Nataša Nježić Bublić | Tuga Belgije

Louis Seynaeve, dječak iz Vallea, gradića u Belgiji, odrasta prvi dio života u strogom katoličkom internatu, proustovski čeznući za majkom opterećenom samom sobom. Razvija intenzivan i pomalo opskuran odnos s najboljim prijateljem, svojim vršnjakom, ulazeći u neobične odnose i udruženja s drugim vršnjacima, ali i časnim sestrama koje ga odgajaju. Fasciniran je životom časne koja je izgubila dijete i koju umobolnu drže u izolaciji. Počinje sumnjati i propitivati vjeru u Boga, jedini autoritet koji mu je ponuđen u razlikovanju dobra i zla, svoje roditelje, učitelje, rođake. U svojevrsnoj informativnoj blokadi, neobično velikoj načitanosti koja je obojena cenzurom i dvostrukim kriterijima između naučenog i viđenog, njegovo ponašanje pretvara se u grozničavo traganje za istinom o kojoj ništa ne zna. Izuzetni opisi katoličkog internata, minucioznost u slikanju portreta, širina neznanja i spoznajne moći kojom zahvaća u vlastitu osobnost odlike su ovog klasika belgijske poratne i ratne svakodnevice. Odnosi između djeda, oca, bake, stričeva, ujaka, teta opisani su najslikovitije prizorima iz kućnog života i u svakodnevnim razgovorima u kavanama. Istodobno, dobijamo široku lepezu analize belgijskog društva podijeljenog između francuske i njemačke manjine, Valonaca i Flamanaca, u dokazivanju svoje nadmoći.

Drugi dio romana prebacuje tijek radnje iz internata u život u rodnom gradiću Valleu, te školovanju i ratnom vremenu. Majka mu počinje raditi kao tajnica direktora njemačke tvornice aviona, otac mijenjati osobnost, on se sam učlanjuje u belgijsku inačicu Hitlerjugenda. I tu zapravo započinje veliki "tragos" ratnih zbivanja, glumljenja da se rat ne zbiva dok je obitelj na sigurnom i ima hrane, Luisova i majčina zanesenost promjenama, priznatošću, strahom drugih. Tu započinje tajni sporazum ili "društveni ugovor" mirnih građana s društvom u strahu za vlastitu egzistenciju, želju za probitkom, prihvaćanjem i ljubavlju. Osnovna pitanja kojim se roman bavi je problem razlikovanja dobra i zla, građanskom šutnjom, granicama seksualnosti, opsesije istom, nacionalnom politikom malih naroda, te širenja svijesti o svom identitetu. Nemoguće je nabrojati sva pitanja koja je autor obuhvatio. Spomenuti je i Louisovu baku, koja je najotvorenija u odnosu s njim i rigidnog djeda, očeve roditelje. Treba naglasiti da se radi o svojevrsnom biografskom romanu. Kuriozitet je također da je autor bio suprug porno dive Silviye Cristel, iz poznatih "uradaka" 80- ih, Emanuelle. 

I napokon, distinkcija između tijela, uma i srca, postavljanje najdugovječnije teme u prvi kadar, nesrazmjer an(i)omalnog i humanog, te njegove posljedice. Zašto je ovo opsežno djelo zanimljivo trenutno, postavljamo pred sebe izazov. Upravo zbog odnosa Flamanaca i Valonaca, prividnog mira ispunjenog netrpeljivošću, Belgije, u kojoj postoje sretni i nesretni ljudi, zbog iskustva ratova u našim regijama. Bezbroj je starih prijepora. Svakako, Tuga Belgije trajno je aktualna knjiga.

Naklada: Fraktura d.o.o.