Dobitnici književne nagrade „Goran Bujić – književnici novinari”, 2026.

Hrvatsko književno društvo – Zadar, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca i urednika koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. Uz Dane Hrvatskog književnog društva – Zadar, dodjeljuje se i nagrada „Donat” za životno djelo i „Donat” za kulturno djelovanje i suradnju s udrugama.

Nagrada se sastoji od diplome, medaljona s likom Gorana Bujića i umjetničke slike / fotografije eminentnih zadarskih umjetnika.

Nagrade se dodjeljuju godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan. 

- Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom i uz nesebičnu pomoć i podršku članstva, grada Zadra, Zadarske županije „Ilirije” d. d., Hrvatskoga književnoga društva – Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: „Goran Bujić – Književna nagrada – Književnici novinari” i nagrade „Donat” po ideji N. Š. T., za književni i kulturni doprinos uz Dane HKDZD te Nagrade za životno djelo’ ispravljajući nanesenu nepravdu prema nekima od autora koji su nepravedno zaobilaženi, a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica, ističe Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva – Zadar, organizator dodjele nagrada.

Prosudbeno povjerenstvo ove su godine činili: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, dr. sc. Dragan Gligora, akademik Vasil Tocinovski, Davor Jašek, Žarko Milenić, Nikica Simić, Mićo Marić, Miljenko Milko Dujela, Zvonimi Nemat, Igor Maštruko, Milica Čubrilo, Goran Mrnjavac, Velimir Žigo, dr. med Denis Bruketa, Ivana Kutija i Andreja Malta.       

KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI”

Marijana Dokoza rođena je u Galovcu kraj Zadra. Hrvatska je književnica, novinarka i glavna urednica Fenix magazina, najznačajnijeg hrvatskog medija u iseljeništvu koji prati život, aktivnosti i teme hrvatskih zajednica izvan domovine. Dugogodišnjim novinarskim radom izgradila je prepoznatljiv profesionalni put povezujući hrvatsku domovinu i iseljeništvo kroz riječ, kulturu i medije. Novinarsko iskustvo stjecala je radeći u brojnim hrvatskim tiskanim i internetskim medijima, među kojima se ističu Narodni list, Zadarski list, Gloria, Arena i drugi. Danas, uz urednički rad u Fenix magazinu, djeluje kao dopisnica i suradnica više hrvatskih medija, među kojima su Večernji list, Hrvatska radiotelevizija (HRT), Vijenac i Hrvatska matica iseljenika. Posebnu pozornost u svom novinarskom radu posvećuje životu Hrvata izvan Republike Hrvatske, očuvanju hrvatskog jezika i kulture te pričama ljudi koji svojim radom grade veze između domovine i svijeta. Kao književnica autorica je sedam romana – šest na hrvatskom jeziku: „Izgubljeni u ljudskim mislima“, „Naranyin plač“, „Grijesi“, „Tragovi“, „Njegova žena“ i „Provalija“, te romana na njemačkom jeziku „Die Stimme“. Objavila je i tri zbirke poezije: „Sjene prošlosti“, „Dvorac tajni“ i „Prijestupnici“ koju je objavila zajedno s pjesnikom J. H. Macadom. Zbirka je koncipirana kao poetski razgovor dvoje ljubavnika koji kroz stihove progovaraju o ljubavi, čežnji, nemogućnosti i životnim prijelomima. Njezini romani „Naranyin plač“, „Grijesi“ i „Njegova žena“ privukli su veliku pozornost čitatelja i postali zapaženi naslovi suvremene hrvatske književnosti. Roman „Grijesi“ bio je nominiran za književnu nagradu Kiklop, dok je roman „Njegova žena“, nastao prema istinitoj životnoj priči, preveden na engleski i talijanski jezik te uvršten u zbirku British Library u Londonu. Roman „Provalija“ nastavlja njezin književni interes za snažne životne sudbine, obiteljske odnose i društvene teme koje proizlaze iz stvarnih ljudskih iskustava. Marijana Dokoza sudjelovala je u brojnim književnim manifestacijama, kulturnim projektima i međunarodnim antologijama. Njezina poezija objavljivana je u različitim zbirkama, a pjesma „Za tebe, dragi“ osvojila je drugo mjesto na međunarodnom natječaju Pisci i književnost. Uvrštena je među autore zbirke „Dalmacija Noir: 15 priča majstora žanra“. Njezino pjesničko stvaralaštvo zastupljeno je u brojnim domaćim i međunarodnim zbirkama i antologijama. Uvrštena je u antologiju hrvatskoga rodoljubnog pjesništva „Od Jadra do Baške“, koju je priredio književnik Ante Nadomir Tadić Šutra, čime je njezina poezija postala dijelom izbora suvremenih hrvatskih autora posvećenih temama domoljublja, identiteta i pripadnosti. Također je uvrštena u antologiju „90 suvremenih pisaca zadarskoga književnog kruga“ (Kroz moje oko, Marko Vasilj), kao i u međunarodnu pjesničku zbirku „Paški troplet u stihovima“, 23. izdanje Hrvatske iseljeničke lirike, koju objavljuje Sveučilište u Zadru, a koja okuplja hrvatske pjesnike iz domovine i iseljeništva. Poseban dio njezina djelovanja vezan je uz povezivanje hrvatskog iseljeništva i domovine. Kao glavna urednica Fenix magazina sudjeluje u brojnim programima posvećenima Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a svoje iskustvo u području medija, kulture i komunikacije prenosi i kroz javne nastupe. Sudjelovala je na Tjednu Hrvata izvan Hrvatske 2026., gdje je kao predstavnica hrvatskog medija izvan domovine sudjelovala na okruglom stolu posvećenom ulozi hrvatskih medija u očuvanju povezanosti hrvatskog naroda diljem svijeta. Tom je prilikom govorila o važnosti medija kao mosta između hrvatskih zajednica u iseljeništvu, očuvanja jezika i identiteta te informiranja novih generacija Hrvata izvan domovine. Značajnu ulogu ima u projektu Večernjakova domovnica, izboru najpopularnijih i najuspješnijih Hrvata izvan domovine koji zajednički organiziraju Večernji list i Fenix-magazin. Kao glavna urednica Fenix magazina i suradnica Večernjeg lista sudjeluje u projektu ove manifestacije koja okuplja istaknute pojedince iz svijeta kulture, sporta, glazbe, gospodarstva i društvenog života hrvatskih zajednica diljem svijeta. Kroz Večernjakovu domovnicu doprinosi vidljivosti uspjeha Hrvata izvan domovine te promicanju povezanosti iseljene i domovinske Hrvatske. Uz književni i novinarski rad, Marijana Dokoza redovito sudjeluje na književnim večerima, tribinama, panel-raspravama i kulturnim susretima u Hrvatskoj, Njemačkoj i drugim europskim zemljama. Svojim djelovanjem povezuje književnost, novinarstvo i kulturnu diplomaciju te promiče hrvatsku riječ i stvaralaštvo u međunarodnom prostoru. Za svoj rad i doprinos kulturi, novinarstvu i povezivanju zajednica Marijana Dokoza primila je više značajnih priznanja. Među njima se ističe Croatian Women of Influence Award u kategoriji Leadership & Innovation, priznanje koje se dodjeljuje istaknutim hrvatskim ženama za njihov profesionalni i društveni doprinos. Posebno priznanje za njezin rad i angažman bilo je uvrštenje među 25 najuspješnijih žena migrantskog podrijetla u njemačkoj saveznoj zemlji Rheinland-Pfalz, u sklopu projekta kojim se ističu žene koje svojim djelovanjem obogaćuju društvenu i kulturnu raznolikost zajednice. Dobitnica je i posebne nagrade „Hercegovka godine“ za doprinos promociji kulture, zajedništva i očuvanju povezanosti hrvatskog naroda. Živi i radi u Njemačkoj, gdje svojim profesionalnim i umjetničkim djelovanjem nastavlja graditi mostove između Hrvatske i hrvatskog iseljeništva, promičući kulturu, jezik i vrijednosti hrvatskog identiteta kroz književnost, novinarstvo i javni angažman.

KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI” - IZVAN HR

Nataša Žurić, mjesto rođenja: Mojkovac. Mjesto boravka: Mojkovac. Obrazovanje- zdravstveno obrazovanje opće medicine. Spisateljica, esejista, pjesnikinja, tekstopisac, recenzent, pjesnik za djecu, moderator. Član je književnog kluba  „Grlica", bila je direktor “Udruženja crnogorskih književnika i prevodilaca”, vanjski je saradnik Lider mont media. Član redakcije književnog časopisa TRAG. 

         Osnivač i direktor  Udruženje za književno, likovno i dramsko djelovanje “BIBIJAN”, u kom je između ostalih aktivnosti u kulturi i umjetnosti, zastupljen rad sa dječjim dramskim kazalištem  naziva Bibijan, čiji je osnivač i kordinator, a koje ima za sad, četiri kazališne predstave, sa kojima nastupaju u gradovima sjevera Crne Gore, a bili su i dio festivala dramskih amatera u Bijelom Polju. Takođe, u sklopu NVO “Bibijan”, apostrofiran je rad sa djecom školskog uzrasta, u tri grupe, gdje se radi na literarnom izrazu najmlađih, estetici govora, recitaciji.

       Koordinator je književne manifestacije “ Otvorena stranica” .

Njena poezija, priče, eseji, našli su mjesto u zbornicima, časopisima, na portalima: Grlica, Odzivi, Novine sjevera, Montenegrina, Avlija, Ženski glas, Mojkovačke novine, Danas, Espona, Komuna, Identitet, Trag, Zadarski ljetopis, Akademija art. Hrvatska, kao i u mnogim međunarodnim zbirkama poezije.

Jedan je od autora  “Poetika  u djelu Blaža Šćepanovića”, kao i učesnik okruglog stola o životu i djelu Blaža Šćepanovića, Todora Bakovića, Radovana Zogovića i Vita Nikolića, i u Sjenici okrugli sto o liku i djelu Muhameda Abdagića.

Zastupljena je kao romanopisac, u MONOGRAFIJI MIVRENIM TRAGOM,  autor - prof. Sofija Kalezić, antoligiji CRNOGORSKE POETESE, koju  je sabrao Bogić Rakočević književnik i publicista.

Učesnik je mnogih književnih skupova, kako u zemlji, tako i u regionu. Između ostalih,  gost pisac u Rijeci, povodom dana nezavisnosti Crne Gore,u Briselu,  zatim - Vidakovićevi dani kulture Rudo,  veče posvećeno djelu Vita Nikolića, Radovana Zogovića, Plavski susreti,  Književni susreti “Muhamed Abdagić “ u Sjenici, autorsko književno veče u “Staklenac -  Banski dvori” Banja Luka, Festival “Literatura ima žensko lice” u Beranama, književni susreti “Godinje”, “ Pjesnikova dolina”, Tradicionalni međunarodni književni susreti Petnjica i drugi.

Njena poezija prevođena je na sedam  jezika. Autorica je - zbirki poezije: 

Led i oganj – Izdavač “ Pegaz” Bijelo Polje, 2015., Recenzent Borislav Jovanović, profesor književnosti, književni kritičar, pisac, publicista, pjesnik, esejista; Ognjena zamka – Izdavač “Logos”  Budva, 2016., recenzent mr. Radmila Radonjić.; Koštac pod sidrom – Izdavač “Logos” Budva, recenzent mr. Vanja Kovačević, kazališni i književni kritičar, novinar. Haljina od leda - Izdavač RTV Mojkovac, 2020., recenzenti Vule Žurić, dramaturg, reditelj, književnik prof  Mirko Jakovljević i Veselin Lari Mišnić, pisac; Aurorina zalud -  Izdavač JU Ratkovićeve večeri poezije, recenzent mr. znanosti o književnosti Dijana Tiganj. - uz sufinansiranje MKM Cetinje.

Romana: Vječnost u plamenu sna – Centar za kreativnu komunikaciju “ Logos2., 2016. , recenzent dr. sc. Radenko Šćekić; Isječak kruga – Izdavač “ Nova knjiga” , 2021. , recenzent mr. sc. Vanja Kovačević . Roman je proglašen naslovom nedjelje ispred Gradske knjižare. - uz sufinansiranje MKM Cetinje.

Zbirke kratkih priče -   Pupčanik – Izdavači “ Štampar Makarije” I “ Obodsko slovo” , 2019. , recenzent mr. sc. Vanja Kovačević. - uz sufinansiranje MKM Cetinje. 

Zbirka poezije za djecu  - Kornjačina slava- Izdavač JU Cenatr za kulturu “ Husein Bašić” Plav, 2022. , tiraž 1200, recenzenti mr Blaga Žurić I Radmila Knežević. Preporuke – dr. sc. Sofija Kalezić  i dr. sc. Danijela Ristić - uz sufinansiranje MKM Cetinje. U praznoj šaci, Izdavač Narodna biblioteka Stevan Samardžić, Pljevlja 2023. recenzet - mr Dijana Tiganj.

Drame: Roza simfonija i Čistač, Izdavač Centar za kulturu Mojkovac 2023.

recenzet - mr Dijana Tiganj. - uz sufinansiranje MKM Cetinje.

Zbirke bajki za djecu: Zvjezdanka i Pečurkograd, samoizdata 2024. - uz sufinansiranje MKM Cetinje. Recenzenti – dr. sc.  Radmila Radonjić i dr Danijela Ristić Radojević.

Zbirka poezije za djecu: Sastanak na buđaku plot broj šest, 2025., uz sufinansiranje MKM Cetinje..

U procesu publikacije, jeste zbirka poezije za odrasle Započeta pjesma o Jasmini Š. 

Nagrade: XX „Međunarodni književni festival Muhamed Abdagić“ u Sjenici. Nagrada za doprinos festivalu i pjesnički izraz. Nagrada Dragan Radulović, za prvo mjesto na festivalu Zlatna pahulja.  Prva nagrada za tekst pjesme na glazbenom festivalu u Ohridu.

Piše na crnogorskom jeziku. Živi  u Mojkovcu, Crna Gora. 

KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ – KNJIŽEVNICI NOVINARI” (MLADI)

Dino Kajić: Rođen sam u Zadru 7.8. 2001. godine. U rodnom gradu završavam osnovnu i srednju Ekonomsko – birotehničku i trgovačku školu, smjer upravni referent. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja sudjelujem na poetskom maratonu Millenium stih gdje su mi objavljene pjesme: „Jutro“ i „Oblaci“. Pjesma Jutro inspirirana je svitanjem u Diklu, a pjesma Oblaci progovara o ljudskim odnosima na jedan simboličan način. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisujem studij Kroatistike na Sveučilištu u Zadru što je ključna stvar za moj novinarski put, jer me je profesorica Helena Peričić više puta nagovarala i uvjeravala da se trebam prijaviti za rad na radiju. Nakon poslane prijave prošao sam audiciju na Radio Zadru koju je vodio tadašnji glavni urednik i kasnije moj mentor Toni Pajkin. Ubrzo sam prešao na učiteljski studij s likovnim modulom Sveučilišta u Zadru na kojem trenutno i studiram.

Na Radio Zadru surađujem s kolegicom Majom Milin na emisiji Kulturoskop i s kolegom Filipom Buzovom na emisiji Zrcalo, obje emisije danas samostalno vodim, te pratim razna društvena i kulturna događanja, i vodim radijski program nekoliko puta tjedno. Tijekom studija i dalje pišem poeziju, ali je neobjavljujem.

Na poziv knjižničarke Sveučilišne knjižnice na Novom kampusu i pjesnikinje Zorice Antulov učlanjujem se u studentski poetski klub ParNas u sklopu kojeg i nastaje pjesma „Osviještena umjetnica“ u kojoj opisujem susret s likovnom umjetnicom Anteom Delpin koji se dogodio kao rezultat terenskog rada praćenja kulturnog događaja, riječ je o manifestaciji Slikari na otvorenom u organizaciji HDLU Zadar. Budući da je riječ o umjetnici koja se bavi isključivo morskim motivima i redovno ih promovira na svaki mogući način osjetio sam inspiraciju da joj posvetim nekoliko riječi.  

KNJIŽEVNA NAGRADA „DONAT” ZA ŽIVOTNO DJELO

Markica Marko Perić   rođen je u Tomislavgradu 1962. godine. Završio je Filozofski fakultet u Zadru 1996. i postao  profesor hrvatskoga jezika.

U potrazi za poslom radio je u više škola. Prosvjetni staž započeo je u OŠ Cetingrad, područna škola Kruškovača šk. 1988./89 godine. 

Uslijedio je petogodišnji rad u Srednjoj školi Korčula koji je prekinuo dragovoljački ratni period ( Zadarska bojišnica 1991./92. i Dubrovačka 1993.).

Nakon Korčule pristaje na ravnateljski izazov u OŠ Komiža na otoku Visu. Posao ravnatelja (i jednu cijelu godinu učitelj hrvatskoga jezika) obavlja sve do 2001. godine kada se vraća u Zadar gdje dobiva posao u OŠ Stanovi. 

U OŠ Stanovi nastavlja  voditi dramsku družinu. Iskustvo korčulanskih gimnazijalaca i  zadarskih osnovaca je dragocjeno i inspirativno pa Perić započinje samostalno pisati igrokaze za djecu i odrasle. 

U dvadesetak  godina dramskog prosvjetnog iskustva napisao je petnaestak vlastitih igrokaza koje je i postavio na pozornicu, uglavnom za potrebe LIDRANA  i školskih prigodnih priredaba ( Božić, Uskrs, Eko-susreti).

S većinom igrokaza nastupio je na županijskim razinama, a s igrokazom „I to će proći“ nastupio na državnoj razinu u Dubrovniku 2005. godine.

Kao pjesnik tiskao je i zbirku pjesama „Vatrometi i fontane“ s vlastitim ilustracijama.

Izgradnjom nove osnovne škole Zadarski otoci Perić prelazi iz OŠ Stanovi i nastavlja raditi kao učitelj hrvatskoga jezika i voditelj dramske družine.

Po natječaju iz 2014. godine izabran je za ravnatelja OŠ Stanovi gdje trenutno radi. 

KNJIŽEVNA NAGRADA „DONAT” – KULTURNI DOPRINOS

Dario Vištica (1979) diplomirani je ekonomist (mag. oec.) i bivši asistent - stručni suradnik Odjela za ekonomiju na Sveučilištu u Zadru, gdje je sudjelovao u izvođenju kolegija iz područja ekonomije, operacijskog menadžmenta, upravljanja kvalitetom, upravljanja opskrbnim lancima, kontrolinga i poslovne organizacije te u istraživačkom radu na temama koje povezuju ekonomiju, kulturu i turizam. Autor je i koautor više znanstvenih radova, među kojima se posebno izdvajaju radovi posvećeni turističkoj valorizaciji gusala i guslarskog pjevanja, objavljeni u domaćim i međunarodnim publikacijama poput “Cambridge Scholars Publishing”. Dobitnik je Nagrade rektorice Sveučilišta u Zadru za postignut uspjeh, znanstvene i stručne aktivnosti tijekom studija te aktivnosti izvan Sveučilišta. Osnivač je i član upravnog odbora Šahovskog kluba Sveučilišta u Zadru, član nadzornog odbora Šahovskog saveza Zadarske županije, član upravnog odbora Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari, član Hrvatskog književnog društva - Zadar te član Matice hrvatske.

Uz znanstveni rad, aktivno djeluje u području glazbe i umjetnosti. Bavi se skladanjem filmske glazbe i glazbenom produkcijom za nezavisne filmske i dokumentarne projekte, a aktivno svira i gitaru. Njegovi radovi prikazivani su na brojnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, a jedan od njih osvojio je prvu nagradu na španjolskom “Paella Film Festivalu” 2022. godine dok je dokumentarni film “Izazovi migracije: Isti ljudi/Druga mjesta” prikazan u kino dvoranama 17 zemalja EU. Filmski projekt “Cara-Ali, Le Vampire” s njegovom autorskom glazbom, vezan uz guslarsku tradiciju, prikazan je na nekoliko međunarodnih festivala i koristi se u nastavne svrhe na Sveučilištu u Zadru. Također je dobitnik 1. nagrade – nagrada publike, na jubilarnom međunarodnom festivalu duhovne glazbe „Svjetlost dolazi“ u Zadru.

Njegov umjetnički interes usmjeren je na povezivanje glazbe, narativa i vizualnog izraza. Uz znanstveni i glazbeni rad, bavi se i pisanjem poezije, u kojoj se prepliću motivi prostora, sjećanja i identiteta, oblikovani kroz osoban i refleksivan izraz.

KNJIŽEVNA NAGRADA „DONAT” ZA KULTURNI DOPRINOS – UDRUGE

Radovan Slade-Šilović | Dobitnik književne nagrada "Goran Bujić"

 

ZADAR, dodjela književne  nagrade GORAN BUJIĆ (rano preminulog novinara i književnika) u sklopu Dana grada Zadra 28.11.25. 18:00 sati, Gradska knjižnica Zadar.

Poštovani skupe, gospođe i gospodo, poštovane ekscelencije stranih zemalja.

Hvala sudionicima u povjerenstvu koji njeguju i odlučuju o NAGRADI GORAN BUJIĆ, zatim članovima HKD Zadar.

  U mojem slučaju pitam se… jesam li  nagradu zaslužio? Svakako učinili ste me važnim. Stvarno ste me zadužili. Hvala mojoj obitelji i supruzi Snježani, a svim nagrađenima pohvale.

Često smo čuli kako su nagrade zalog za novi adrenalin i kako bi se opravdalo nagrađeno povjerenje, nekako sam to smatrao banalnim, kao one poruke s glamuroznih događanja … o miru u svijetu. Ali nije! Uistinu su zalog za dalje, ne posustati, poticaj za nova pisma.  Hvala vam od srca. Obveza prema onima koji su je dali i obveza prema onima koji je primaju.

Izbjegavam govoriti o sebi, jer ima toliko prečih tema i ljudi. Isto se dogodilo i u mojoj  knjizi Kairosov let zaustavljen u Trogiru, knjiga čiji sam autor i koja je ljetos predstavljena javnosti, koja je vjerujem i konačno presudila ovoj nagradi, (bila onaj jezičac) u kojoj dakle, najmanje ima mene, a puno važnih raznih lica kojima sam samo priredio prostor u knjizi.

No međutim, držeći se tog konteksta, želja mi je ovdje jednoj od posebnih osoba posvetiti  još koju minutu ovog vremena. Upoznali smo se  nakon predstavljanja zbirke poezije u trogirskom Kneževom dvoru gdje je bio jedan od sudionika predstavljanja. Nisam imao pojma tko je. Dojmilo me njegovo kazivanje, naime dotaknulo me je u tom predstavljanju nešto što nije imalo veze s poezijom, a sve kako je govorio bila je poezija. Da se razumijemo, tome je doprinio i razlog mojeg poimanje poezije  kako je to najuzvišeniji način neke umjetničke slobode, jer kao s posebnim mjestom u umjetnosti, nikad ne znaš gdje joj je kraj a poruke su duboko misaone, nedokučive za pragmatike, nešto kao apstraktna ekspresija, s time da slikari imaju okvir, a poezija nema kraj i teško ga je predvidjeti. Ono što se u krutim vremenima nije smjelo izražavati prozom govorila je poezija, neuhvatljiva ideolozima dirigiranog sustava.

  E, upravo taj poseban lik  je u predstavljanju te zbirke govorio o poeziji kao o kamenju koje progovara kada mi zašutimo. Progovorio je o poeziji  kao o povijesti koju ideolozi stanu razvlačiti, pa je pjesmom moraš vraćati u okvire, jer politika je spora, a na panel diskusijama frcaju ega. Da nije tako nikad ne bi ni došlo do one domovinske pjesme ...“Ako ne znaš što je bilo ..“. pa da se povijest pomalo odmori i uokviri na pravom i zavidnom i odgovarajućem  mjestu. Sve dok ne bude spremljena odgovarajućim argumentima morat ćemo joj  se vraćati.

I onda takve ljude ne zaboravljam. Iako je razgovor tada trajao svega nekoliko minuta, i danas se pitam kako je iz tematike poezije i to inozemne pjesnikinje, počeo govoriti hrvatski naglas. Dakle, ta osoba, koja stalno negdje odlazi i vraća se, ne pati od hrvatske kulture zaborava. Ona nije ovisna o službenoj signiranoj nomenklaturi, unaprijed zaslužnih. Ona si je  na radnom mjestu dala sama sebi zadatak da traži i pronalazi mnoge, pa tako i one koje uobičajeno baždareni radar ne registrira, jer su im polja djelovanja  i davanja razbacana pa ih ne prepoznaje ili im djelovanje nije unificirano – uniformno. Njegova svijest nije umrežena samo s ovjenčanim imenima nego izlazi iz tog kruga. Osluškuje i u stalnom je dodiru, u interakciji  gdje neumorno troši svoj prirodno ugrađeni eruditski talent. Za druge! Kako bi ih pronašao, dao bi im mjesto osim onog u čekanju i smjestio ih po kriteriju njegovih  križaljki i tablica nekog svojstvenog sustava vrijednosti.

On je pošast individualizma i samoljublja kao atribute prolaznosti i tek epizoda što brzo padaju u zaborav, upravo spustio tamo gdje spadaju i oslobodio prostor  mogućnosti i onima koji nisu atraktivni, iz razloga što ne odustaju i dosljedni su štiteći univerzalne vrijednosne sustave i pokušavaju pomaknuti nedodirljive granice. Njegov odabir nekad pada na talentirane diletante (takav termin se koristio u prošlom stoljeću i imao je pozitivan predznak), odnosno one koji nužno nisu završili studij onoga što rade, no to dopunjuju svojim altruizmom i strašću.  I vjerujem, gotovo sam siguran, da je ta osoba čitala  knjigu Antuna Barca - Veličina malenih!

/ O vama govorim, Nikola Šimiću Tonin!  Zaslužili ste esej uskoro, ovo je samo uvod! /

Hvala što ste me slušali. / Radovan Slade-Šilović, Trogir/

Poznati lauerati, jubilarne, desete po redu književne nagrade „Goran Bujić – književnici novinari“ i književne nagrade „donat“ 2024.

Hrvatsko književno društvo - Zadar, pokrenulo je projekt dodjele nagrade koja nosi ime Gorana Bujića, novinara, pisca, urednika, koji nas je prerano napustio nakon teške bolesti. Uz Dane HKD, Dodjeljuje se i nagrada Donat za životno djelo i Donat za kulturno djelovanje i suradnju Udrugama.

Za ovu godinu žiri su činili: Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija, dr. sc. Erni Gigante Dešković, Ante Gregov Jurin, dr. sc. Dragan Gligora, akademik Vasil Tocinovski, Davor Jašek, Žarko Milenić, Nikica Simić, Mićo Marić, Miljenko Milko Dujela, Igor Maštruko, Goran Mrnjavac, doc. dr. sc. Patrick Levačić, Velimir Žigo, dr.med Denis Bruketa, Ivana Kutija, Andreja Malta.

- Potaknut izvornom idejom profesorice i književnice, Žakline Kutija, zajedno s njom dakako i uz nesebičnu pomoć i podršku Hrvatskoga književnoga društva - Zadar kojem sam na čelu, odlučili smo pokrenuti književnu nagradu u sjećanje na Gorana Bujića: ‘Goran Bujić - Književna nagrada - Književnici novinari’, i nagrade za koju sam se osobno zauzeo, nagrade „Donat“, ‘Donat’ za književni i kulturni doprinos uz Dane HKDZD, i Dane grada Zadra, uvidjevši potrebu za istom, te ‘Nagrade za životno djelo’ ispravljajući i nanesenu nepravdu prema nekima od autora koji su nepravedno zaobilaženi, a svojim su radom ostavili neizbrisiv i značajan trag u kulturi, kulturnome životu RH i izvan njenih granica - ističe Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva - Zadar, koji je i organizator dodjele nagrada.

Nagrade se dodjeljuju godišnje, 28. studenog na Goranov rođendan. Nagrada se sastoji od diplome, medaljona s likom Gorana Bujića i umjetničke slike / fotografije, eminentnih zadarskih umjetnika.

KNJIŽEVNA NAGRADA “GORAN BUJIĆ” - KNJIŽEVNICI NOVINARI,

ZORANU PEJKOVSKOM – REPUBLIKA MAKEDONIJA

Zoran Pejkovski je makedonski dramski pisac, dramatičar, pjesnik, scenarist, prozaik, publicist, teatrolog i jedinstveni prirodnjak u makedonskoj književnosti. Također je docent na polju dramaturgije na Fakultetu za kazališnu umjetnost Međunarodnog sveučilišta "Europa Prima" iz Skoplja.

Autor je 23 dramska djela, 6 scensko-dramskih recitala, 21 zbirke pjesama, 6 pjesama, 1 romana, 1 pjesme, 4 znanstveno-istraživačke knjige iz teatrologije, 3 publicističke knjige, te preko 50 radova iz znanstvenog područja, misao književne kritike i prikaza književnih djela i kazališnih predstava.

Član je Društva pisaca Makedonije od 1995. godine, 2016. godine dobio je titulu počasnog ambasadora mira od strane institucije Svjetski ambasadori mira (Universelle des Ambassadeurs de la Paix, Suisse/France). Godine 2017. dobio je titulu akademika, a 2018. godine titulu europskog pisca poezije i umjetnosti koju dodjeljuje Nomination Chamber for Awards iz Bruxellesa pri Europskoj uniji. Preveden je i prepjevan na nekoliko stranih jezika.

Što se tiče nagrada i priznanja, Zoran Pejkovski je za svoj književno-dramski-prozni i poetski rad dobio više nagrada i priznanja, među kojima su: „Za niz informacija u popularizaciji knjige“ Kulturno-prosvjetne zajednice Makedonije, 1992. godine; Nagrada „Praznik od lipe“, 2012. koju dodjeljuje Društvo makedonskih pisaca na Međunarodnoj književnoj manifestaciji za pjesmu „Ostavština“ posvećenu pjesnikinji Svetlani Hristovoj - Jocić, 2014. dobio je i nagradu „Mediala“ za zbirka pjesama "Sada znam". Istodobno, 2014. godine dobio je najveću nagradu, nagradu "4. novembar" Općine Bitola za književnost i književnost za dramski tekst "Site naši kodoši" i zbirku pjesama "Sad znam".

Godine 2016 dobiva nagradu "Jovan Kotevski" za zbirku pjesama "Zlatni prah". Te iste 2016 dobiva i nagradu "ERGO SUM" za popularizaciju i afirmaciju kazališnog izraza, kao i nagradu "Majstori proze" za roman "South Sea City".

Krajem 2016. iz Nacionalne ustanove Sveučilišna knjižnica „Sv. Kliment Ohridski" iz Bitole dobiva nagradu "Sv. Kliment Ohridski" za doprinos književnosti i kulturi. Što se tiče 2017. godine, dobio je prestižnu nagradu "Grigor Prličev" za najbolju neobjavljenu pjesmu na makedonskom jeziku, za pjesmu "Makedonski Stari i Novi zavjet", na anonimnom natječaju.

U 2018. godini za zbirku pjesama „Dah smrti“ dobiva nagradu „Orfej“, a 2019. dobiva nagradu „Pjesnički književni krug“ za zbirku pjesama „Ustanička pravda“. U 2020 dobiva i prestižnu nagradu "Vančo Nikoleski" za najbolju knjigu za djecu i mlade za dječju predstavu "Mali dječji razgovori" koju dodjeljuje Društvo pisaca Makedonije, zatim nagradu "Praznik na lipi 2020" za pjesmu "Sunčana strana sjene" , te nagrada "Kristalna kocka" povodom 60 godina Makedonskog naučnog društva iz Bitole, kao i nagrada "Antev zlatnik" za zbirku pjesama "Otok u oku", koju dodjeljuje Međunarodna pjesničko-kulturna manifestacija „Ante Popovski - Antevo Pero“. 2022. godine, u čast velikog liričara Ace Šopova, ali i klasika suvremene makedonske poezije, povodom 40. godišnjice njegove smrti, Centar za kulturu NU „Aco Šopov“ iz Štipa također dobiva Poziv za afirmaciju i Popularizacija lika i djela Ace Šopova.

Također 2022. godine dobio je svjetsku književnu nagradu "Naji Naaman Merit Prize 2022 (Lebanon)" - nagrade za kreativnost... 2023. Zoran Pejkovski dobio je prestižnu nagradu „Aco Šopov“ za zbirku pjesama "Lijepe žene", koja predstavlja najviša pjesnička nagrada koju dodjeljuje Društvo pisaca Makedonije;

Dana 6. lipnja 2023. primio je međunarodnu Veliku povelju „Balkan - srce Europe - 2023“.

KNJIŽEVNA NAGRADA „GORAN BUJIĆ“ – KNJIŽEVNICI NOVINARI IZVAN RH., Natalija Nedjalkova

STVARALAČKA BIOGRAFIJA, s bugarskog preveo Nikola Šimić Tonin

Natalia Nedjalkova je pisac, prevodilac i novinar. Član: Saveza bugarskih pisaca, Zajednice pisaca Burgaske, Saveza prevodilaca u Bugarskoj – sekcije „Teorija, povijest i kritika prevođenja“ i „Posvećeni prevodioci“. Koordinator je međunarodnog književnog festivala „Majski susreti slavenskih umjetnika „Sveta reč“, koji se svake godine održava u Burgasu, inicijator i organizator art-festa „Burgstok“ i književnih čitanja „Pronađeno u prijevodu“.

Autor je zbirki pjesama U kazalištu sijenki (2014), Šega do neba (2017), Onaj iza vrata (2019), esejističke proze Ja mali i bezglasno Pismo (2021)., «Stapica za poetski soništa», «Sedam zrna istine» (2023), «Stihoanaliza» (2023)

Učesnik je međunarodnih književnih festivala: „Karamanski susreti poezije“ i „Racinski susreti“, Radoviš i Veles, Republika Severna Makedonija; Poetski prozor u svijet i dani prijatelja knjige, Hrvatska; Međunarodni Sofia Glossi Fest; Međunarodni književni festival „Inđija ProPoet“ – Srbija.

Dobitnik nagrada:

1. Sa međunarodnog takmičenja „Sazviježđe duhovnosti“ (220 učesnika iz 16 zemalja), održanog u Ukrajini, Kijev, 2019. godine: – treće mjesto u kategoriji „Književni prijevod“, -diploma Kreativnog saveza pisaca Gruzije, Tbilisi - za visoko pisanje, - nagrada pisaca Kazahstana za prevode suvremene balkanske poezije.

2. Nagrada za izvrsnost u pisanju sa Međunarodnog konkursa „Princeza ruske poezije“, posvećenog Ani Ahmatovoj.

3. Odlikovanje Međunarodnog kreativnog udruženja „Nekazano“, Bar, Crna Gora – za doprinos razvoju suvremene poezije i aktivnog književnog djelovanja u uvjetima pandemije.

4. Nagrada Društva hrvatskih književnika za književno djelovanje u uvjetima pandemije i učešće u nizu internetskih međunarodnih čitanja „Poetski prozor u svijet“.

5. Prvo mesto na međunarodnom konkursu za suvremenu poeziju u Skopju (500 učesnika) – 2021.

6. Specijalna nagrada na Međunarodnom konkursu za najbolji aforizam - Srbija (70 učesnika sa 700 konkursnih radova) - 2022.

7. Godišnja nagrada Saveza prevodilaca u Bugarskoj za izuzetan doprinos

8. Godišnja nagrada na Burgas za poeziju  - „Pegaz“ i dr.

9. Međunarodna nagrada Zlatni prsten  - Makedonija

Publikacije u inostranstvu:

Književna djela Natalije Nedijalkove prevođena su i objavljivana u autoritativnim publikacijama u Srbiji, Crnoj Gori, Sjvernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Rusiji, Poljskoj, Albaniji, Rumuniji, Indiji itd. Prevodi njenih djela uvršteni su u prestižne domaće i međunarodne antologije, među kojima su:

„Reka reči“ (poezija bugarskih autora od renesanse do danas na francuskom i engleskom jeziku, predstavljena u Briselu i drugim evropskim prijestolnicama), „Poetski biseri“ (poezija bugarskih autora prevedena na francuski), „Metafora moderne“ (međunarodna antologija objavljena u Poljskoj), „Svjetska antologija poezije“, objavljena u Kini na engleskom i kineskom jeziku, Antologija sa Međunarodnog književnog festivala „IndziaProPoet“ Srbija, Antologija bugarske marinske poezije.

KNJIŽEVNA NAGRADA GORAN BUJIĆ – MLADI – KARLA NEFERANOVIĆ, RH.

Karla Neferanović, rođena Miletić dana 31.3.2000. u Zadru, završila je Osnovnu školu Stanovi kao učenik generacije uz brojne pohvale na natjecanjima iz Matematike, Hrvatskog jezika te na natjecanju LiDraNo gdje je njezina pjesma pohvaljena kao najbolja na državnoj razini. Uz izravan upis upisala je Gimnaziju Franje Petrića u Zadru, matematički smjer te također osvajala brojne nagrade na županijskim i državnim razinama iz mnogih područja, ponovno Matematike, Fizike, Hrvatskog jezika, Biologije. Usporedno s gimnazijom pohađala je i srednju Glazbenu školu Blagoje Bersa u Zadru, smjer flauta. Maturirala je flautu u Zagrebu u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog te stekla zvanje glazbenica flautistica pod mentorstvom nastavnice Ane Benić. Tijekom srednjoškolskih dana bila je i dio Gradske glazbe Zadar gdje je svirala flautu. 2018. godine upisuje Prirodoslovno - matematički fakultet na Sveučilištu u Zagrebu, smjer Matematika gdje završava prvo preddiplomski studij, a potom i diplomski studij Primijenjene matematike te stječe zvanje sveučilišne magistre matematike. Tijekom studija odradila je dvije ljetne prakse u IT tvrtkama u Zagrebu, uz posebno usmjerenje k podatkovnom inženjerstvu. Uz matematiku nastavlja se baviti i glazbom pa tako u Zagrebu postaje članom Zagrebačkog orkestra ZET-a koji je kao službeni orkestar Grada Zagreba sudjelovao na svim gradskim događanjima, bio ugošćen kod Predsjednika Republike Hrvatske, kod Svetog Oca u Rimu, ali i sudjelovao na međunarodnim smotrama puhačkih orkestara. Glazbeno putovanje proširuje i svojim vokalnim izvedbama pa tako 2021. godine s pjesmom Zagrli anđela svog osvaja nagradu publike na festivalu Svjetlost dolazi u Zadru te 2024. sudjeluje na 2. festivalu Glas kantautora Zadar sa svojom pjesmom Lice u ogledalu. 2021. godine počinje se baviti i društvenim mrežama gdje broji skoro 6000 pratitelja te milijunske preglede. 2024. godine postaje i Samsung ambasador. Trenutno živi u Zadru, zaposlena kao Junior Software Developer u zadarskom uredu jedne njemačke tvrtke.