Iz tiska izašla "Spomenica 2024." Tomislava Marijana Bilosnića

SVEOBUHVATAN PREGLED GODIŠNJEGA STVARALAŠTVA I PRIZNANJA

ZADAR – Iz tiska je upravo izašla "Spomenica 2024." istaknutog hrvatskog književnika, slikara i putopisca Tomislava Marijana Bilosnića, publikacija koja na impresivnih 192 stranice dokumentira iznimno plodnu godinu ovog svestranog umjetnika. Izdavač izdanja je "3000 godina Za dar", urednik Dejan Golem, dok je za grafičku obradu zaslužna Marija Marfat. Likovnu opremu potpisuje sam autor, Tomislav Marijan Bilosnić

"Spomenica 2024." se otvara uvodnim tekstom „Svjedočanstvo jednog neprekinutog umjetničkog i ljudskog puta“, nakon kojeg slijedi sadržajno bogato poglavlje posvećeno posvetama – kako onima koje je Bilosnić sam pisao drugima, tako i onima koje su drugi autori posvetili upravo njemu. Time je naglašena važnost Bilosnićeva mjesta unutar hrvatskog i međunarodnog književnog kruga, gdje se njegovo ime i djelo iznova potvrđuju kao inspiracija i uzor.

Posebno poglavlje donosi pregled novih izdanja Tomislava Marijana Bilosnića u 2024. godini – ukupno pet knjiga koje potvrđuju njegovu neiscrpnu kreativnu energiju. Slijedi iscrpan popis nagrada i zahvalnica koje je autor primio tijekom godine: četiri nagrade, tri zahvalnice, te dvostruko uvrštenje u najuži izbor za značajne književne nagrade.

Među priznanjima posebno se izdvaja ugledna prva nagrada "Matko Peić" za putopis, kao i nagrada Kajkavskog spravišća i časopisa „Kaj“, također za putopisnu prozu, čime je dodatno potvrđena Bilosnićeva snaga kao autora koji s lakoćom prelazi granice žanrova.

U nastavku publikacije dokumentirano je pojavljivanje Bilosnića u 11 izdanja domaćih i međunarodnih antologija, zbornika i panorama. Posebno se ističe "Svjetska pjesnička antologija 2024.", objavljena u Francuskoj, kao i zasebni broj časopisa DHK Most / The Bridge, koji je u cijelosti posvećen Bilosnićevom stvaralaštvu, što je još jedan dokaz njegove međunarodne književne relevantnosti.

"Spomenica" zatim donosi izbor iz novih pjesama, proznih zapisa, putopisa, kao i književne kritike i eseja, koje je Bilosnić napisao i objavio tijekom 2024. godine. Ovi radovi prikazuju svježinu njegova izraza i dubinu promišljanja o književnosti, umjetnosti i društvu.

Jedno od središnjih poglavlja rezervirano je za kritike o djelu Tomislava Marijana Bilosnića, iz pera uglednih znanstvenika, književnih kritičara i esejista, čime se dodatno potvrđuje stručna relevantnost njegova opusa.

Na 36 stranica "Spomenica" donosi pregled medijskih vijesti, nastupa i predstavljanja Bilosnića tijekom 2024. godine. Posebno vrijedan dokumentarni doprinos čini bibliografija, tiskana na čak 40 stranica, koja sistematski bilježi autorovu cjelokupnu djelatnost u 2024. godini, od objava i izdanja, do nastupa i prijevoda.

Izdanju je dodana i foto-dokumentarni album, koji obuhvaća fotografije, faksimile i raznovrsne dokumente iz života i rada T. M. Bilosnića. Najemotivniji trenutak ove publikacije svakako je pismo sestre Marije Presvetog Srca, pjesnikinje Anke Petričević, koje je iz bolesničke postelje, neposredno prije smrti, uputila Bilosniću, kao znak duboke podrške i poštovanja njegovom radu.

Zaključno, "Spomenica 2024." nije samo godišnji pregled rada Tomislava Marijana Bilosnića – ona je dokument vremena, svjedočanstvo o jednom izuzetnom književnom životu i snažan podsjetnik na važnost trajnog bilježenja kulturnih doprinosa. Ovo je izdanje nezaobilazno za sve koji prate hrvatsku književnost, kao i za one koji žele razumjeti kako izgleda autentičan književni život predan stvaralaštvu, bez kompromisa.

Tri dana „Odiseja pod murvom“ u Zemuniku

Pjesnici s KUD-om Sveta Kata Zemunik

Multimedijalna manifestacija "Odisej pod murvom", koja okuplja hrvatske i inozemne umjetnike u različitim umjetničkim programima (književni susreti, likovne kolonije, izložbe slika, glazbeni programi, radionice za djecu i mlade, predstavljanje knjiga), po šesnaesti put, ove je godine, od 19. do 22. kolovoza održana je u Zemuniku, Zadru i Ninu.

Na ovogodišnjoj manifestaciji gostovali su gradišćansko-hrvatski pjesnici i umjetnici koji su se široj publici na prostoru Zadarske županije predstavili svojim književnim opusom. Iz Gradišća, s austrijske strane gostovali su književnici i znanstvenici Ana Šoretić, dr. sc. Herbert Gassner, Robert Hajszan Panonski, a s mađarske strane dr. Franjo Pajrić, Ingrid Klemenčić, te je priređena izložba rezbarija Ferenca Taschnera. Video vezom predstavio se i pučki gradišćanski recitaror Joška  Grubić Babra, te svojim likovnim uradcima slikarica Monika Taschner iz Koljnofa. Gost susreta bio je poznati hrvatski pjesnik Boris Domagoj Biletić, predsjednik Istarskog ogranka DHK. Glazbeni program upotpunio je Josip Čenić, „Dubrovački kavaljer“ iz Beča (uz recitatorsku pratnju Vinka Čenića i pratnju bečkog orguljaša Karla Vsednia. U programu je gostovao i pučki pjesnik Ante 

Ovogodišnja manifestacija sa središnjom temom obilježavanja 1100. godišnjice Hrvatskoga kraljevstva dodatno je proširila svijest o gradišćansko-hrvatskoj kulturi koja čuva baštinu starog hrvatskoga dijalekta. Program posvećen Hrvatskom kraljevstvu na prostoru Ravnih kotara, kolijevke Hrvatskoga kraljevstva i hrvatskih kraljevskih gradova, Gradišćancima je i kroz izložbu fotografija Tomislava Marijana Bilosnića „Pejzaži hrvatskog kraljevstva“ osvijetlio prostor njihove pripadnosti domovini. 

U Caffe galeriji Gina u Zadru, u utorak, 19. kolovoza 2025. godine otvorena je izložbe fotografija Tomislava Marijana Bilosnića pod nazivom „Simboli Nina“. Izložba je istodobno otvorena i u Galeriji sv. Katarina Aleksandrijska u Zemuniku. Ovim izložbama na kojima je prikazano stotinjak slika s temom simbola Nina, otvorena je trodnevna Multimedijalna manifestacija „Odisej pod murvom“. Pred mnogobrojnom zadarskom publikom o izložbi umjetničkih slika „Simboli Nina“ nadahnuto je govorila austrijska književnica, gospođa Ana Šoretić, iz Gradišća, hrvatskih korijena, dok je izložbu otvorio Dario Longin.

Itaka, nova Bilosnićeva zbirka pjesama

Zbirka „Itaka“ uvrštena je u Program kulturnog razvitka Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Najnovija zbirka pjesama Tomislava Marijana Bilosnića nosi naslov „Itaka“. Zbirka je objavljena u izdanju zadarskog izdavača 3000 godina Za dar. Urednica je izv. prof, dr. sc. Sanja Knežević, recenzentkinje prof. dr. sc. Nives Tomašević i izv. prof. dr. sc. Mirela Šušić.  Zbirku je opremio sam autor, dok grafičku obradu potpisuje Marija Marfat.

Zbirka „Itaka“ uvrštena je u Program kulturnog razvitka Republike Hrvatske za 2025. godinu, pa je u tome smislu autoru mi dodijeljena potpora Ministarstva kulture i medija RH za poticanje kulturnoga stvaralaštva. Knjiga je objavljena uz potporu Zadarske županije.

Zbirka pjesama Itaka je podijeljena u cikluse – „Odisejev pjev“, „Mač u rukama Telemaha“, „Zaboravljeno kraljevstvo“, „Povijest jedne masline“ i „Penelopa piše pjesme o tigru“, koje slijede izbori iz ranije objavljenih zbirki na istu temu „Odisejeve pjesme“ i „Odisej“.  Riječ je o pjesmama razvedenoga stiha i široke strukture.

Prof. dr. sc. Nives Tomašević, između ostalog, o najnovijoj zbirci pjesama Tomislava Marijana Bilosnića piše: „Pjesme ove zbirke tematski nagovještavaju izmicanje fokusa s Odisejvih lutanja, uspjeha i lukavstava, na njegov lik kao simbol čežnje za povratkom voljenoj ženi i „zaboravljenom kraljevstvu“ na otoku. Pjesnički subjekt Odisejeva pjeva nije herojski raspoložen, ne prevladava njegova muška, progresivna ideja pobjede, snage ili dovitljivosti. Odisejev pjev, čiju kožu na sebe navlači pjesnički subjekt, više nalikuje pjevu kralja Davida u Psalmima ili Salomona u Pjesmi nad pjesmama. Promišljajući dublje određene Bilosnićeve stihove nalazimo u ovoj lirici i na svojevrsnu ideju civilizacijske sublimacije antike i antičkih vrijednosti sa suvremenom civilizacijom koja ih negira. Jer Bilosnićev Odisej se pita: Tko još pjeva o ljubavi i ljubavnoj čežnji? Tko čezne za domom i ložnicom položenom u gnijezdo maslinova debla? Tko čezne za otokom kao slikom prirodne harmonije i života lišenoga materijalističke uvjetovanosti? „

Izv. prof. dr. sc. Mirela Šušić će primijetiti sljedeće u Bilosnićevoj lirici: „I temom i strukturom nova Bilosnićeva zbirka ukazuje na ideju obnove pjesništva. Tema Itake u njegovoj poeziji postaje prostor za promišljanje i propitivanje dubinskoga kompleksa povratka. Povratak se u tom smislu tematizira na intimnoj razini kao povratak sebi, u najdublje prostore bića. Istodobno on se tematizira i kao čežnja za povratkom u nostalgično „zlatno doba“ filozofije, umjetnosti, osobnog herojstva. Težište s poznate priče o Odisejevim lutanjima pomiče se u simbol kolijevke i ložnice. Kako nas navode naslovi ciklusa i pjesme iz ove zbirke – iz kolijevke se obnavlja kraljevstvo pjesništvom,  a u ložnici se čuva i obnavlja ideja opstanka „Homerove djece“. Osim što su razvedena stiha otvorenog slikovitosti i metaforici utemeljenima na simbolima, u pjesmama T. M. Bilosnića iz zbirke Itaka prepoznajemo i dimenziju mistike. Ona se očituje u variranju motiva čekanja, zrenja, povratka. Ti motivi ujedno se nalažu kao motivi trojstva koje signalizira simboličku dubinu triju principa – majke, djeteta, oca – ujedno kao principa koji oblikuju život pojedinca, ali i život prirode kao imanentnog dijela kozmičke harmonije.“

Za kraj je važno istaknuti kako se Bilosnićevo pjevanje u ovoj zbirci oslanja na grčku povijest, mitologiju i poeziju, ali uvijek sa zavičajnim sastavnim referencama prvog povijesnog prostora Hrvata, pa je ovdje očita personalizacija, Itaku vrlo često i doslovno svodi na zavičajne okvire Zadra, Zemunika i Ravnik kotara. Posve je razvidno da je riječ o knjizi koja će bitno nadograditi Bilosnićev bogat pjesnički opus, ali i što je još važnije, donijeti novu vrijednost na hrvatsku suvremenu pjesničku scenu. Njegova je pjesnička zbirka iznimno aktualna, otvorena čitanju istodobno kao i sanjarenju i filozofičnom promišljanju svijeta, čovjeka i njegove povijesti. 

Bilosnić u novoj poetskoj i umjetničkoj antologiji u Francuskoj i Rumunjskoj

U „Nouvelle Anthologie poetique et artistique Mondiale“ (Nova poetska i umjetnička Antologija) uvrštene su i pjesme hrvatskog pjesnika Tomislava Marijana Bilosnića. Antologija je rumunjsko - francusko izdanje, a tiskana je u Rumunjskoj, u Edituri Pim, u Iaşi, u sklopu biblioteke Universalis međunarodnog časopisa „Orizont Literar Contempooran“.

Antologiju su uredili i izbor pjesama sačinili Noëlle Arnoult, francuska pjesnikinja iz Dijona, i Daniel Dragomirescu, rumunjski književnik, urednik i izdavač iz Bukurešta. Pjesme u antologiji tiskane su na jezicima kojim zastupljeni autori pišu, te na dva druga svjetska jezika. Tako je ciklus izabranih Bilosnićevih pjesama objavljen na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku. Na engleski Bilosnićeve pjesme preveo je Roman Karlović, prevoditelj koji inače prevodi ovog autora, na francuski jezik pjesme je prevela Noëlle Arnoult. 

Bilosnićeve pjesme popraćene su i autorovom fotografijom i kratkim biografskim zapisom, dok je hrvatski autor posebno spomenut i u predgovoru Antologije, kao jedan od autora koji se u Svjetskoj godišnjoj antologiji pojavio u više navrata. Ovdje valja spomenuti i da je izdavač ove Antologije, i izdavač Bilosnićevih knjiga u Rumunjskoj, a koje su dosad doživjele devet zasebnih izdanja.

Isto tako međunarodni višejezični časopis,“Orizont Literar Contemporan“, koji je i izdavač Antologije,  u svom broju 1. (105.), god. XVI., od ove 2025. godine, na četiri stranice velikog formata donosi pjevanje „2020. godina selfi s demokracijom“ iz Bilosnićeve poznate poeme „Vrtni patuljak“ objavljene 2022. godine.  

„Novu poetsku i umjetničku Antologiju“ ilustrirala je Reni Sabathier – Torija, poznata francuska pjesnikinja i slikarica. Na 178 stranica Antologija donosi izabranu poeziju više europskih pjesnika, te pjesnika iz Sjeverne i Južne Amerike.   

Gostovanje Tomislava Marijana Bilosnića u Rijeci | Poezija, sunce i snažne poruke s balkona i u book caffeu

U organizaciji Ogranka Društva hrvatskih književnika u Rijeci, pod vodstvom književnika Davora Grgurića, u Rijeci je održan nastup istaknutog hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića. Program je započeo jedinstvenim nastupom s balkona na riječkom Korzu, nakon čega je uslijedilo književno druženje i čitanje poezije u Book cafeu "Dnevni boravak". Publika je s velikim zanimanjem pratila Bilosnićeve stihove, a događaj je još jednom pokazao živost riječke književne scene.

Riječka publika imala je iznimnu priliku doživjeti dvostruki nastup jednog od najvažnijih suvremenih hrvatskih književnika i slikara, Tomislava Marijana Bilosnića, koji je u petak, 4. srpnja, u sklopu programa Poezija s balkona i večernjeg gostovanja u Book caffeu "Dnevni boravak", ostavio snažan dojam i izazvao veliki interes.

Točno u podne, pod nemilosrdnim ljetnim suncem, Bilosnić je s balkona Filodramske čitao svoju poznatu poemu Krik. Unatoč neobičnom terminu, performans je privukao brojne znatiželjnike, ljubitelje poezije i slučajne prolaznike. Bio je to Bilosnićev drugi nastup s balkona u Rijeci u posljednjih godinu dana, još snažniji i upečatljiviji od prethodnog. Sam čin čitanja pod vedrim nebom imao je snažnu simboličku i manifestnu poruku – poezija ne traži dvorane, ona pripada ulici, narodu, svakodnevici.

Poema Krik, koja govori o boli, nepravdi, ali i otporu i vjeri u čovjeka, u Bilosnićevoj interpretaciji dobila je dodatnu snagu – njegov prodoran glas, ritmična dikcija i vizualna prisutnost stvorili su doživljaj koji su mnogi ocijenili kao "iskustvo na granici umjetničkog transa".

U večernjim satima, Bilosnić je nastupio u intimnijoj atmosferi Book caffe-a Dnevni boravak, pred pretežno mladom publikom. U razgovoru i čitanju isječaka iz svojih recentnih pjesničkih zbirki, te uz dijeljenje priča iz vlastitog stvaralačkog i životnog iskustva, stvorio se blizak, gotovo prijateljski kontakt s publikom. Atmosfera u prostoru bila je nabijena emocijom, ali i intelektualnom znatiželjom.

Nastup je izazvao velik interes, a organizatori su potvrdili da su već dogovoreni novi termini Bilosnićevih gostovanja u Rijeci – kako književnih, tako i likovnih. Planiraju se izložbe njegovih slika u galeriji Filodramske i u galerijskom prostoru "Dnevnog boravka", čime će se riječka publika imati priliku pobliže upoznati s njegovim bogatim vizualnim opusom.

Tomislav Marijan Bilosnić ponovno je pokazao zašto se njegovo ime veže uz pojam angažirane, snažne i univerzalne umjetnosti, koja nadilazi žanrove i granice, te se obraća i duhu i tijelu vremena u kojem živimo. Rijeka ga je dočekala otvorena srca – a on joj je uzvratio snagom istinske umjetnosti.

Tomislav Marijan Bilosnić u Gradskoj knjižnici Janet Majnarich u Delnicama

 

DELNICE – U četvrtak, 3. srpnja 2025., u Gradskoj knjižnici Janet Majnarich u Delnicama održano je posebno književno druženje s Tomislavom Marijanom Bilosnićem, jednim od najistaknutijih suvremenih hrvatskih književnika. U ugodnoj atmosferi Bilosnić je predstavio svoja izabrana djela, koja je tom prigodom i darovao knjižnici, obogatvši njezin knjižni fond vrijednim naslovima iz svog bogatog književnog opusa.

Tijekom večeri autor je govorio o svojem književnom i umjetničkom radu, brojnim putovanjima, ali i o recepciji svojih djela izvan granica Hrvatske. Poseban naglasak stavio je na važnost kulturne razmjene i književnosti kao mosta među narodima.

Književni nastup Tomislava Marijana Bilosnića modelirao je Davor Grgurić, književnik i predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika u Rijeci, istaknuvši Bilosnićevo stvaralaštvo kao primjer univerzalne umjetničke vrijednosti prepoznate u domovini i inozemstvu.

Ovaj značajan kulturni događaj organizirali su Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci te Etno-udruga "Prepelin'c" iz Delnica, potvrdivši još jednom važnost suradnje kulturnih udruga i institucija u njegovanju hrvatske književnosti i umjetnosti, osobito u Gorskom kotaru.

Tomislav Marijan Bilosnić | Umjetnost u znakovima povijesti i prirode

Izložba 12. Međunarodna umjetnička kolonije na Lazaretu, Gradska loža Narodnog muzeja Zadar, 3. lipnja 2025.

Na najmanjem naseljenom jadranskom otoku, na Ošljaku, okupanom tišinom mora i obasjanim suncem Mediterana, djeluje jedna od najposebnijih umjetničkih manifestacija u Hrvatskoj – Međunarodna umjetnička kolonija (MUK) Ošljak. Ova kolonija, koju tradicionalno organiziraju Udruga Kreativa – Lazaret i Udruga mladih „Kumbul“ Ošljak, u suradnji s Narodnim muzejom Zadar i Gradskom galerijom Bihać, ističe se ne samo svojom umjetničkom vrijednošću već i lokacijom od iznimne povijesne i kulturne važnosti.

MUK Lazaret na Ošljaku nije samo okupljanje umjetnika; to je susret prošlosti i sadašnjosti, prirode i stvaralaštva, lokalnog i međunarodnog duha. Posebnost kolonije leži u njezinu održavanju na Lazaretu – povijesnom zdanju koje svjedoči o nekim davnim, zaboravljenim vremenima kada je otok služio kao karantena. Danas, Lazaret više nije mjesto izolacije već prostor inspiracije, kreativnosti i dijaloga među umjetnicima iz različitih krajeva svijeta.

Kolonija okuplja likovne stvaratelje, slikare, kipare i multimedijalne umjetnike koji tijekom boravka na otoku stvaraju djela inspirirana ambijentom, lokalnom kulturom i prirodom Ošljaka. Taj proces nije zatvoren niti izdvojen; naprotiv, on uključuje zajednicu i posjetitelje kroz radionice, izložbe i otvorene ateljee, čime se umjetnost približava ljudima i postaje dijelom svakodnevice, što pokazuje i ovogodišnja izložba.

Dakle, u Gradskoj loži Narodnog muzeja u Zadru, u utorak 3. lipnja 2025. godine, otvorena je izložba polaznika 12. Međunarodne umjetničke kolonije na Lazaretu 2025. Ovom prigodom svoje su radove izložili slikari i skulptori  Henning Hennenkemper, Tom Gefken, Milan Mihajlović, Amir Omerović, Oliver Voigt i Rainer Webwr, autori koji doleze iz Njemačke i Bosne i Hercegovine, a predstavljaju različite pristupe likovnoj umjetnosti, svaki sa svojim jedinstvenim izrazom i tehnikom.

Henning Hennenkemper je njemački umjetnik poznat po svojim apstraktnim pejzažima i prostornim kompozicijama. Njegov rad često istražuje odnos između prirodnih elemenata i ljudske percepcije prostora. Korištenjem različitih materijala i tehnika, Hennenkemper stvara djela koja pozivaju gledatelja na introspekciju i razmišljanje o okolišu i prostoru.

Tomislav Marijan Bilosnić | Formalne granice slike se brišu, a tematske se otvaraju prema unutarnjoj seizmici čovjekova iskustva

Dragan Jelavić i
Tomislav Marijan Bilosnić

Uz izložbu Dragana Jelavića Profe, Galerija HDLU Zadar Kapetanova kula, 2. lipnja 2025.

Dragan Jelavić (1965.), poznat i kao Profe, istaknuti je zadarski umjetnik čije slikarstvo odražava duboku povezanost s mediteranskim identitetom, osobnom introspekcijom i suvremenim društvenim pitanjima. Njegov opus obuhvaća širok spektar stilova i tehnika, od apstraktnih pejzaža do trodimenzionalnih kompozicija, čime se profilira kao jedan od istaknutijih predstavnika hrvatske likovne scene.

Jelavićevo slikarstvo obuhvaća različite tematske cjeline i cikluse što svjedoči o njegovoj svestranosti i dubokom promišljanju svijeta oko sebe. Jelavić u svojim „fragmentima“ spaja slikarstvo i obradu drva, stvarajući reljefne slike. Kroz apstraktne kompozicije, Jelavić će istraživati suvremene teme vezane uz tehnologiju i društvo. Minimalistički pristup s dvije boje omogućavat će promatraču vlastitu interpretaciju njegovog djela. Bavit će se on i portretima i autoportretima poznatih osoba, radovima nastalim u nekoliko poteza kista. Jelavić će nadalje tematizirti suhozide, pristave, mocire i gromače, koristeći apstraktni pristup i bogatstvo boja. Njegove slike karakteriziraju čiste linije, žarke boje i minimalistički pristup, njegov snažan vizualni jezik i dobra kontrola nad tehnikom rezultiraju upečatljivim i intrigantnim slikama. Slikarstvo je to bogato simbolikom i osobnom introspekcijom, istražujući teme identiteta, tradicije, tehnologije i društva, Jelavić potvrđuje svoju poziciju likovnog umjetnika, što čini i izložbom „Na rubu“ koju danas (2. lipnja 2025. godine) otvaramo, izložbom koja predstavlja specifičnu i vrlo osobnu formu vizualnog izražavanja, u kojoj se preklapaju elementi enformela, apstrakcije, simbolizma i grafičke strukture. 

Dakle, izložba, naslovljena "Na rubu", doslovno i metaforički istražuje granice – slikarskog medija, simboličkog jezika, ali i psihičkih i duhovnih prostora. Ova djela nastala u simbiozi kombinirane tehnike, koja uključuje kolažne elemente i grafičke intervencije, pigmentne slojeve i kaligrafske znakove, tvore kompleksno vizualno tkivo sa slojevima značenja i znakova koji se ne čitaju jednoznačno. Dapače, izložba “Na rubu” uranja gledatelja u apstraktan svijet u kojem se formalne granice slike brišu, a tematske se otvaraju prema unutarnjoj seizmici čovjekova iskustva.

U tamnoj, gotovo monokromnoj pozadini, naslućuju se križevi – simboli koji evociraju duhovnost, patnju, ali i strukturalnost. Njihovo prisustvo nije eksplicitno religiozno, već više egzistencijalno, kao tragovi koje vrijeme i traume ostavljaju u čovjeku. U kontrastu s pozadinom, u prvom planu dominiraju usjeci, rasjekline i grafičke linije koje podsjećaju na seizmografske zapise, odnosno metaforu za emocionalne ili psihološke potrese. Posebnu ulogu u kompozicijama imaju mreže, ponekad precizno obojane, ponekad raspršene, koje djeluju kao strukture reda unutar kaosa, mreže značenja koje pokušavaju obuzdati ili mapirati unutarnji nemir. Te mreže nisu samo estetski elementi, već i znakovi umjetnikova pokušaja da u vlastitom likovnom jeziku uspostavi red i kontinuitet.

Središnje mjesto na ovim slikama zauzimaju osobni kaligrafski znakovi, koji djeluju kao unutarnji jezik, osobna abeceda doživljaja. Nisu čitljivi u tradicionalnom smislu, ali funkcioniraju kao vizualni ekvivalenti unutarnjeg govora, možda čak i molitve ili dnevnika. Ova vizualna kaligrafija spaja umjetnikovu emocionalnu gestu s estetikom avangardnog izraza, čineći slike dinamičnim, živim površinama na kojima se privatno i univerzalno isprepliću, ali Jelavić ovom izložbom ne nudi odgovore o suvremenoj zbilji, već otvara pukotine kroz koje se nazire krhkost suvremenog postojanja. Kombinacijom enformela, simboličkog i apstraktnog izraza, njegov rad ulazi u dijalog s europskom modernističkom i postmodernističkom tradicijom, ali zadržava i snažan autentični lokalni pečat.

Na kraju, izložba "Na rubu" Dragana Jelavića Profe predstavlja likovnu seizmografiju unutarnjih stanja, mapu pukotina i pokušaj njihovog zacjeljenja kroz umjetnost. To je umjetnost koja ne teži ugodi, već istini – slojevitoj, tamnoj, ali i pročišćujućoj.

Zadar, 2. lipnja 2025. 

Početkom travnja 2025. godine iz tiska je izišao zbornik 15. godina međunarodne multimedijalne manifestacije „Odisej pod Murvom“

 

Zbornik se pojavljuje u izdanju Udruge 3000 godina Za dar, a priredio ga je Tomislav Marijan Bilosnić, pokretač, osnivač i voditelja manifestacije „Odisej pod murvom“, koja se od 2009. do 2024. godine održava 15 godina za redom u Zemuniku. Kao urednica zbornika potpisuje se Sanja Knežević, naslovnicu i fotografije potpisuje Tomislav Marijan Bilosnić, a grafičku obradu Marija Marfat. 

Na sto i šest stranica u pet zasebnih poglavlja („Kronologija“, „Posvete Odiseju pod murvom“, „Odisej pod murvom“, „Uz manifestaciju“ i „Bibliografija“) u zborniku „Odisej pod murvom“ u Zemuniku, donosi se obilje pisanih i slikovnih priloga o ovoj međunarodnoj multimedijalnoj manifestaciji. U uvodnom tekstu Sanja Knežević bilježi: „Književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić prije petnaest godina proveo je u djelo entuzijastičnu ideju pokretanja kulturnoga života u Zemuniku, organiziranjem književnih večeri i postavom slikarskih izložbi u svojoj Galeriji sv. Katarina Aleksandrijska, kao dio programa obilježavanja mjesnog Blagdana Kraljice Mira - Kraljice Hrvata, zaštitnice zemuničke župe a time i Dana Općine Zemunik. S vremenom manifestacija je poprimila profesionalne međunarodne razmjere te je dobila i zanimljivo ime   -„Odisej pod murvom“. Naime, u starom Bilosnićevu dvoru gdje se i nalazi Galerija  -  raste, okuplja obitelj, prijatelje, umjetnike  i putnike namjernike, stara stoljetna murva.“ 

Priloge u zborniku otvara pjesma „“Vȉše i nȅ znūn“ Tomislava Marijana Bilosnića posvećena bardu hrvatskog pjesništva, pjesniku Joji Ricovu, koji je na svoj način i otvorio ovu manifestaciju u Zemuniku, davne 2007. godine. „Kronologija“, po godinama odvijanja manifestacije, donosi vijesti o programima, sudionicima, suradnicima, datumima i mjestima održavanja manifestacije „Odisej pod murvom“, koja je od prvih dana poprimila međunarodni karakter suradnjom s talijanskim slikarom Ugom Maffiem i njegovom recentnom izložbom u Zemuniku.

„Posvete Odiseju pod murvom“ sadrže lirske priloge, pjesme koje su pjesnici, sudionici „Odiseja pod murvom“, kao prijatelji posvetili osnivaču i domaćinu ove manifestacije Tomislavu Marijanu Bilosniću. S prilozima pjesničkih posveta javljaju se Miro Grubić, Mato Nedić, Franko Sorić, Ante Tičić,  Franjo Pajrić, Šandor Horvat, Mijo Bijuklić Mišo, David Cortés Cabán, Flamur Luta, Robert Hajszan Panonski, Milianov Kalupi,, Roko Dobra, Vjera Belić Biloglav, Prend Ukaj i Đuro Vidmarović.

Poglavlje „Odisej pod murvom“ donosi Bilosnićevu pjesmu „Odisej je tigar“, objavljenu u njegovoj klutnoj zbirci „Tigar“ iz 2004. godina, a u međuvremenu prevedenoj na petnaest svjetskih jezika. U zborniku „Odisej pod murvom“ pjesma „Odisej je tigar“ uz hrvatski izvornik, donijeta je i u španjolskom, engleskom, talijanskom, njemačkom, albanskom, mađarskom, ukrajinskom, rumunjskom i romskom jeziku.

Poglavlje naslovljeno „Uz manifestaciju“ donosi priloge o međunarodnoj multumedijalnoj manifestaciji „Odisej pod murvom“ iz pera dr. Franje Pajrića. Franka Sorića, Ante Tičića, a zbornik završava pjesmom mađarskog pjesnika Šandora Horvata „Od Hvara do Koljnofa“ i razgovorom novinarke „Zadarskog lista“ Đurđe Baljak s Tomislavom Marijanom Bilosnićem pod naslovom „Zemunik je bio i ostao značajno kulturno i društveno središte“, objavljenom 28. kolovoza 2024. godine. 

Zbornik uz niz fotografija s održanih manifestacija donosi i vrlo opsežnu bibliografiju (na četrnaest stranica zbornika) ove međunarodne manifestacije koja se svake godine u kolovozu održava u Zemuniku.   

  

Tomislav Marijan Bilosnić | Bašćina od mora i zlata

U izdanju izdavačke kuće 3000 godina Zadar izišla je druga knjiga u nizu Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj Tomislava Marijana Bilosnića, zamišljena kao izbor iz tekstova koje je ovaj autor posvetio svome zavičaju, temi Zadra i prostoru Zadarske županije.  U svojoj drugoj knjizi Od mora i zlata Bilosnić  na 448 stranica donosi gotovo stotinu izabranih tekstova iz svojih ranije  objavljenih knjiga, serijala Troja, mit i zbilja i Kroz Ravne kotare i Bukovicu.  Riječ je o 19 zasebnih Bilosnićevih knjiga na temu Zadra i zavičaja i to redom Nin u središtu mitskog carstva, Caska dio Atlantide, Odisej sa zadarskih otoka, Polifem iz Manite peći, Zadarski posjedi, Zemunik, Posjedi u Brdima, Stara Liburnija, V Hrvateh, Hrvatski knezovi i kraljevi, Puntamika, Diklo, Kožino, Petrčane, Zaton 1, Zaton 2, Privlaka 1, Privlaka 2 i Stankovci. Svi tekstovi ranije su objavljeni u Zadarskom listu i Zadarskom regionalu, u vremenu od 9. prosinca 2000. do 16. travnja 2011. godine.  

Urednica izdanja izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević u uvodnom tekstu naslovljenom „Bašćina od mora i zlata“  ističe  kako je Tomislav Marijan Bilosnić predan temi zavičaja, i zavičajne pripadnosti, kao i buđenju svijesti o kulturnim i još nespoznanim civilizacijskim dubinama zadarskoga areala, te da Bilosnić mjesta o kojima piše smješta u sliku dugog i kontinuiranog trajanja mediteranske civilizacije. Pišući o zadarskim temama Bilosnić obuhvaća širok zavičajni prsten od Stankovaca, Pridrage preko Zemunika, Briševa, Murvice, Arbanasa i Bokanjca, Puntamike i Dikla, Kožina, Petrčana, Zatona, Nina, Privlake sve do Novalje na Pagu.

Diploma i medalja Prix d' excellence po drugi put dodijeljena T. M. Bilosniću

Hrvatski književnik i slikar, član Društva hrvatskih književnika, Tomislav Marijan Bilosnić za svoj umjetnički rad i djelovanje, u povodu svog rođendana 18. siječnja, u Rumunjskoj je nagrađen Diplomom i medaljom Prix d' Excellence, a koju dodjeljuje Odbor za umjetnost i književnost HLC u Rumunjskoj (Bukurešt) i Francuskoj (Dijon).

 U diplomi doslovno stoji da se „nagrada dodjeljuje Tomislavu Marijanu Bilosniću stalnom hrvatskom suradniku revije Orizont Literar Contemporan / Horizon Littéraire Contemporain, te za njegovo pjesničko stvaralaštvo, kao i za doprinos razvoju i kulturnoj suradnji između Rumunjske i Španjolske.“

Odluku o dodjeli Diplome i medalje Prix d' Excellence, u Bukureštu i Dijonu, potpisao je predsjednik Comíté Arts&Lettres de HLC poznati rumunjski književnik i izdavač Daiel Dragomirescu. Za francusku redakciju suglasnost s odlukom potpisuje francuska pjesnikinja Noëlle Arnoult.

Za napomenuti je kako je Tomislav Marijan Bilosnić istom Diplomom nagrađen i 2023. godine na  Internacionalnom festivalu poezije u Dijonu, u Francuskoj, za svoju zbirku pjesama „Afrika“ u prijevodu na francuski jezik, koja je prethodno objavljena u Salamanci u Španjolskoj u redakciji poznatog španjolsko-peruanskog pjesnika i akademika Alfreda Péreza Alencarta. 

Tomislav Marjan Bilosnić, predsjednik ogranka Društva hrvatskih književnika

Na portalu Društva hrvatskih književnika u Zagrebu objavljena je vijest da je održana Izborna skupština Ogranaka DHK u Zadru 7. prosinca 2024. godine  na kojoj je za predsjednika jednoglasno izabran poznati hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić, dugogodišnji član DHK, član UO DHK u više prethodnih mandata i utemeljitelj zadarskog Ogranka. Sudionici Izborne skupštine prethodno su odali počast preminulim članovima Ogranka, književnici Mirjani Ganza Šarec i pjesniku Slavku Govorčinu. 

 U Upravni odbor Ogranka DHK Zadar, izabrani su književnici Ante Tičić, Robert Bacalja i Alojz Pavlović.

Dosadašnji predsjednik Ogranka Vlatko Majić iznio je izvješće o radu u prethodnom mandatu, koje je također jednoglasno prihvaćeno. 

Na svojoj posebnoj sjednici Upravni odbor Ogranka DHK u Zadru, održanoj u prostorijama Ogranka u Zadru, raspravljao je o programskim zadacima ogranka, utvrdivši kako će se najprije obnoviti ranije utemeljene manifestacije kao što su književno-stručni kolokvij „Zadarski književni krug“, od čega je do sad objavljeno pet zbornika, multimedijalna  manifestacija „Zoranićevo“ i Međunarodna haiku manifestacija „Rene Maroušek“. 

Na istoj sjednici za punopravne članove-suradnike Ogranka DHK Zadar, primljeni su Elvira Katić, Maja Obad, Višnja Modrić, Mijo Bijuklić, Antonia Buljan Filipović i Ante Skazlić. Upravni odbor je uz ostalo zaključio i kako će ustaliti i svoje stalne tjedne sastanke u prostorijama Ogranka DHK.

Dani masline u Koljnofu, 15. – 15. studenoga 2024.

Novozasađene masline u Koljnofu

PRVA MANIFESTACIJA MASLINE U MAĐARSKOJ ODRŽANA U KOLJNOFU 

Mediterana seli i u Panoniju, i to među Hrvate u Gradišću, što je mnogima do danas bilo nezamislivo. Moglo bi se reći da je majka maslina došla tražiti svoju djecu koja su je na hrvatskoj obali, pred naletom Osmanlija, napustila prije 500 godina.    

U ubavom Koljnofu (mađ. Kópháza, njem. Kohlenhof), u Jursko-mošonjsko-šopronskoj županiji, u zapadnoj Mađarkoj, od petka do subote, 15. – 16. studenoga 2024. godine, održani su prvi Dani Masline u Koljnofu ( Olajbogyó napok Kópházán). Ovo je ujedno i prvi takva manifestacija posvećena maslini, maslinovom ulju i proizvodima od masline u povijesti Mađarske, što su zabilježili i ovdašnji mediji.

Idejni začetnik, organizator i domaćin prvih Dana masline u Koljnofu je dr. Franjo Pajrić, predsjednik Hrvatske narodnosne samouprave u Šopronu, dok je program osmislio i vodio književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra. Manifestacija se odvijala u poznatom koljnofskom restoranu Levandi i prostoru pod imenom Etno Kume, a u organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge Hrvati (Hrvati-Horvátok Egyesület), PanonIqm instituta i Književne zaklade Timee Horvat, pjesnikinje opčinjene hrvatskim Jadranom. 

Tomislav Marijan Bilosnić prvi primio prvu nagradu „Matko Peić“

Peteročlano Prosudbeno povjerenstvo za najbolji književni putopis za 2024. godinu (u sastavu Milana Bešlića (predsjednika), Davora Šalata, Vesne Vlašić, Anite Katić i Dijane Klari), donijelo je jednoglasnu odluku - pobjednik Književnog natječaja „Matko Peić“ je književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić sa svojim putopisom Jesen u Lubliniecu.

Natječaj za nagradu „Matko Peić“ raspisala je Gradska knjižnica Požega uz potporu Grada Požege. Na Književni natječaj za najbolji putopis na hrvatskom jeziku u 2024. godini „Matko Peić“ pristigla su ukupno 62 rada. 

Književni natječaj za najbolji putopis na hrvatskom jeziku „Matko Peić“ provodi se u spomen najvažnijem hrvatskom putopiscu 20. stoljeća Matku Peiću, s ciljem poticanja književnog stvaralaštva te popularizacije putopisa kao književne forme. Pokretanjem natječaja, za jedan od najstarijih književnih žanrova, Požega kao rodni grad Matka Peića ističe značaj tog velikog hrvatskog književnika.

Svečano proglašenje pobjednika Književnog natječaja „Matko Peić“ održano je u srijedu, 30. listopada 2024. godine, u 18 sati na Galeriji svjetlosti Gradske knjižnice Požega. Pobjedniku Tomislavu Marijanu Bilosniću uručena je novčana nagrada i kiparsko djelo Matko Peić akademskog kipara Krune Bošnjaka. Nagradu Bilosniću uručili su gradonačelnik Požege dr.sc. Željko Glavić, književnik i književni kritičar Milan Bešlić, predsjednik povjerenstva i Aleksandra Šutalo, ravnateljica Gradske knjižnice Požega. 

Na svečanom proglašenju pobjednika književni kritičar Milan Bešlić održao je predavanje o književnom značaju Matka Peića s posebnim naglaskom na književnu formu putopisa. O nagrađenom putopisu Tomislava Marijana Bilosnića, Bešlić je kazao: „Povjerenstvo je donijelo jednoglasnu odluku na slijedećem činjenicama. Putopis Tomislava Marinjana Bilosnića Jesen u Lublinecu pisan je majstorskim perom na tradicijskim premisama hrvatske putopisne književnosti ulančavajući svoj prilog u baštinske vrijednosti. Ono pak što je naročito utjecalo na odluku jest činjenica da je tekst putopisa koncipiran na premisama koje definiraju njegova žanrovska obilježja: dakle, jasno markiranje prostora kroz kojega putopisac prolazi, kojega, čitajući putopis, upoznajemo u njegovim obilježjima, tipičnostima krajolika i podneblja, zatim, gradove i mjesta koje nam putopisac slikovnim opisima zorno predočuje…. Našu odluku učvrstila je i poveznica s Matkom Peićem kojega putopisac Bilosnić izravno uvodi u tekst i poentira s citatom iz njegova putopisa, potom, i po tome, što asocijativno tangira znameniti Peićev putopis Jesen u Poljskoj. Prevagu našoj odluci donijeli su i sugestivni opisi flore i faune, životinja i ptica otkrivajući živopisnu likovnost u prostoru grada zrcalnim odsjajima boja u širokom kolorističkom i tonskom rasponu o čemu najbolje govori činjenica da je putopisac vizualizirao putopis gotovo peićevskom sugestivnošću koja je energijom teksta i minucioznim opažanjem otkrivala iznimne putopisne vrijednosti teksta. Prvi dobitnik ove značajne književne nagrade Tomislav Marijan Bilosnić održao je prigodno

slovo o putopisu kao književnoj formi i svom putopisnom djelu. Bilosnić je među ostalim

kazao: „Danas primiti prvi, prvu književnu, putopisnu nagradu s imenom Matka Peića, gotovo da znači biti neskroman. Govoreći Vam hvala, mislim na ritam srca, ritam koraka, ritam disanja, na Peićev zvjezdani govor o zemaljskome. Kada kažem čast mi je, mislim na trajno trajanje trajnoga, na Peićeve dȕge nad ravnicom. Spomenem li obvezu kojom me obvezuje ova nagrada, to je kao da govorim o sadašnjoj prošloj budućnosti, o Peićevim znakovima mahovine na putu kao znakovima sferâ. Valovi ovog trenutka, tako za mene postaju oluje vremena. 

Konačno, svaki je putopisac rječiti pjesnik, pa takvu priliku dopustite i meni. Neka u ovom zrcalnom ogledalu zasvijetle i Peićeve „širine Slavonije“, neka se zarumeni kamen požeškoga šetališta, jer svaki dobri putopis sadrži u sebi nešto od baroka, baš kao što je sakralna, kulturna jezgra grada Požege“.   

Bilosnić je potom Gradskoj knjižnici u Požegi poklonio osam svojih putopisnih knjiga (Put za Casablancu, Put za Barcelonu, Mediteranski putopis, Put u Europu, Put u Kotare, Put u Uzbekistan, Put u Havanu, Put u Andaluziju). Svečanosti dodjele nagrade !Matko Peić“ pridonijeli su nastupi učenika Glazbene škole Požega.