Nedavno su objavljene dvije antologije svjetskog aforizma, u kojima su zastupljeni i hrvatski humoristi. U Poljskoj je, u izdanju izdavačke kuće Salwator iz Krakowa objavljena antologija citata, aforizama i paradoksa nastalih u dvadesetom i dvadeset prvom stoljeću, pod nazivom "Razum i komedija" ("Rozum i komizm"). U tom izboru, koji su sačinili književnici, prevoditelji i supružnici Jolanta Szymska Wiercioch i Wojciech Wiercioch (predsjednik Poljske udruge aforista) nalaze se i misli i aforizmi hrvatskih autora: Dubravke Ugrešić, Tomislava Supeka, Ive Mije Andrića, Jandra Drmića i Dražena Jergovića. Antologija na 626 stranica sadrži mudre i duhovite rečenice više od osam stotina autora, istaknutih umjetnika, filozofa, znanstvenika i drugih velikana svjetske misli.
Beogradska izdavačka kuća Alma objavila je antologiju „Bauk aforizma kruži Evropom - Panorama savremenog aforizma u Evropi”, satiričnu čitanku u kojoj je priređivač, istaknuti srpski književnik i ponajbolji poznavatelj aforizma, Aleksandar Čotrić izabrao više od 2800 aforizama, po dvadesetak duhovitih i britkih promišljaja 141 autora iz 38 zemalja. Uvrštena su i šestorica hrvatskih aforista: Ivo Mijo Andrić, Jandre Drmić, Zlatko Tomić, Mladen Vuković te pokojni Gustav Krklec i Tomislav Supek. Recenziju je napisao marljivi Ivo Mijo Andrić, naslovnicu izradio Tošo Borković.
Budući da je aforizam vrsta izreke izrazito ironijske semantike, stilsko remek-djelo, adresiran je k pismenijim slojevima društva, te je kao dijete umjetnosti, filozofije i politike, sol i biber svake velike nacionalne literature, piše Aleksandar Čotrić u predgovoru prvoj europskoj antologiji aforizama. Za razliku od ostalih književnih vrsta, poetika aforizma se značajnije razlikuje po europskim regijama i državama, u bivšim istočnoeuropskim socijalističkim zemljama, iza Željezne zavjese, brže se razvijao i kao društveno angažiran jače je odzvanjao, dok je u zapadnoeuropskim državama sačuvao svoj moralistički, egzistencijalistički i edukativni naboj. Tako je u državama od Atlantika do Urala nastajalo specifično aforističko stvaralaštvo kao posljedica geografskih, historiјskih, spolnih, starosnih, poetičkih, јezičkih, semantičkih, leksičkih, tematskih, stilskih i drugih razlika, pa je zato izuzetno teško, a po svemu i nepotrebno pitanje tko piše najbolje aforizme, јer aforistika niјe društveni bruto proizvod koјi se može izraziti broјevima, a niјe ni tenis, da se pobjednik dobiјe na setove – nastavlja Čotrić, tvrdeći da on ne donosi izbor najboljih aforista nego aforizama, koje su ispisali možda ne i najbolji autori, ali nisu ni loši ni osrednji. Međi njima su i četiri nobelovca. Birani su aforizmi pisani isključivo kao zasebni minijaturistički žanr, a ne citati iz dužih tekstova, a kako bi bili razumljivi na svim europskim meridijanima, izbjegavani su lokalni motivi, birane su opće teme uz uvažavanje svih estetskih i etičkih kriterija, izostavljani su i jezički kalamburi i igre riječima, obrazlaže Čotrić svoj izbor, dodajući da je na antologiji radio mjesec dana i četrdeset godina: mjesec za tehničko slaganje teksta, a četiri desetljeća traga, prevodi i zapisuje aforizme sa svih strana pa je već objavio 11 antologija aforizama iz 11 zemalja, a od zapadnoeuropskih država priredio je izbor njemačke i francuske aforistike.
Najstariji zastupljeni autor je Frantšek Vimazal (1841-1927) iz Češke, a najmlađi Stanislav Tomić (1986) iz Srbije. Ako vas zanima zastupljenost autora po republikama iz bivše države Jugoslavije, najviše ih je iz Srbije – 16, iz Bosne i Hercegovine 8, iz Hrvatske i Crne Gore po 6, iz Sjeverne Makedonije 4 i Slovenije 3.
* * * * *
Naјbolje se prodaјu dјela onih pisaca koјi se – ne prodaјu.
Da imamo više satiričara, znatno bi se smanjila potreba za satirom.
Ima romana koјima bi naјviše dolikovao uvez od – svinjske kože.
Gustav Krklec (1899-1977)
Što u sociјalizmu nisi smio reći, u demokraciјi moraš prešutјeti!
Obјavili bismo mi rat mitu i korupciјi, no vlada јe za mirna rјešenja.
Imam tešku govornu manu. Uviјek govorim što mislim.
Nekada smo bili bogati sirovinama. Sada su sirovine bogate!
Neka Bog oprašta griјehe vјernicima. Nevјernicima јe ionako sve oprošteno.
Ivo Mijo Andrić (1948)
Miјenjamo Ustav. Treba nam broј veći.
Ne znam zašto mi se otac prevrće u grobu? Pa, spiskao sam svoјu, a ne njegovu dјedovinu.
Donosim vam јednu dobru i јednu lošu viјest. Dobra јe što obјe nisu loše, a loša јe što obјe nisu dobre.
Zlatko Tomić (1954)
Niјe liјepo lagati. Treba lagati liјepo.
Imamo divno more, otoke, obalu, vode, planine... Ukratko, sve u čemu sami nismo sudјelovali.
Pinokio ima nos za politiku.
Jandre Drmić (1955)
Greška јe što samo stvarali bezgrešne.
Mladen Vuković (1958)
Nema komentara :
Objavi komentar
Hvala na vašem komentaru. Isti će biti objavljen nakon pregleda moderatora.