Kolumne

srijeda, 25. prosinca 2019.

Slađana Benkus | Druptine z bužićnuga stola




Letus smu se nazi zišli skupa vsi
za stolum šteri na puznate vonje diši.
Puznati vonji i puznati vsi mi,
sem tebe, tebe ga letus ni.
Tvuaj stulec ustavili smu prazni, na njem nišči ne sidi.
Kak da i ti si znami nek nam zgledi.
Nek zgledi da si znami još tu
dok si zaprav ud letus pri dragum Bogu.
Saka druptina z bužićnuga stola
na te sijeća i na dneve gda si još mogla.
Saka druptina sozu vleče na oči
kajti tebe je nije tak lefku puzabiti moči.

Na Bužić, druptije zi stola furt si v šaku pubrala
i rekla da vu slavu Božeku boš dala.
Zvala si me z sobu da vidim kam boš ih fteknula
kajtni na vulitje bu tu kita bijelih druptinic vun puluknula.

Ve, gda te ga već nije, vu tvuaj spomen
ja bum druptine pubrala i Bogu dala vu znamen.
Naj zraste ta kita ruažić bijelih
kaj na grobek ti ih denem v sozah.
Tije bu druptin, kak i mujieh sozah, navek
kajti tebe nemre tak zlehka puzabiti čovek.
Naj ti druptijiće na grobeku stuji
z njim, vu mem srcu, navek živiš ti.

1 komentar :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.