Hrvatski nakladnik Mitopeja objavio knjigu s NFC tehnologijom

vrijeme: 15.07.2019.

url: https://hr-hr.facebook.com/mitopeja/

Hrvatski nakladnik Mitopeja posegnuo je za tehnologijom komunikacije bliskog polja (NFC) kako bi podignuo iskustvo čitanja na višu razinu, posebnim izdanjem pustolovnog klasika švedskog pisca Fransa G. Bengtssona 'Crveni Orm' s ugrađenim čipom koji čitatelju nudi posebno iskustvo prelaženja granica između svjetova.

NFC ili komunikacija bliskog polja u svijetu je, pa i Hrvatskoj, već dug niz godina poznata tehnologija čijom bi primjenom svakodnevica prosječnog korisnika trebala biti znatno olakšana, stoji u najavi.

 

Kao što je slučaj sa svim novinama, i korisnost postojanja i korištenja NFC-a često otvara rasprave i budi kontroverze, no njegova je primjena, i na mjestima gdje je zaživjela, trenutno usmjerena na nešto profanije sfere života; beskontaktno plaćanje namirnica, korištenje beskontaktnih kartica u javnom prijevozu, a mogu se naći i u sve popularnijim fitness narukvicama. Ali u knjigama?

 

"Zašto tiskani primjerak ne bi stajao oplemenjen dodatnim, digitalnim sadržajima? Uoči ljeta 2019., Mitopejini vizionari čitatelje okreću prema budućnosti, vodeći ih na putovanje u slavnu vikinšku prošlost uz 'Crvenog Orma', pustolovni klasik švedskog pisca Fransa G. Bengtssona", ističe se u najavi.

 

Na predlistu crnom kožom presvučene knjige nalazi se sitan čip koji, postavi li se iznad njega mobitel ili kakav drugi uređaj s ugrađenim NFC-om, čitatelja vodi na internetsku stranicu koja zasad nudi biografiju autora, a u budućnosti će obuhvaćati i druge zanimljive sadržaje. Kako se ističe u najavi, riječ je pionirskom poduhvatu ne samo na hrvatskom, nego i na svjetskom tržištu knjiga.

 

"Iskustvo prolaska kroz svjetove i brzog prelaska granica sad je, uz pomoć NFC tehnologije, po prvi put u svijetu podignuto na višu razinu, a za to je zaslužna mala zagrebačka nakladnička kuća Mitopeja", poručuje taj nakladnik.

 

Luksuzno ograničeno izdanje "Crvenog Orma" objavljeno je u 500 primjeraka. Svaka knjiga ima svoj individualnim broj, a jamči ga plastificirana naljepnica na vakumiranom ovitku. Čitatelji mogu narudžbom prilikom kupovine zatražiti i personalizirani broj od 001 do 500.

 

Roman "Crveni Orm" o vikinškom svijetu na prijelazu prvog kršćanskog tisućljeća, jedini je roman švedskog erudita Fransa G. Bengtssona, izvorno objavljen u dva dijela, 1941. i 1945. godine. Prožet stvarnim povijesnim ličnostima i pun ljudski prepoznatljivih likova, kao i stalnog previranja između svijeta starih nordijskih bogova i novih religija u nadiranju s juga, "Crveni Orm" omiljeni je klasik, u Skandinaviji smatran najboljim romanom o Vikinzima.

Izvor:Culturnet.hr

Dodjela nagrade ''Homer''

U srijedu, 17.07. 2019. u 11 sati u svečanoj dvorani zajednice Talijana Rijeka - Circolo, ul. Uljarska br. 1/II  književna nagrada ''Homer'' bit će uručena riječkom književniku Valeriu Orliću koja mu je dodjeljena 30.11. 2018. godine u Bruxellesu.

Nagradu će mu svečano uručiti članica komisije za dodjelu nagrade ''Homer'' dr. Vanja Angelova (Veliko Trnovo/Bugarska), inače i sama dobitnica ove prestižne nagrade 2016. godine.

Dragan Miščević | Sarajevska princeza Ede Jaganjca i Ljubica

Počet ću citatom na kraju knjige: „Mi – to smo mi normalni ljudi svih nacija, a ONI – to su zločinci, opet svih nacija i to je jedina podjela koju prihvatam.“(Edo Jaganjac) i citat jednoga od glavnih protagonista Semira Divovića, quardiplegika: „Ma kako to sad izgledalo nemoguće, rat će proći i ljudi će, valjda, ponovo postati ljudi. Jednom će opet biti nevažno ko je koje nacije i biće važno ko je kakav. Za to smo se borili, je li tako…?

Ponuđena mi je na čitanje knjiga Ede Jaganjca Sarajevska princeza. Nisam ranije čuo za knjigu, a čudio sam se otkud ta knjiga dotičnoj osobi. Malo sam prelistao. O opkoljenom Sarajevu od 1992. do kraja 1995. Očekujem više-manje pamflet o pravednoj borbi jedne od zaraćenih strana. Piše vrsni kirurg. Što će on napisati? Borim se s predrasudama.

Počinjem. Šokiran sam. Edo Jaganjac spašava živote. Ne osuđuje nikoga i svakoga. U njegovoj bolnici se vidi besmisao ubijanja sarajevskih civila, boraca i svih ljudi koji se nađu na nišanu protivničke strane.

Od jutra do mraka je u dvorani za operacije. Nema dijela tijela u koji ljudi i djeca nisu ranjeni. Bolnica postaje tvornička traka u koju stižu ranjenici. Vade im gelere, metke iz rana. Odstranjuju smrskane noge i ruke. Užas i strahota rata na samom izvoru. Četvorica – petorica liječnika, kirurga rade bez predaha. Danonoćno. Bore se s nedostatkom krvi. Izlažu svoje živote da bi nabavili krv. Strahota za strahotom. Bombardiranje ne prestaje. Oni koji pucaju s Ilidže nije bitno koga gađaju. Nije važno tko je. Srbin, Musliman, Hrvat – oni su ubojice koje ubijaju.