Nikola Šimić Tonin | Ana Stjelja: „Od luče do nura”

 

Srpska književnica Ana Stjelja objavila je svoje novo izdanje „Od luče do nura”, u izdanju Udruženja Alia Mundi. Reč je o kratkom eseju koji donosi svjež i inspirativan interpretativni pristup, jer se u njemu po prvi put paralelno razmatra stvaralaštvo dva velika pjesnička duha: Petra II Petrovića Njegoša i Jalāl al-Dīn Muḥammad Rūmīja. 

U središtu eseja dr. sc. Ane Stjelje nalazi se motiv svjetlosti – one koja u tradicijama i kulturama dobiva različite oblike, ali često nosi istu unutrašnju težinu. Autorica (koja je inače magistrirala na poeziji Jalāl al-Dīn Muḥammad Rūmīja i doktorirala na srpskoj književnosti) bavi se simbolikom luče i nura – iskri i svjetlosti – kao metaforama nadahnuća, unutrašnje obnove, duhovne budnosti, ali i kao pitanjem: što se događa kada svjetlost izostane?

Svjetlost kao poetski i duhovni princip

„Od luče do nura” nastaje iz osobne potrebe autorice promišljati svjetlost kao temeljni princip ljudskog iskustva – ne samo kao estetski motiv, već kao ontološko i etičko pitanje. Kroz Njegošev i Rūmījev stih i misao, dr. sc. Ana Stjelja otvara prostor za razmatranje ključnih tema: čovjeka, zla, unutrašnjih borbi, nadahnuća i smisla, ali i prisustva i odsustva svjetlosti u svakodnevici.

Ono što esej čini posebno zanimljivim jeste to što ne insistira na površnim sličnostima, već nastoji pokazati kako se dvije velike tradicije – balkanska i perzijska, pravoslavna i sufijska – mogu susresti na dubokim pitanjima postojanja, uprkos svojim povijesnim i kulturnim razlikama.

Susret dvije tradicije, dvije vizije svijeta

Knjiga predstavlja autoričin osobni interpretativni pogled na dodirne točke i razlike između Njegoševog i Rūmījevog poimanja svjetlosti. Iako pripadaju različitim civilizacijskim krugovima, njihove riječi i danas imaju moć  „osvijetliti put” suvremenom čitatelju – kroz poziv na budnost duha, unutrašnju odgovornost, suosjećanje i traganje za istinom.

„Od luče do nura” može se čitati kao esej o poeziji, ali i kao meditacija o čovjeku: o tome koliko je svjetlost krhka, koliko je potrebna, i koliko često nastaje baš onda kada djeluje da je nema.

Ovom izdanju dodatnu vrijednost daje nadahnuti i sveobuhvatni pogovor koji je napisao Milijan Despotović. Autorica ističe posebnu zahvalnost na ovom tekstu, jer otvara novu dimenziju čitanja i potvrđuje dubinu projekta.

Ana Stjelja objavila je inkluzivnu bajku „Sara i Beli Zmaj” u kojoj je glavna junakinja djevojčica sa Daunovim sindromom

 

Srpska autorica i multidisciplinarna umjetnica sa doktoratom iz književnosti, Ana Stjelja koja na međunarodnoj sceni objavljuje pod književnim pseudonimom Ana S. Gad, i živi u Dubaiju, bjavila je svoju novu dječju bajku „Sara i beli zmaj” — nježnu i osnažujuću priču čija je junakinja djevojčica sa Downov sindromom. Stavljajući dijete sa invaliditetom u ulogu hrabre spasiteljice svoje zajednice, knjiga poziva i djecu i odrasle da preispitaju šta su istinska snaga, hrabrost i ljepota. Arapsko izdanje knjige objavila je izdavačka kuća Ukiyoto Publishing. Prvo izdanje ove bajke objavljeno je na arapskom jeziku, a u planu su izdanja i na srpskom i engleskom jeziku.

Radnja, smještena u očaravajuću Sunčanicu Dolinu, prati Saru, osjetljivu djevojčicu bademastih očiju i srca „čistog poput zlata“. Iako je neki mještani ne razumiju, Sara pronalazi utjehu u prirodi i posjeduje poseban dar da se povezuje sa cvijećem, pticama i svijetom oko sebe. Kada ožalošćeni Bijeli Zmaj proguta sunce i utoni dolinu u mrak, upravo Sarina empatija i nepokolebljiva dobrota dopiru do njegovog ranjenog srca i ubjeđuju ga da vrati svjetlost na nebo. Zajedno, djevojčica i zmaj pretvaraju strah u prijateljstvo, a predrasude u prihvatanje:

Ana Stjelja | Djevojčica sa zlatnom olovkom

 

Djevojčica sa zlatnom olovkom srca, je Ana Stjelja, to što nam je srcem i srcem zlatne olovke ispisala, podarila ovo bajku uokvirujući u jedno, sve rečeno u okvir bajke, bajke kao što rekoh pisane srcem, srcem Aninim, Aninom zlatnom olovkom srca.

Jedan pjesnik, znanstvenik koji na žalost nije tu, tu među nama, rekao mi je, kad god imaš tu čast pisati o pjesnicima, bez obzira na sve titule koje nose i koje su svojim zauzimanjem i predanim radom zavrijedili, ako su pjesnici, jer veliko je biti pjesnik, to pjesnik prvo naglasi.

Biti pjesnik, pjesnik za djecu, znači u duši, u srcu, ostati dijete, imati to dječje srce. Djeca čitaju srcem zato im srcem i treba pisati. Do njih se može jedino i doprijeti srcem.

A Ana je doprla do djece, do nas, srcem do naših srca.

Iza rečenoga, treba reći i ovo:

Institut za dječju književnost objavio je bajku DJEVOJČICA SA ZLATNOM OLOVKOM - inspiriranu životom i djelom srpske književnice Jelene J. Dimitrijević i to povodom osam desetljeća od njene smrti.

Povodom jubileja - 80 godina od smrti srpske književnice i svjetske putnice Jelene J. Dimitrijević, Institut za dječju književnost u sunakladništvu sa Udruženjem Alia Mundi za promociju kulturne raznolikosti, objavilo je bajku Djevojčica sa zlatnom olovkom autorice Ane Stjelje.

Ova bajka je inspirirana životnim putem Jelene J. Dimitrijević i prvobitno je nastala u okviru kreativne radionice koju je organizirala organizacija UN Women ECA za Evropu i Centralnu Aziju pod nazivom Awake Not Sleeping: Reimagining Fairy Tales for a New Generation (2020-2021).

Potom je nakladnička kuća Ukiyoto ovu bajku objavila u svojoj kolekciji priča Wide Awake (2022). Iste godine objavljeno je i englesko (digitalno) izdanje ove bajke, u izdanju američke izdavačke kuće Prodigy Publishe.Srpsko izdanje bajke Devojčica sa zlatnom olovkom objavljuje se specijalno u godini jubileja - osam decenija od smrti Jelene J. Dimitrijević, kao sjećanje na jednu od najsmjelijih i najinspirativnijih žena srpske kulture i književnosti.

Nakon srpskog, objavljeno je i arapsko izdanje ove bajke (u izdanju izdavačkih kuća Al-Nasher Publishing House i Silk Road Literature Series iz Egipta) koja je 2023. godine bila dobitnik nagrade Golden Wizard Book Prize koja se u Engleskoj svake godine dodjeljuje za najbolje knjige za djecu.

O bajci

Djevojčica sa zlatnom olovkom je bajka o hrabroj Jeleni, djevojčici koja se nije plašila sanjati. Kada dobije čarobnu olovku, otisnuće se na putovanje puno izazova, otkrivajući moć riječi, hrabrosti i znanja. Suočit će se sa tajnama mračne šume, prepredenim kraljem i osobnim strahovima, ali njena snaga i želja za učenjem vodit će je ka svjetlu. Inspirirana životom srpske književnice Jelene J. Dimitrijević, ova priča slavi hrabrost žene da postane i opstane kao književnica i uči o snazi napraviti promjene i bori se za nove generacije djevojčica i djevojaka koje tek dolaze.

Urednik izdanja je dr Milutin Đuričković, recenzent dr Danica Stolić, ilustrator Hayam Safwat (Hajam Safvat) a grafički dizajner Nasra Sharaf (Nasra Šaraf).

Nikola Šimić Tonin

Na korak do duge: Ana S. Gad | Nikola Šimić Tonin

Ukiyoto Publishing objavila je englesko izdanje pjesama za djecu Na korak do duge srpske književnice Ane Stjelje pod naslovom A Step to the Rainbow. 

 

Zbirka dječjih pjesama Na korak do duge srpske književnice Ane Stjelje koja na međunarodnoj književnoj i umjetničkoj sceni nastupa pod umjetničkim pseudonimom Ana S. Gad, predstavlja čarobno putovanje kroz svijet mašte, uz razigrane likove i njihove avanture ispunjene uzbudljivim dječjim dogodovštinama. Ne ostaje ovom knjigom na korak do duge ona je zakoračila u nju, u dječjoj je mašti, dijete u duši, ona je njihova, svakom svojom pjesmom, ona joj daje svoje srce, djeca joj odgovaraju jednako, dajući joj svoje srce. Komunikacija je je to – komunikacija srca. Slobodno mogu reći sa stihovima Ane bolje se raste i voli. Djeca su po prirodi ritmična, a poezija ispunjava njihov osjećaj za ritam. Vole i zvučnost jezika i uživaju u raznim kombinacijama riječi. Sve to imaju i nalaze u Aninim pjesmama.

Dr. Ana Stjelja | Reizdanje putopisa „Pisma iz Indije”

U znaku dva jubileja

Povodom jubileja  ̶  155 godina od rođenja srpske književnice, dobrotvorke i svetske putnice Jelene J. Dimitrijević (1862-1945) ali i povodom jubileja  ̶  90 godina od njenog puta u Indiju, objavljeno je reizdanje putopisa „Pisma iz Indije”, prvobitno objavljenog 1928. godine u Beogradu. Ideja o reizdanju putopisa Jelene J. Dimitrijević pod naslovom „Pisma iz Indije”, javila se prevashodno iz želje da se skrene pažnja na ovo, po obimu malo, ali po značaju vrlo vredno delo srpske putopisne književnosti i kulture. U napomeni prvog izdanja stoji da putopis „Pisma iz Indije” predstavlja odlomak iz neizdatog dela „S puta oko sveta”. Srpska književnica Jelena J. Dimitrijević, u Indiji je boravila 1927. godine a svoje utiske o indijskim gradovima koje je obišla i susretu sa najvećim indijskim pesnikom Rabindranatom Tagorom, sažela je u dva pisma, odnosno dve epistolarne celine. Važno je naglasiti da je srpska književnica i putopisac Jelena J. Dimitrijević, kroz ovo neveliko delo, zapravo dala izvrstan pregled indijske, ponajviše hinduističke tradicije, uspostavljajući tako odnos između religije, kulture i tradicije odnosno ideje multikulturalnosti kao glavnog postulata na kome počiva Indija. Takođe, ona je publikovanjem ovog dela svom rodu u amanet ostavila jedan dragocen trag oličen u zapisu o svom susretu sa najvećim indijskim pesnikom Rabindranatom Tagorom i to u njegovom domu, u njegovoj Indiji. Osim što nam je prenela izvesna znanja o Indiji, ona nam je direktno prenela i Tagorova razmišljanja i ideje na čijim temeljima će, vremenom, izrasti značajne institucije indijskog društva, prevashodno u domenu prosvete i obrazovanja.