U ponedjeljak, 3. prosinca u 19 sati, u gostionici Pod starim krovovima (Basaričekova 9) u koju je zalazio veliki A.G.M., Teatar poezije u okviru Zagrebačkih posveta priređuje program Antun Gustav Matoš – Prognanik.
Damir Šaban, Nikša Marinović, Olovni Ples i Goran Matović, autor događanja, grade scenski portret velikog književnika. Nakon europskih lutanja i traženja Matoš se 1908. vraća u Zagreb. Teatar poezije obilježava 110. godišnjicu Matoševog povratka. Pariz i Zagreb glavni su gradovi Matoševe artističke domovine. U scenskoj kompoziciji Prognanik glumci i glazbenici govore i pjevaju o Matoševom Parizu i Zagrebu. Zagreb je središte Matoševog univerzuma. “Dragi i prokleti naš Zagreb, ljubljen tolikom mržnjom i mržen tolikom ljubavlju.”
Hrvatska kultura ima pjesnike koji pripadaju redu svetaca. Živjeli su poeziju i skupo plaćali cijenu autorstva. Brisali granice između života i pjesme. U red tamnih pjevača hrvatske književnosti spadaju A.G. Matoš, J.P. Kamov, Tin Ujević, A.B.Šimić, J. Sever…
Matoš je rođen u petak trinaestoga. Po porodu babica je rekla Matoševoj majci: "Ovaj vaš mali bit će veliki čovjek, njegovo ime će se mnogo spominjati, ali - mnogo će i trpjeti".
Nitko prije Matoša nije učinio toliko da duh Francuske prostruji Hrvatskom. Sve do svog dolaska u Zagreb Matoš je razbarušeni talentirani boem. U Zagrebu se ubrzo probija u prvi red intelektualnih stvaralaca. Gotovo cijelo književno stvaranje od 1908. u Hrvatskoj stoji u znaku Matoša. Da nije bilo Matoša, hrvatska pisana riječ bila bi “cvijet što nema korijena”.
Matoš je majstor riječi. Smatrao je da su riječ i stil u književnosti sve. Sav je u kontrastu, u duhovitim obratima, u miješanju suprotnih misaonih elemenata. „ Kulture se mjere poletom stiha“. Njegova europska lutanja dala su polet njegovim riječima i osnažila cijelu jednu kulturu.Oslobodio je riječi ropstva i dao im je spasonosnu Matoševsku lakoću.
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.