Oleg Antonić | Djetlićeva trudopojka

 

tvrda je kora

starmale grane

ravno pa gore

moram do hrane

mori me vražja

potkorna grba

sestre ti strine

krc ćorak ćorak

potkornjak grize

suprotnom stranom

prijeko pa gore

ravno do hrane

drrrrr

trudnom borom

mramorne brane

grdi me posprdno

gramzivi gavran

zatornik nagrdi

zagrljaj crnim

svesrdno nasrnem

armiran potvrdom

drrrrr

škrtom zorom

kroz krvave rane

drmam na praznik

čvornate trte

krtim oltarom

nuzgrednim dvorom

prsim se trsim se

s mršavom berbom drrrrr

šmrc

iskre na stratištu

iverje paperje

vrtlogom arije

grliti kušnju

nadirem tréšnjom

bez prošnje u krošnji!

gral trknem čvrknem

i tresem i krešem i

briga me stvarno

zadrtog predanog

drrrrr

no bridi li bridi

sestre ti strine ti

omrzne

smara me

vergl vrtoglavi 

premoren

trnem u grdnom

mrem

drven

crven

rt mrve

crva

*

(tišina šušti klonulim dahom;

šuma sva blista pod stojnicom plahom;

šašava šiška klepne me strahom;

dobroj se smrti gord zajurim zrakom...)

*

tvrda je kora

starmale grane

trudne mi bore

moram do hrane

srastem kroz krastu

izrastam s hrastom

prznica Lamarck?

dizajner stroja?

raspreda škvadra

mrklim kontrastom

prisnaži Darwin

razbojstvo Troja!

zgromiti zgromiti

zbroj krampom heroja

i triler je triler je

molim?

zar bingo?

ma nemoj!?

prodrem

flop uskrsnem s praskom

zar zamrsi sebar

alkarsku nagradu ?

mekano mekano

bezvjerac vjernik

pričina? ličinka! mljac

sočne li škulje

pod mojom je

paskom

Cerambyx će cerdo šljuf

praščić trbuščić

posmrtno nizbrdo

planuti

časkom

*

(rahat sam lokum, hurmašica Sili;

ma neka dokonča sve što smo bili

u beskraju mraka gdje rijetko zacviliš;

da s dobrom se smrću sad k srcu ispilim...)

*

tvrda je kora

starmale grane

trudne su bore

mramorne brane

prsnuše spore

svjesnosti rȁne

uzdarje razgori

vȋrove prane

...

_______________________________________________________________________________

*  Dijelove teksta u zagradi prikladno je šaptati dok dolaziš do daha. Sav ostali tekst valja čitati stisnuvši zube; glasno i odlučno. Svaki glas „r“ podrazumijeva tvoj fizički kontakt s drvetom, a svi ostali glasovi predstavljaju gibanje tvog tijela i zvuk tvojih unutarnjih stanja. Svaki ćeš „r“ po volji produžiti, poštujući bez iznimke materinje naglašavanje, imajući na umu da ti kljun probija kroz tvrdo drvo gdje je „r“ u susjedstvu suglasnika, a kroz meko drvo ondje gdje je taj glas uz samoglasnik. Opazit ćeš da ti je umalo svejedno koliko je drvo tvrdo – ionako sve ovisi o tvom zamahu i upornosti.

** Djetlići su porodica šumskih ptica s moćnim ravnim kljunom nalik na dlijeto kojim kljuju po drveću, s dugim ljepljivim jezikom kojim izvlače životinje koje žive pod korom, i s drugim prilagodbama tijela takvom trajanju, poput krutog repa koji im služi kao oslonac u poslu. Gnijezde se u dupljama koje same izdube.

*** Glagol „smarati“ preuzet je iz zagrebačkog slenga. Začuje se kao razbarušena varijanta nesvršenog „moriti“: prvo se zakorači u svršeni glagolski oblik (dodatkom prefiksa „s“) da bi se u zadnji čas predomislilo, pa izmjenom samoglasnika vratilo u (polu)nesvršeno stanje, prizivajući onu zadnju i često presudnu (u svojoj suštini nesalomljivu) zalihu dobre volje. 

**** Cerambyx cerdo (hrastova strizibuba, velika hrastova cvilidreta) kukac je kornjaš čija se debela bijela i mesnata ličinka nekoliko (do 5) godina hrani i razvija (do 8 cm dužine) progrizajući hodnike u drvetu najčešće hrastovih stabala. Kukulji se u površinskom sloju kore odakle nakon preobrazbe izlazi krupni (do 7 cm dug) imago1 tamnoga tijela i pokrilja, s ticalima (do dvostruko) dužim od tijela. Životni mu je vijek obično kratak (do mjesec dana), tijekom kojega se hrani biljnim sokovima, uz tromi let i kratki dolet. Ženke nakon parenja i oplodnje polažu jaja u pukotine kore. Izlegla se ličinka ubuši u živo drvo čime započinje njezino samotno djetinjstvo i mladost koji će se protegnuti na gotovo cijeli život.

1 Imago (lat.: slika, pojava) – definicije u nastavku preuzete su s Hrvatskog jezičnog portala:

1. pov. voštana posmrtna maska starorimskog pokojnika, usp. imagines

2. zool. završni stupanj u preobrazbi kukca, odrasli kukac

3. psih. u podsvijesti pohranjena idealna slika o nekoj drugoj osobi iz okoline; nesvjesna vodeća slika (C. G. Jung)