Kolumne

petak, 28. kolovoza 2020.

Denis Vissović | More, sa zrnom soli


Još je majka Tereza govorila kako ne možemo uvijek činiti velike korake, ali svi možemo učiniti puno malih koraka u hladnom moru.

Odlučno je zakoračio i jednako odlučno stao. More je prekrivalo gležnjeve. Ruke na bokovima i široko razmaknuti laktovi svjedočili su o njegovoj jasnoj namjeri da ne pogriješi u koracima. Usredotočeno i ozbiljno lice. Poput bilo koje druge osobe u dizalu nije nepotrebno gubio vrijeme već je svu moguću pažnju posvetio pomno odabranoj, naoko neodređenoj točki, na koju se usredotočite kad ste u dizalu, ili u hladnom moru. Razum sitnog koraka doveo mu je more do listova. Maska za ronjenje, koja mu je dosad visila s ruke, doživljava preporod.

Bućkanje i ispiranje, ispiranje i bućkanje, i obrnuto. Važan je to trenutak u životu svake maske za ronjenje. Još pokoji pomno odmjeren korak i more mu oplahuje koljena. Ne gubeći vrijeme na puko stajanje, poput ostalih kukavica koji se ježe na malo hladnog mora, on počinje sa životno važnim istezanjem i razgibavanjem ruku. Prelazi na vrat i glavu, neizostavno mrdanje ušima, kruženje obrvama i kolutanje očima. Novih par opreznih koraka. More doseže do bedara. Prelazi na lagano kvašenje jagodica svakog pojedinog prsta ruke, uranja ih, zastajući kod svakog članka, a zatim oprezno cijele dlanove. Poseže za optimalnom količinom mora te se polijeva po podlaktici, uz obavezan zastoj prije nadlaktice. Brzo se poprska po prsima. Ruke su ponovno na bokovima. Nakon desetak minuta usredotočeni i ozbiljni pogled se okreće te zajedno s ostatkom tijela izlazi iz mora. Nema  apsolutno nikakvog smisla skakati u ledeno more bez ikakve pripreme i riskirati srčani udar. Temperatura od 36 stupnjeva ionako nije predviđena za ekstremno brze ulaske, već za sunčanje na plaži.

Nema komentara :

Objavi komentar

Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.