Na najmanjem naseljenom jadranskom otoku, na Ošljaku, okupanom tišinom mora i obasjanim suncem Mediterana, djeluje jedna od najposebnijih umjetničkih manifestacija u Hrvatskoj – Međunarodna umjetnička kolonija (MUK) Ošljak. Ova kolonija, koju tradicionalno organiziraju Udruga Kreativa – Lazaret i Udruga mladih „Kumbul“ Ošljak, u suradnji s Narodnim muzejom Zadar i Gradskom galerijom Bihać, ističe se ne samo svojom umjetničkom vrijednošću već i lokacijom od iznimne povijesne i kulturne važnosti.
MUK Lazaret na Ošljaku nije samo okupljanje umjetnika; to je susret prošlosti i sadašnjosti, prirode i stvaralaštva, lokalnog i međunarodnog duha. Posebnost kolonije leži u njezinu održavanju na Lazaretu – povijesnom zdanju koje svjedoči o nekim davnim, zaboravljenim vremenima kada je otok služio kao karantena. Danas, Lazaret više nije mjesto izolacije već prostor inspiracije, kreativnosti i dijaloga među umjetnicima iz različitih krajeva svijeta.
Kolonija okuplja likovne stvaratelje, slikare, kipare i multimedijalne umjetnike koji tijekom boravka na otoku stvaraju djela inspirirana ambijentom, lokalnom kulturom i prirodom Ošljaka. Taj proces nije zatvoren niti izdvojen; naprotiv, on uključuje zajednicu i posjetitelje kroz radionice, izložbe i otvorene ateljee, čime se umjetnost približava ljudima i postaje dijelom svakodnevice, što pokazuje i ovogodišnja izložba.
Dakle, u Gradskoj loži Narodnog muzeja u Zadru, u utorak 3. lipnja 2025. godine, otvorena je izložba polaznika 12. Međunarodne umjetničke kolonije na Lazaretu 2025. Ovom prigodom svoje su radove izložili slikari i skulptori Henning Hennenkemper, Tom Gefken, Milan Mihajlović, Amir Omerović, Oliver Voigt i Rainer Webwr, autori koji doleze iz Njemačke i Bosne i Hercegovine, a predstavljaju različite pristupe likovnoj umjetnosti, svaki sa svojim jedinstvenim izrazom i tehnikom.
Henning Hennenkemper je njemački umjetnik poznat po svojim apstraktnim pejzažima i prostornim kompozicijama. Njegov rad često istražuje odnos između prirodnih elemenata i ljudske percepcije prostora. Korištenjem različitih materijala i tehnika, Hennenkemper stvara djela koja pozivaju gledatelja na introspekciju i razmišljanje o okolišu i prostoru.
Tom Gefken je njemački umjetnik koji koristi svakodnevne predmete i situacije kao inspiraciju za svoja djela. Njegov rad često uključuje slike praznih okvira, bilješki i drugih svakodnevnih objekata, istražujući teme poput memorije, identiteta i svakodnevnog života. Gefkenova umjetnost poziva gledatelje da prepoznaju ljepotu u običnim stvarima i razmotre vlastite svakodnevne rutine i iskustva.
Milan Mihajlović je srpski slikar poznat po svojim apstraktnim pejzažima. Njegovo obrazovanje uključuje studij na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, gdje je diplomirao 2008. godine. Njegova djela često istražuju teme prirode, prostora i percepcije, koristeći bogatstvo boja i tekstura kako bi stvorio duboko emotivne i vizualno snažne slike.
Amir Omerović je njemački umjetnik bosanskog podrijetla koji se bavi skulpturom i instalacijom. Njegov rad često istražuje teme identiteta, sjećanja i migracije, koristeći različite materijale i tehnike kako bi stvorio djela koja pozivaju na razmišljanje o osobnim i kolektivnim iskustvima. Omerović je također aktivan u obrazovanju, predajući na Hochschule für Künste u Bremenu.
Oliver Voigt je njemački umjetnik poznat po svojim crtežima i tehnici koju naziva "whip-art", u kojoj koristi bičeve za stvaranje umjetničkih djela. Njegova djela često istražuju teme ljudske figure, erotike i bizarnih situacija, stvarajući slike koje su istovremeno intrigantne i provokativne. Voigtova umjetnost poziva gledatelje da preispitaju granice između ljepote, bola i umjetnosti.
Rainer Webwr je njemački skulptor čiji rad istražuje ljudsku formu i anatomiju. Njegove skulpture često prikazuju stilizirane ljudske figure, istražujući odnose između tijela, prostora i percepcije. Webwr koristi različite materijale i tehnike kako bi stvorio djela koja izazivaju gledatelja da razmisli o prirodi ljudske forme i njezinoj reprezentaciji u umjetnosti.
Svaki od ovih umjetnika donosi jedinstven pristup i perspektivu u svijet likovne umjetnosti, istražujući teme od svakodnevnog života do dubokih filozofskih pitanja. Njihov rad poziva gledatelje da preispitaju vlastite percepcije, iskustva i razumijevanje svijeta oko sebe.
Zahvaljujući entuzijazmu organizatora i podršci lokalne zajednice, MUK se, vidljivo je i iz ove izložbe, profilirao kao događaj koji nadilazi granice klasične umjetničke kolonije. On postaje kulturni most koji spaja različite identitete, stilove i vizije. Umjetnici ovdje ne stvaraju samo slike i skulpture – oni grade trajnu povezanost s prostorom, ljudima i poviješću.
U tom smislu, MUK na Ošljaku ima višestruku važnost. S jedne strane, on obogaćuje kulturni život otoka i zadarskog područja, a s druge strane, revitalizira povijesne prostore poput Lazareta, vraćajući im novi život kroz suvremenu umjetnost. Kolonija ujedno pruža i mladim umjetnicima priliku za stvaranje u okruženju koje potiče razmjenu iskustava, otvorenost i inovaciju.
Zaključno, Međunarodna umjetnička kolonija na Ošljaku ne služi samo umjetnosti – ona je primjer kako kultura može oplemeniti zajednicu, oživjeti naslijeđe i stvoriti nove mostove među ljudima. U miru otoka, među kamenim zidinama i zelenilom borova, umjetnost na Ošljaku ne samo da se stvara, već i živi – tiho, postojano i snažno.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.