkinje, ilustratorice i fotografkinje, Katarine Radošević Galić, koja se otvara 8. travnja 2025. u 19 sati i traje do 25. travnja 2025. Može se razgledati radnim danom od 10 do 20 sati, a ulaz je besplatan. Kustosica izložbe je Elizabeta Wagner.

Izložba spaja kazališnu i likovnu umjetnost, prikazujući skice za kazališne kostime ne samo kao funkcionalne nacrte, već i kao samostalna umjetnička djela. Katarinine skice, izvedene akrilom na ljepenci, ponekad obogaćene kolažom ili asamblažom, vizualno su bogate kompozicije koje nadilaze svoju tehničku ulogu. Posjetitelji će vidjeti skice kostima za predstave "Cyrano de Bergerac", "Marquesomania", "Sam čovjek", "Proces", "Vitez od pola", "Danse macabre", "Vojček", "Unterstadt", "Oštarica Mirandolina", "Posljednja noć", "Jom Kipur" i druge. Svaka nosi jedinstven karakter i atmosferu predstave, ali i funkcionira kao samostalna likovna cjelina u kojoj se prepoznaje autoričin ekspresivan stil. Galerija Modulor, smještena u predvorju kazališne dvorane, dodatno naglašava povezanost izložbe s kazališnom scenom. Postav izložbe ističe dvostruku narav skica – njihovu praktičnu primjenu i umjetničku vrijednost.

Katarina Radošević Galić istražuje odnos forme, boje i pokreta, oslanjajući se na utjecaje Gustava Klimta, Egona Schielea i Friedensreicha Hundertwassera, kod kojeg je usavršavala slikarstvo u Beču. Svaka slika nosi karakterističan autorski pečat, dok istovremeno zadržava funkcionalnost potrebnu za kazališnu produkciju.

Kustosica izložbe Elizabeta Wagner istaknula je:
"Ova izložba omogućuje uvid u kazališnu produkciju i ulogu skica. Katarinine slike autonomna su umjetnička djela koja prenose emociju, narativ i atmosferu predstave podjednako dojmljivo kao i sama izvedba na sceni. One su spoj tehničke funkcionalnosti i umjetničke ekspresije, neizostavni dio stvaralačkog procesa, ali i vrijedan doprinos suvremenoj likovnoj umjetnosti."

O umjetnici:

Katarina Radošević Galić je slikarica, kostimografkinja, ilustratorica i fotografkinja rođena 1973. u Zagrebu. Nakon školovanja u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn i na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, radila je s renomiranim kostimografima, uključujući Iku Škomrlj. Dobitnica je nagrade Assiteja za najbolju kostimografiju predstave Kako je Tonkica kupovala kruh te nagrada za kostimografije predstava Ko to tamo peva, Unterstadt, Cyrano de Bergerac, Cirkus primitif balet i Jučer sam se sjetio plave. Bavi se ilustracijom, fotografijom i vodi radionice za djecu. Slikarstvo je usavršavala kod Hundertwassera, što se odražava u njenim radovima gdje skice za kostime prerastaju u bogate slikarske kreacije. Održala je dvadeset samostalnih i sudjelovala na brojnim grupnim izložbama.


Više informacija: https://cekate.hr/program/izlozba-katarina-radosevic-galic-skice-za-kostime/

ponedjeljak, 4. prosinca 2017.

Naklada Semafora predstavlja | Silvija Šesto: Irena i pet kristalnih peharčića


Drage ljubiteljice i dragi ljubitelji književnosti za djecu!
Naklada Semafora predstavlja svoju kućnu spisateljicu Silviju Šesto i njenu „Irenu“!

S radošću vas pozivamo 18. 12. 2017. u 19 sati (ponedjeljak!!!), u knjižnicu Marije Jurić Zagorke na Krvavi most, na promociju slikovnice i kalendara Semafore za 2018. godinu

IRENA I PET KRISTALNIH PEHARČIĆA.

O slikovnici će na promociji govoriti autorica Silvija Šesto, izabrane dijelove interpretirat će dramska umjetnica Svetlana Patafta, a o svom nemalom ilustratorskom doprinosu Ireni, autorica Katarina Radošević Galić.


Uz tradicionalnu nagradnu igru i božićne darove, naklada Semafora omogućit će prisutnima prisvajanje slikovnice uz autorski popust i potpis.

Tortu nećemo ni najavljivati, njen dolazak poprima dobru, staru naviku!

Dobro došli 18. 12. 2017. (ponedjeljak) od 19 sati u prekrasnu knjižnicu „Marija Jurić Zagorka“ na Krvavi most!!!

I to nije sve!!!

Irena i pet kristalnih peharčića stići će na Krvavi bez peharčića ako ih vi, draga publiko ne potražite po dječjim odjelima zagrebačkih knjižnica. Pet blistavih peharčića istine, sreće, ljubavi, dobrote i ljudskosti pohranjeni su i čekaju vas na pet dječjih odjela Knjižnica grada Zagreba! Koji su to odjeli pronađite sami!!! Na vama je da ako ste veliki povedete male, a ako ste mali povedete velike i potražite gdje se kriju blistavi peharčići! Sretni oni koji pronađu peharčić bit će nagrađeni na promociji, a princip je jednostavan. Pri posuđivanju knjiga svojoj djeci izgovorite lozinku: Irena i pet kristalnih peharčića, pa ako imate sreće, a sreća je već s dječicom posjetiti knjižnicu, posuditi knjigu i čitati knjigu, možda se baš u toj knjižnici krije jedan od pet Ireninih peharčića. Možda peharčić sreće, možda ljubavi... istine... S pronađenim peharčićem dobro ste došli na promociju 18. 12. po svoj dar!

O tekstu:

Na nekim mjestima i pomalo distopijska priča u kojoj se autorica poigrava stereotipom bajki u kojima najslabiji, najmlađi ili onaj na kojeg nitko ne računa izvlači sretan kraj. Distopijsko i bajkovito, hm... velika tema o kojoj bismo mogli teoretizirati s obzirom na ponavljanje mnogih realnih priča. Priča o samohranoj majci i linču, toliko sveprisutnom u današnjoj tehnološkoj umreženosti i o njegovim posljedicama. Bajkoviti zapis o ljudskom jalu, mržnji, osveti, krijeposti. Irena i pet kristalnih peharčića trudi se najmlađima pokazati vrijednosti u životu za koje se treba beskompromisno boriti, a starije podsjetiti kako kompromisi nisu vrijedni dara života.

Tekst ilustrirala Katarina Radošević Galić.