Kolumne

Jelena Hrvoj
Patnje mladog autora

Eleonora Ernoić Krnjak
Rozin kutak

Martina Sviben
S kodom bluesa i balade

Mirjana Mrkela
Ispovijed jedne čitateljice

Aleksandar Horvat
Kajkavsko najže

petak, 8. svibnja 2026.

Nikola Šimić Tonin | Radovan Slade – Šilović, "Kairosov let zaustavljen u Trogiru"


Radovan Slade – Šilović, "Kairosov let zaustavljen u Trogiru", Trogir: Matica hrvatska, Ogranak; "Radovan" Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira, Trogir, 2025.


Trogir je arhitekturna poetika stvarana mudro, temeljito i strpljivo, u potrazi za umijećem lijepoga i skladnošću života. Onodobnog. S karakteristikama grada u povijesnom kontinuitetu sve do današnjih, podosta osjenčanih, dana. Visoko je zaustavljen na svjetskoj ljestvici značaja zbog bogate povijesti i iznimne arhitekturne cjeline.

Postoje knjige koje čekaju svoje autore, da sazriju, da se odvaže, da čitave naslage istraživačkoga rada, spoznaje, talenta ukoriče  knjigom. Ovo je knjiga koja rješava jedan sukob i ukazuje argumentirano ono što se znalo, tko je otkrio reljef boga sretne prigode, grčkog Boga Kairosa. I to baš na svetog Roka, ukazao nam na lik i djelo svog dida Roka, i cijelu izuzetnu uglednu trogirsku familiji koje je dio.

Knjiga, Radovana Slade – Šilovića, "Kairosov let zaustavljen u Trogiru", je spomenik knjiga gradu Trogiru, ne smijemo se ogriješiti ne spomenuvši ih, a koji su dali izuzetan obol ovoj knjizi: urednica dr. sc. Danka Radić, niti o Slade-Šilović, Mirka (fotograf), Kurtz Marina (prevoditelj), Coce Mavar, Ana (prevoditelj). Na ponos im ova knjiga.

I kad sam se pitao od kud Radovanu ta poetska crta, otkri to u knjizi, jer njegov je otac pjesnik i te kakav. Osjeti se postiđeno kako prije nisam čuo za njega a nisam niti mogao, ja koji sam donedavno bio izvan trogirske sredine. Toliko je u ovoj knjizi, istraživačkog, poetskog, književnog, znanstvenog. Uz majstora Radovana, dobismo ovom knjigom još jednoga majstora Radovana, majstora od riječi. Uistinu se ne mogu načuditi da je ovo prva knjiga Radovana Slade – Šilovića.

Kao što iskusno oko na prvi pogled može ocijeniti čovjeka, „skenirati ga” od glave do pete, tako je i s kritičarima, a bez lažne skromnosti mogu reći da sam kritičar s iskustvom nakon 300 i nešto književnih kritika, osvrta i recenzija... objavljenih knjiga kritika... a s knjigama je kao i s ljudima. Dogodi se i ne samo meni ugodno iznenađenje, dogodi se knjiga,Radovana Slade – Šilovića, „Kairisov Let”. 

Ugodno iznenađen stilom, narativom, književnom zrelošću... dugih rečenica koje ne treba „urazumiti” već ih pustiti da teku takve kakve jesu, dubokim koritima stranica kao teške ravničarske rijeke koje samo naizgled miruju, a teku otežale težinama spoznaja koje vuku u sebi u tok. Taj tok pokreće neupitna čitalačka riznica iskustva samoga autora.

Književno je ovo knjigovodstveno djelo, gdje su činjenično utvrđene činjenice i date znanstveno – esejistički, praćene i zabilježene studiozno i pedantno, ispripovijedane suvremeno s pripovjedačkim biljegom autora.

Nadilaženje je ovo pukog znanstvenog rada. Pravda pravdana neoborivim argumentima. Istinita istina. O trogirskom Kairisovom letu iz međuprostora krajnosti u prostor potvrđenosti dokaza istinitosti pograničnim istraživačkim okruzima.

Autor je uzeo na sebe razjasniti, da ne bude nedoumica oko ove teme, da ne ostane istina groba, ugrobljena a nerazjašnjena, „istina” lažnih zasluga i predatorski preuzimanja, jer svijet je znano nam je podijeljen na predatore i kreatore. 

Autora ovo djelo nije moglo mimoići. Postoje djela koja kao da čekaju svog autora da se njemu kažu. Da se njime ukoriče. Da ge obilježe. Postanu spomenik jednom životu. Jednom autoru. Progovore njime i govore. Govore stranicama ispisanih bjelina. Ovo je svojevrsni autorov amanet. Preuzeti biljeg za obilježiti, razjasniti, ispraviti i ostaviti ispravno, generacijama koje dolaze. Upisati se u znanstveno – istraživačko nebo nad sobom, ostati trag koji se ne gubi

Ovo je djelo nova iskra znanosti. Namjerno ne želim o djelu prepričavajući ga, ne želim skidati s njega velo znatiželje i tajnosti, ne želim Vama koji će te ga čitati otimati tu draž. Gramatiku odnosa. Izuzetno ispripovijedanu znanost subverzije, zahtjevan put do istine. Kao da slijedi onu narodnu: „Zemlja je obećala raju da se na njoj sve tajne znaju”., e o kojim tajnama se radi otkrijte sami u ovoj nevjerojatnoj knjizi, autora koji će i za Vas biti iznenađujuće otkriće i autorsko ime koje treba zapamtiti. A da Vam još zagolicam znatiželju:

Dakle, nakon pet godina vakuuma, nakon što je u stručnoj literaturi otkrivena Kairosova starogrčka uloga i spontana veza onodobnog Traguriona i osobe zaslužne za to, dobili smo pomalo novi proizvoljan trag otkrića. Neobično, iz razloga što je ta prvorazredna vijest, uz sve odgovarajuće okolnosti, već bila objavljena i povijesno zavedena u službenom registru otkrića, baš kao i neposredni sudionici, a onda i memorijski akteri tog događaja. Bizarno u najmanju ruku. Postavlja se pitanje zašto nakon toliko godina u javnosti dobivamo novu objavu, bez ikakvih argumenata, a s novim podatcima. U međuvremenu se zbog povijesnog značaja otvaraju pisma arheologa Frane Bulića u kojima se, uz ostale teme, pronašla žustra pisana polemika između uvaženog Bulića i uvaženog Delalle, u kojoj Bulić kritizira Delallu jer navodi činjenice koje nemaju uporišta i po pitanju kojih se ovaj nikada nije očitovao. Zapravo to ni nije bila polemika jer su pitanja u pismima ostala bez odgovora i išla su u jednom smjeru. A molbi za odgovorom bilo je i više nego dovoljno.

Poslije datuma navedenih u pismima opet se događa zatišje da bi nakon smrti don Frane Bulića Delalle u svom Vodiču 1936. ponovno objavio nešto što se ne susreće apsolutno nigdje doli u njegovim vlastoručnim objavama. Za razliku od ovoga, iznimna vijest o pronalasku i otkrivanju kamenog reljefa zapisana je u stručnoj literaturi i od stručne osobe odmah nakon tog senzacionalnog događaja, prije gotovo jednog stoljeća.

Zadar, 5. 5. 2026.



Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.