Kitana Žižić | Povez preko očiju

Od malena se razlikovala od sestara i dvojice braće. Svi su bili dobre naravi ali ona se isticala znatiželjom. Stalno je nešto zapitkivala, tko god se našao u njenoj blizini nije mogao izbjeći pljuštanje upitnika iz njenih srcolikih usta, dok su joj iz očiju vrcale iskre po desetak upitnika u rezervi. Ako biste joj uspjeli odgovoriti na jedno pitanje, desetak novih samo se pomjerilo za jedno unazad i novo preuzelo mjesto odgovorenog.

To je pretpostavljam bio glavni razlog njenog samoobrazovanja. Ne znam kada ni kako ali znam da je naučila čitati i pisati, voljela knjige, kratila vrijeme čitajući svakog jutra nakon povratka iz spȋze te u krevetu prije spavanja. Za hladnije noći isplela je tople narukvice da se zaštiti od hladnoće držeći u rukama knjigu iznad popluna. Imala je samo jedan problem. Teško je pamtila strana imena te se dosjetila kako premostiti tu prepreku. Svakom junaku i/ili junakinji knjige kompliciranog imena dala bi ime svojih sestara, braće, prijateljica.

Živjela je životom skromne udovice. Rano je obudovjela te je do konca života bila sama. Bez djece ljubav je zdušno darivala potomcima svojih sestara i braće. Zanovijetanje joj je bilo strano, dobro se toga sjećam, jer je živjela u neposrednom našem susjedstvu dobar niz godina. Na istom katu ali u velikoj sobi susjednog stana tete Jorje. Iznajmila ju je i pretvorila u neku vrstu preteče današnjeg skromnog apartmana. Više joj i nije trebalo.

Imala je bračni krevet, kauč sa stolićem nasuprot za ugošćavanje, a odmah desno od vrata malu kuhinju s blagovaoničkim stolom. Znala se iskreno radovati malim stvarima, lijepim riječima, ljubaznom osmijehu, koji je i sama uvijek nosila na licu. Kavu je pila iz istih šalica ograničeno vrijeme, jer se radovala i promjenama. To je osvježavalo rutinu njenog života unoseći u nj radost za dostizanje koje je bila dovoljna kupovina novih sitnica. Ali da je opravda s obzirom na svoje skromne prihode u vidu pokojnikove mirovine, prethodno bi kao slučajno razbila korištene šalice i druge predmete, a zapravo ih namjerno bacala o pod.

Kod bogate obitelji Božić radila je njena sestra ne bi li pridonijela obiteljskom budžetu. Kasnije je to bio i način ostvarivanja samostalnih prihoda nakon udaje. Ništa neobično jer u to vrijeme teškog težačkog i ribarskog života na otoku, mnogi su bili na rubu gladi te je mali broj dobrostojećih zapošljavao žene za ispomoć u kući.

Možda je i teta Domina započela svoj djevojački život kao sluškinja u istoj obitelji, ne znam ali je lako moguće. U vrijeme kad sam počela percipirati svijet oko sebe, pamtim samo da je bila draga družbenica te obitelji i svakodnevno se s njima viđala i prijateljevala. S njima je često odlazila u Milnu, koja se smjestila duž pješčane plaže, udaljena oko šest kilometara od Hvara. Tamo su imali barokni ljetnikovac s osobinama kaštela.

Premda su poslijepodneva uglavnom prolazila u ugodnom ćaskanju, ispijanju kave i čaja, ponekad je trebalo i zasūkȁt rukave. Ne možeš ni za što dobiti nešto! Ili je bila samo zamoljena odraditi ono za što su pretpostavili da dobro zna, s obzirom na svoje skromno porijeklo.

I u Milni su imali one koji su radili za njih. Čistačice, kuharice, vrtlare, ali uglavnom su nju zamolili zaklati kokoš. Bit će to slasna juha za pãrste polῑzȁt i mõrtve dȉzot nȁ nogê. Možda nije trebalo mrtve buditi, ali je moguće netko imao gripu. A za mrtve kao i žive imali su u neposrednoj blizini svoju bogomoljku, malu crkvicu za obratit se Bogu.

Nije odbila. Vazêla je prikladno hladno oruđe i krenula put kokošinjca. Kad se ćapȁla odabranice, prije odlučnog zamaha u intencjȗnu zaklat koku, stavila je mahrãmu preko očiju. Nakon obavljenog posla sva drhtureći uputila se ravno u svoju kãmaru i legla na postȅju. Glava je luđački zaboljela a kokoš je neozlijeđena i dalje trčkarala unaokolo.  

     

MANJE POZNATE RIJEČI:

1. Spȋza                               znači               nabava hrane;

2. Zasūkȁt                           znači               zavrnuti (npr. rukave); Pren.: odraditi nešto; 

3. Pãrste polῑzȁt                  znači               prste polizati;

4. Mõrtve dȉzot nȁ nogê      znači               ozdravljati bolesne;

5. Vazêt                               znači               uzeti;

6. Ćapȁt                               znači               uhvatiti, uloviti;

7. Intencjȗn                         znači               namjera;

8. Mahrãma                         znači               marama;

9. Kãmara                           znači                soba;

10. Postȅja                             znači               krevet.