Noć knjige u Kaštelima | Predstavljene knjige Natalije Princi, kazivani stihovi o svetom Juri, čitane knjige Matoša, Zagorke i Krleže

 

Gradska knjižnica Kaštela je i ove godine u Noći knjige organizirala razna događanja za djecu i odrasle u svim knjižničnim odjelima, s tim da su centralna događanje održana u petak 21. travnja u odjelu GKK i Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu.

Dama s kišobranom – kreativna radionica oslikavanja torbi i majica sa slikaricom Mirjanom Matić

U odjelu GKK u Kaštel Sućurcu u petak poslijepodne u sklopu Noći knjige održana je kreativna likovna radionica pod vodstvom kaštelanske slikarice Mirjane Matić. Budući da se ove godine obilježava 150. obljetnica rođenja Marije Jurić Zagorke tema oslikavanja je bila upravo ova omiljena hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka, a kako je Zagorka često na slikama prikazivana kao fino odjevena dama s kišobranom, radionica je nosila naziv „Dama s kišobranom“. Prema skicama simpatične kaštelanske slikarice Mirjane Matić, koja je i inače sklona crtanju sličnih motiva, polaznice radionice oslikavale su torbe i majice koje su nakon ugodnog i opuštajućeg druženja, ponijele kući. 

Predstavljene knjige Natalije Princi o Tesli, posluhu i zaboravljenim mitskim gradovima

“Osmi grijeh – posluh”, “Teslina Frekvencija mira” i “Arduba – dokaz iz tišine” naslovi su književnih uspješnica Natalije Princi koje su predstavljene u Noći knjige u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu. 

Kroz opušten razgovor s ravnateljicom GKK Renatom Dobrić autorica je iznijela brojne zanimljivosti o raznim svjetskim eksperimentima i primjerima povezanim uz posluh, a što je i sve nazočne potaknulo na raspravu, tako da se cijeli književni susret pretvorio u svojevrsnu tribinu s puno interakcije. 

Govoreći o temi iz knjige „Osmi grijeh – posluh“ Natalija Princi je istaknula kako i za pojedinca, ali i za cijelo društvo, nekritički posluh prema autoritetima može predstavljati veliku opasnost koje nismo svjesni jer se o tom problemu ne govori dovoljno. 

- U Americi postoji termin za užasnu posljedicu posluha, a to je „agentna svijest“, odnosno to je stanje svijesti u kojem smo spremni bespogovorno poslušno izvršiti naredbe autoriteta pa čak i ako su te naredbe ubojstvo i mučenje drugih ili čak samoubojstvo, istaknula je Princi koja u spomenutoj knjizi govori o posluhu kao grijehu na koji pristajemo odričući se vlastite slobode mišljenja. 

O posluhu u društvu počelo se razmatrati nakon Drugog svjetskog rata i onome što je čovjek bio u stanju učiniti čovjeku. 

- „Teslina Frekvencija mira” je novela koja nosi podnaslov Portret jedne vrline, a u kojoj je riječ o posljednja tri dana života Nikole Tesle. Glavni cilj ovog velikog čovjeka bio je povećavanje ljudske svjesnosti o potrebi razlikovanja dobra i zla, u skladu s njegovom osnovnom porukom ljudima: „Spasiti se možemo samo vlastitom voljom“. Proučavajući Teslin lik i djelo smatrala sam da moram napisati pripovijetku o ovom iznimnom čovjeku, velikom umu i velikom znanstveniku, koji je umro siromašan i sam u svojoj hotelskoj sobi broj 3327 na 33. katu u hotelu New Yorker u New Yorku, rekla je Princi.

U ovoj knjizi Natalija Princi progovara na veoma emotivan način o Nikoli Tesli baveći se njegovim duhom, dušom, i njegovom osobnošću. Pišući u prvom i trećem licu o Teslinom povratku u djetinjstvo, o susretima s ocem i majkom te o Teslinim posebnostima, autorica čitatelju Nikolu Teslu približava na sasvim nov način. 

U knjizi „Arduba – dokaz iz tišine” narator je drugi rimski car Tiberije, prokleta duša koja je zbog svojih zločinstava nad Delmatima osuđena na neumiranje. Radi njegovog neočekivanog svjedočanstva saznajemo gdje se nalaze zaboravljeni mitski gradovi Arduba, Splonun, Raetinium i Andetrij. 

- Posljednja dva stoljeća prije nove ere Rimljani su uz velike napore osvojili i pokorili Dalmaciju. Nad osvojenim krajevima proveli su oblik javne posmrtne kazne „damnatio memoriae“ ili „zabrana sjećanja“, tj. protjerivanje spomena tih gradova iz javne uspomene nasilno brišući iz sjećanja sve što je vezano uz Ilire - povijest, kulturu, običaje i jezik. To je razlog zašto se do danas ne zna gdje se nalaze glavne gradine antičke Dalmacije: Delminion, Arduba, Andetrij, Raetinium, Splonum, Seretion. Teško je govoriti o toj strani naše prošlosti u kojoj su Rimljani, nakon 200 godina rata, sravnili sa zemljom ilirske gradove. Nekakva energija prostora, ali i energija predaka, ne da nam ipak da tu prošlost i taj identitet zaboravimo, istaknula je Natalija Princi čije su knjige izazvale veliko zanimanje publike pa je bitno za napomenuti i kako se sve njene knjige mogu posuditi u Gradskoj knjižnici Kaštela.

Književno-glazbena večer „Sveti Juraj kroz stihove i pjesmu“

„Na dobro Van doša sveti Jure – sveti Jure kroz pjesmu i stihove”, bio je naslov književno-glazbenog dijela programa u Noći knjige u kojem su muška klapa Podvorje i Pučki pivači župe sv. Jurja m. iz Kaštel Sućurca pjevali pjesme posvećene svetom Jurju i Dalmaciji. Učenici Osnovne škole kneza Mislava pod vodstvom Marijane Vulas kazivali su stihove sućuračke pjesnikinje Nade Jerčić o svetom Jurju, dok je Marijana Jerkunica kazivala pjesme sućuračkog pjesnika Miroslava Luketina Sarajčeva posvećene svetom Jurju na Putalju, „didićima putaljskim“ i sv. Jurju. 

Nakon što je Renata Dobrić u kraćem predavanu iznijela nekoliko do sada manje poznatih podataka o običajima prilikom proslave blagdana svetog Jurja na Putalju, kao i običaju „Vazdana na Putalju“, pri čemu je istaknuta važnost ovog lokaliteta koji je jedan od glavnih lokaliteta o kojima je riječ u Trpimirovoj povelji, prikazane su i brojne fotografije iz privatnih albuma Sućurana na temu proslave blagdana sv. Jurja. 

Veliko zanimanje nazočnih izazvala je i projekcija nekoliko kraćih video zapisa s Putalja snimljenih 2007. godine autora Tonća Rinčića, baš kao i kazivanje stihova pok. Antona Markova napisanih prije više od pedeset godina u čast sv. Jurju s Putalja, a koje je Knjižnici ustupio Jerko Božin. 

Po završetku službenog dijela književno-glazbeno-filmske večeri okupljeni su se nastavili družiti uz razgledavanje izložbe radova učenika OŠ kneza Mislava na temu svetog Jurja, Putalja i kneza Mislava, koji su nastali tijekom godina pod vodstvom prof. Rudija Milata. 

Tekst: Renata Dobrić

Fotografije: Majda Rožić